Connect with us

Hrvatska

Agim Ceku: "Neka istražitelj Marty svoje tvrdnje potkrijepi dokazima!"

Objavljeno

-


Sljedećeg dana nakon održanih parlamentarnih izbora u Republici Kosovo, Europska komisija je priopćila kako ozbiljno razmatra izvješće Vijeća Europe o navodnim zločinima u kojima je sudjelovao pobjednik kosovskih izbora, premijer Hashim Thaci skupa s drugim čelnicima nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Istragu Vijeća Europe proveo je švicarski istražitelj za ljudska prava Dick Marty, koji politički i vojni vrh Republike Kosovo optužuje za povezanost s mafijaškom mrežom uključenom u trgovinu heroinom i ljudskim organima.
Agim Ceku, istaknuti dragovoljac i brigadir tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj vojsci, proveo je potom čitav niz godina kao zapovjednik OVK. Zatim je bio premijer Kosova, a danas je oporbeni političar, predsjednik Socijaldemokratske partije, članice Saveza za novo Kosovo.
Budući da teške optužbe istražitelja Vijeća Europe terete direktno i njega, kao dugogodišnjeg vođu kosovske vojske, pitali smo ga da za Z NET komentira navode iz izvješća čije su dijelove već objavili svjetski mediji, kao i rezultate nedavnih parlamentarnih izbora.
* Jeste li bili iznenađenim objavljenim izvješćem Vijeća Europe?
– Navedene optužbe nametnute su nam još od samog osnutka OVK. Radi se o potpuno neutemeljenim glasinama, koje smo mi već u nekoliko navrata pobijali. Nitko još nije izašao ni s kakvim dokazima. Cilj ovakvih optužbi je kompromitacija kosovske države i Vlade, naše borbe za slobodu i samostalnost. Pozvali smo Martyja da iznese dokaze svojim tvrdnjama, a da ne piše izvješća na temelju glasina.
* Dakle, Vi tvrdite da zločina na strani OVK nije bilo?
– Odgovorno tvrdim da takve stvari, kakve se sada iznose u medijima, naša vojska nije činila. Bio sam njezin zapovjednik i sigurno bih znao da se to događalo. Osobno nisam sudjelovao ni u jednom ratnom zločinu, a znam da u mentalitetu našeg naroda nije da čini takve stvari.
* Kako komentirate to da je izvješće objavljeno baš dan nakon izbora, kada je premijer Thaci proglasio pobjedu?
– To je orkestrirani diplomatski napad na Kosovo iza kojega vjerojatno stoje oni koji podržavaju Beograd. Mislim da se radi o srbijanskom lobiju u svijetu.
* Kako će službena Priština na to odgovoriti?
– Već smo pozvali istražitelja da iznese dokaze svojim tvrdnjama. Razmatramo mogućnost tužbe međunarodnom sudu. Upotrijebit ćemo sve pravne mogućnosti da se obranimo i pokažemo svijetu kako nismo zločinački narod.
* Objavljeno izvješće je zasjenilo veliki događaj za Kosovo – održani su parlamentarni izbori. I Vi ste sudjelovali na njima?
– Sudjelovao sam. Moja je stranka (SDP) na izbore izašla u koaliciji Savez za novo Kosovo. Osvojili smo osam zastupničkih mjesta.
* Kako komentirate rezultate izbora?
– Bilo je dosta nepravilnosti. Očekivao sam da će doći do promjena, ali nisu se dogodile. U tri općine izbori će se ponoviti 9. siječnja. Mislim da treba pričekati konačne rezultate.
* Smatrate da Kosovu trebaju promjene?
– Svakako. Novo je vrijeme, trebamo ići ka Europi.
* Kakav je Vaš odnos s premijerom Thacijem?
– Nekad smo bili dobri prijatelji. Bilo je to za vrijeme rata. Danas smo politički protivnici, ali i dalje možemo surađivati. Budući da on nije osvojio apsolutnu većinu u parlamentu, u tijeku su pregovori za formiranje Vlade i ja vjerujem da ćemo postići dogovor.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. križar

    17. prosinca 2010. at 12:51

    Na djelu je nevjerojatna amnestija za Srbiju i izjednačavanje krivnje za ratove na našim prostorima zasnovana na insinuacijama i neprovjerenim rekla -kazala izvorima .
    Čini se da će haaski tribunal biti uzrokom novih sukoba zbog nepravde koju nanose hrvatskom i albanskom narodu.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu