Connect with us

Hrvatska

"Moj djed je živio i umro kao Jugoslaven, a bio je pravi pedagog!"

Objavljeno

-


Josip Joška Broz, unuk Josipa Broza Tita, predao je u Beogradu zahtjev za registraciju Komunističke partije Srbije. Skupivši 12 tisuća potpisa i ostvarivši i ostale zahtjeve koji su se tražili, Joška Broz je uz podršku mnogobrojnih pristalica ponovno oživio djedovu partiju.  Ekskluzivno za Z NET, Josip Joška Broz komentirao je povratak Broza i Komunističke partije na političku scenu.
* Predali ste zahtjev za registraciju stranke?
– Da.
* Kako je prošlo? Jeste uzbuđeni?
– Odlično, odlično. Predano je sve.
* Koliko imate članova u stranci?
– Članova ima oko 36 tisuća, ali predali smo 12 tisuća. Imamo još i rezerve, tako da nije problem.
* Imate li članova iz Hrvatske?
– Ima zainteresiranih. Mi smo u pregovorima i s nekim partijama iz Hrvatske, pošto je u Hrvatskoj zabranjena komunistička partija. Polako, bit će i to.
* Što mislite o toj zabrani Komunističke partije u Hrvatskoj?
– A, što? Da nije zabranjena, brzo bi došla na čelo države. Narod je dotjeran do prosjaštva i sada su je morali zabraniti. Ali pojavit će se i u Hrvatskoj. Samo ih treba objediniti, a mi ćemo raditi na tome da se u svim republikama objedine sve te partije.
* Kako ste došli na ideju obnavljanja Komunističke partije?
– Baš zbog toga što je bilo četrnaest komunističkih partija u Srbiji, onda sam ja pokušao ujediniti ih i nisam uspio. Na prijedlog raznih članova, i bivših koji nisu više ni u jednoj partiji, riješili smo ovo na dobrobit našeg naroda i domovine, i svih onih koji žive na ovim prostorima.
* Kakav je interes mladih ljudi za ulazak u vašu partiju?
– Mogu vam reći da je veliki. Vidjeti ćete na televiziji. Imamo, što se kaže, od djece do odraslih. Mladi su zainteresirani jer su uvijek bili buntovni i traže nešto novo.
* Imate li ambicija ući u parlament?
– U svakom slučaju.
* Kakve su vam uspomene na vašeg djeda Josipa Broza Tita?
– Cijeli radni život sam proveo pored njega. A što da kažem? Ja i sestra Zlatica i stric Mišo smo odrasli kod njega. I sve što znamo, naučili smo od njega. Osnovno je da se živi od poštenja i od rada. To je najbitnije.
* Kakav je bio kao čovjek?
– Mogu vam reći da je kao čovjek bio izuzetan. Nikada nikog nije udario ni čvrgom. To vam dovoljno govori koliko je bio dobar. Pravi pedagog. Mnogo je volio životinje i bio je pravi lovac iako danas i to pokušavaju izvrći ruglu.
* Kako komentirate to da ga danas mnogi smatraju diktatorom?
– To oni pokušavaju, ali evo vidi se da im nije uspjelo. To stalno pričaju. A koji je to diktator koji ni jednu pobunu u zemlji nije riješio vojnim ili policijskim putem?! Kako ih danas rješavaju? Samo vojskom i policijom.
* Obzirom da je rođen u Hrvatskoj, je li vaš djed volio Hrvatsku? Kakva je bila njegova percepcija Hrvatske?
– On je bio po svojim stavovima Jugosloven i kao takav je i umro.
* Jeste li zaštitili njegovo ime od raznih komercijalnih (zlo)uporaba?
– Nismo uspjeli zato jer vlast ovdje koči. Mala Saša u Hrvatskoj je uspjela. Ali kada dođemo na vlast, uspjet ćemo i to riješiti. Uvelike koriste njegovo ime i to negativno. Cilj im je tog čovjeka prikazati u lošem svjetlu. To im više ne prolazi.
* Ostaje li zvijezda simbol partije?
– Da, da. Mi smo morali i naziv dati Komunistička partija, budući je bilo četrnaest partija, drukčije se nije moglo registrirati. Nakon gašenja ovih partija, četiri godine nitko ne smije koristiti taj naziv, a ni grb. Napravili smo naš grb – srp i čekić. Podsjeća na onaj grb Jugoslavije, ali je prilagođen zakonskim osnovama.
* Kako gledate na život i djelo vašeg djeda? Što je ostavio iza sebe?
– Što mi imamo gledati?! On je ostavio sve ovo što ima u ovoj zemlji. I bivšoj Jugoslaviji. Sve je ostavio državi i ljudima. Ništa nikome od obitelji nije ostavio, sve je ostavio državi. Danas to prodaju, ali je osnovno da njegova imovina nije nikome pripala.
* Jeste li u bilo kakvim kontaktima sa Jovankom Broz?
– Ne. Ona je prekinula sve kontakte sa svima iz obitelji. Mi to poštujemo, ali ako joj nešto zatreba – tu smo.
* Znači – i nakon Broza, Broz?
– Pa, tako je moralo biti. Ali to je za dobrobit naše djece i našeg naroda. I vašeg naroda. I svih naroda. Da pokušamo vratiti dostojanstvo poretku koji je nekada bio pravi poredak i koji je ustvari i podigao Europu i sve ostalo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zenga

    7. prosinca 2010. at 8:55

    Kopilan!!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati

U trendu