Connect with us

Hrvatska

"Tadić, Josipović i Kosor nisu razgovarali o pravim izbjegličkim pitanjima!"

Objavljeno

-

Predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić u posjetu Manastira Krupa (Foto: Ivan Katalinić)-115

Predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić u posjetu Manastira Krupa


U povodu posjete Hrvatskoj srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, srbijanska Koalicija udruženja izbjeglica izdala je jučer priopćenje za javnost, u kojemu ova pozdravlja nastavak dijaloga između Srbije i Hrvatske, te izraženu spremnost dvojice predsjednika da dvije države počnu raditi na rješavanju sudbine nestalih osoba, granica, sukcesije, međusobnih tužbi za genocid, problema manjina, povratku kulturnog blaga i dr.
“Ne slažemo se sa stavom izrečenim u Zagrebu da se imovinska, stanarska, stečena i druga prava izbjeglih i prognanih osoba iz Hrvatske svedu na formulu stambenog zbrinjavanja izbjeglica kroz organiziranje međunarodne donatorske konferencije. Navedena formula u praksi će značiti rješavanje osobnih potreba manjeg dijela izbjeglih i prognanih osoba koji još žive u izbjegličkim kampovima ili koji se odluče na povratak u Hrvatsku. Imovinska, stanarska, stečena i druga prava velike većine Srba koji su izbjegli, prognani ili vode porijeklo iz Hrvatske neće biti u fokusu pažnje.
Sa žalošću konstatiramo da, izuzev sudbine nestalih osoba, predmet razgovora predsjednika Srbije Borisa Tadića, s jedne strane, te predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor, s druge strane, nisu bili zahtjevi sadržani u Peticiji izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, koji su dosad potpisom i pečatom podržali predstavnici 103 izbjeglička udruženja i zavičajna kluba. To su sljedeći zahtjevi: povrat, obnova ili pravična nadoknada vezano za srpsku imovinu u Hrvatskoj; povrat ili novčana nadoknada u vezi oduzetog stanarskog prava; isplata dospjelih а neisplaćenih mirovina; isplata devize i dinarske štednje; novčana nadoknada za nesudjelovanje u procesu privatizacije; priznanje kompletnog radnog staža do 1991. godine; pojednostavljenje postupka konvalidacije radnog staža i priznanje doprinosa za period 1991.-1995.; isti uvjeti otkupa za osobe koje su dobile stan kroz tzv. Program stambenog zbrinjavanja a koje su imali hrvatski građani tijekom 90-tih godina prilikom otkupa društvenih stanova; revizija presuda za ratne zločine donesenih u odsustvu okrivljenih; pošteno i ujednačeno procesuiranje ratnih zločina i prestanak etnički motiviranih suđenja.
Коalicija udruženja izbjeglica smatra da pomirenje i uspostava prave bilateralne suradnje između Srbije i Hrvatske neće biti moguća sve dok pitanja sadržana u Peticiji izbjeglih i prognanin Srba iz Hrvatske, ali i brojna druga koja nisu sadržana, ne budu riješena na pravedan i sveobuhvatan način u skladu sa načelima jednakopravnosti i vladavine prava.”
Citirano priopćenje potpisuje u Beogradu, 26. studenog, predsjednik Koalicije Miodrag Linta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. DOMOLJUB

    27. studenoga 2010. at 20:05

    HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA KAO DUHOVNA POTREBA
    Kakva je to Srpska pravoslavna crkva, koja se ne pridržava osnovnih načela pravoslavlja u svijetu. Ali Hrvati su to zadnjih 150 godina osjetili na vlastitim leđima, kulminacijom terora od 1918. do1941. godine potom od 1945. do 1990. godine uključujući i rat koji su Srbi vodili od 1990. do 1995. godine opet na hrvatskom teritoriju, sve kako bi i dalje Hrvate eksploatirali i držali u pokornosti. Hrvati znaju i nije tajna da Srpska pravoslavna crkva sukreira skupa sa svjetovnom vlasti Srbije, što je i normalno, ali je i glavni savjetnik u srpskoj politici koji tendenciozno potiče ratove protiv Hrvatske zbog eksploatiranja, nanijevši hrvatskom narodu toliko stradanja.
    Nakon što je stvorena kraljevina SHS na tim područjima silom ili milom ujedinile su se sve pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu ( glavnim gradom velike Srbije).
    Danas kao i prije 100 godina nitko ne zamjera Srbima što ne žele biti pod Grčkom ili Bugarskom pravoslavnom crkvom, još od propadanja Bizanta pravoslavne crkve se vežu uz vlastitu državu, a ne kao katolici, bilo koje države uz duhovni centar Vatikan.
    Dakle, nije vlada Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine kršila pravila hrvatskih pravoslavaca ili pravila pravoslavne crkve u svijetu, naprotiv poštivala je pravila pravoslavne crkve, omogućivši Hrvatima pravoslavne ispovijest da imaju svoju crkvu koja se vezala uz Zagreb i hrvatsku svjetovnu vlast, kao što je pravilo pravoslavnih crkvi uopće, kao što se Srpska pravoslavna crkva vezala uz Beograd ili Bugarska pravoslavna crkva uz Sofiju.
    Drugo je što se Srpska pravoslavna crkva teže odriče svojih kolonija nego svjetovna vlast u Srbiji, koju je ona i poticala protiv Hrvata još od 1879. od svoje autokefalnosti, i više od stvaranja Jugoslavije 1918. godine, još drskije nakon što se Srbima svidjela Hrvatska kao kolonija.
    Ako je riječ o samoj duhovnosti, zašto se Srpska pravoslavna crkva ne pripoji npr. Grčkoj pravoslavnoj crkvi, Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu kakvi jesu to ne zanima, jer znaju da bi takvim potezom postali grčka kolonija.
    Nije slučajno da Srpska pravoslavna crkva stvara probleme i u Crnoj Gori gdje također želi zauzeti mjesto Crnogorske pravoslavne crkve.
    Znaju Srbi da se pretpostavljalo kada je Srpskoj pravoslavnoj crkvi sjedište u Beogradu, da je automatski Hrvatska srpska pokrajina ili kolonija, i evo odgovora što se događalo i zašto se događalo s Hrvatskom sve do 1990. godine od strane Srba.
    Ovo sve skupa hrvatski predsjednik kao znanstvenik trebao bi znati a ne da mu kao paravan služi članak tri stavak jedan, koji je davno smišljen u Beogradu, potom navikavanjem hrvatski predsjednik misli da tako nešto treba prijeći pomoću ustanka 1941. godine u Srbu u tradiciju, što su Srbi uz pomoć janjičara taj članak tri stav jedan potvrđivali u Borićevcima, Zrin, u podkozarju i još puno mjesta u Hrvatskoj, fizički uništivši sve Hrvate pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti, isto su učinili i 1945. godine pobivši ukupno svećenstvo Hrvatske pravoslavne crkve i katoličke koliko su stigli, i to na hrvatskom teritoriju koju su ponovo okupirali do 1990. godine.
    Istina je da Srpska pravoslavna crkva direktno sudjeluje i u svjetovnoj vlasti države, što je i demonstrirala zadnjih 100. godina nad kolonijama koje su tvorile Jugoslaviju, odnosno Veliku Srbiju.
    Nevjerojatno, znanstvenik – pravnik, aktualni predsjednik Hrvatske tumačeći članak tri stavak jedan kao da želi pomoći Srbima, da Bugarska, Grčka, Makedonija čak i Rumunjska preko Srpske pravoslavne crkve postanu srpske kolonije.
    Josipović misli da bi Srbe u Hrvatskoj, kako ističe, Hrvatska pravoslavna crkva uznemirila, kao produžene ruke matice Srbije, tu je u pravu.
    Nije se sjetio kao pravnik da Srbima kaže kako proturiječe sami sebi svojim ponašanjem zbog Udruge Hrvatske pravoslavne crkve.
    Gdje je tu demokracija? Ipak, XI. dalmatinsku danas više ne može poticati Srpska pravoslavna crkva na akcije od Kočevskog roga do Širokog brijega i Mostara.
    Na kraju Josipoviću, u Srbiji postoji katolička crkva, Luteranska i. . . a ipak se Hrvati u Srbiji zbog toga ne ljute, a niti im srpski predsjednik Tadić pomaže člankom tri stavom jedan zakona . . . države.
    DOLAZAK SRBA U NIN IDEJA JE SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
    Od Srbije do Bosanskog Petrovca i dalje do Nina Srbi su se tendenciozno naseljavali kako bi kontrolirali Nin i okolicu. Zbog zacrtanog cilja na tom pravcu, kao i svi osvajači, plaćali su za tako nešto najslabije pojedince iz hrvatskog korpusa. Između ostalih, kao produžene srpske ruke, za istaći je Marka Kožula iz Ražanca i Krstu Predovana iz Vrsi. Hrvati s ovih područja ističu da su oni za srpske interese radili isključivo zbog osobnih interesa. Marko Kožul postao je član Jevtićeve stranke radikala na šibenskom području. Nakon što je ta stranka silom i prevarama pobjeđivala na izborima, Marko Kožul imenovan je čak za ministra graditeljstva Kraljevine Jugoslavije.
    Paralelno dok je Marko Kožul radio za kralja i Srbiju i Krste Predovan zaposlen kao poslovođa mlina na Miljšić-jarugi u Ninu, disident Hrvatske seljačke stranke, također je radio za kralja i Srbiju. Nije slučajno da je Nin hrvatski kraljevski grad bio posebno interesantan za Srbe. Marko i Krste kao polupismeni Hrvati nisu bili svjesni uloge koju su odigrali protiv Hrvata. Nin je za Srbe bio poseban trofej, pa su imali i silan razlog materijalno stimulirati Marka i Krstu.
    Kada je Marko Kožul “reponja” imenovan za ministra građevinarstva, Krste Predovan “reponja” kao pomoćnik Marka Kožula bio je zastupnik u Skupštini Kraljevine Jugoslavije. Toliko zaslužni za svoj rad da je Marko imao mjesečnu plaću 15.000 tisuća dinara kojom je u to vrijeme mogao je kupiti 17 ( sedamnaest) volova, dok Krste kao Markov pomoćnik za svoju mjesećnu plaću mogao je kupiti 10 (deset) volova, uz sve moguće benificije koje su imali. Radi usporedbe, u to vrijeme radnik je mjesečno mogao zaraditi oko 600 (šest stotina dinara.
    Pomoću volova Srbi ostvarili san . . .
    Doista oni su to i zaradili, čak i više, što se na terenu očituje, osjeti i zna koliko su oni doprinijeli realizaciji Srpske pravoslavne crkve, tj. velikosrpskoj ideji, koja se nastavila preko raznih modificiranih ideja i naziva u težnji za Velikom Srbijom.
    Evo razloga i uzroka za tolike žrtve u Hrvatskoj od 1918. godine i do 1941. godine pa sve od 1941. godine do 1990. godine, koji su stvorili Marko, Krste i njima slični Hrvati.
    Poznato je, dok je Marko Kožul prebivao na šibenskom području ( svojoj izbornoj jedinici ) da je posjećivao manastir srpske pravoslavne crkve u društvu sa Šupom i drugima, manastir s kojim sada rukovodi pop “Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj” Fotije, koji razmišlja kako i pomoću Ive Josipovića zaustaviti djelovanje Hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj . . . , neka on razmišlja da sve nekretnine i pokretnine Srpska pravoslavna vrati koje su kao ideolozi Srba okupirali i pograbili u hrvatskim zemljama.
    Isti Marko na području Ražanca, Krneze, Selina, Podgradine imao je drugove V. Kožula, Miočića (Miminu), Jurline iz Selina, Šalinu iz Podgradine i drugi koji su Hrvate ubijali čekićem po glavi, pokraj jama Golubinke, jame uz more kod Starigrada i drugih.
    Zato je u Ražancu i Ninu UDB-a toliko djelovala . . . (vidi dokumente UDB-E u Zadru), strašno trovala hrvatsko biće. . .
    Ideja pravoslavne crkve, toliko je razarala Hrvatski kraljevski grad Nin s namjerom da mu se uništi svaki trag i zauvijek padne u zaborav.
    Mještani spomenutih srpskih radikala svjedoče kako su isti kasnije osjećali grižnju savjesti i psihički stradali, kao i Franjo Supilo, dakle spas je u obraćeništvu i vlastitoj zajednici, . . . lustracija. . . lustracija. . .
    HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA ZBOG OBNOVE I DALJNJEG FUNKCIONIRANJA U HRVATSKOJ, NAKON SILNIH PRITISAKA TRAŽI ZAŠTITU I POMOĆ OD HRVATSKE VLADE
    Hrvatska vlast i vlasti uopće su po preuzetim dužnostima odgovorne, kao i pojedinci, kada naprave nedjelo protiv općeg dobra.
    Dakle Hrvatska, tj. hrvatska vlast, odnosno pojedinci koji su u funkciji institucija države, dužni su zastupati hrvatski narod, a po preuzetim dužnostima su i odgovorni.
    Ukoliko nosioci hrvatske vlasti nisu sposobni da to čine prema hrvatskoj specifičnosti na hrvatskim prostorima, onda to trebaju činiti po uzoru urednih država koje su poticajne, u suprotnom su odgovorni kada se narušava opće dobro.
    U ovom tekstu je riječ o hrvatskim pravoslavcima, odnosno Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi koja se do sada tendenciozno i zlonamjerno zapostavlja, kako se to činilo naročito od 1918. – 1941. godine i od 1945. – 1990. godine po uputama Srpske pravoslavne crkve kao glavnog ideologa Srba, zadnjeg okupatora Hrvatske, a kojeg je poticala, baš “elita” Srpske pravoslavne crkve kroz povijest.
    Srbi kao nacionalna manjina u Hrvatskoj predvođeni Srpskom pravoslavnom crkvom kao koordinatorom pod maskom “duhovne institucije”, šablonama svjetovnih stranaka, a sve zbog okupacije i eksploatacije hrvatskih zemalja. Svi okupatori kroz povijest zaposjedali su tuđa ognjišta na taj način, kao manjina, pomoću nekih svojih programa i statuta kako bi realizirali svoje svjetovne želje. Srpska pravoslavna crkva kao “duhovna institucija” i više je za osudu kada pod takvim nazivom perfidno i neprirodno potiče svoj narod protiv života drugih naroda, koja se zbog svjetovnih koristi služi pogubnim stilom protiv čovjeka.
    Istina, pravoslavne crkve vezane su direktno uz svoje države i glavni grad (Grčka, Rusija, Bugarska. . . ), ali prije svega im je zadaća da potiču na duhovnost, što nije slučaj kako se pokazalo kroz povijest sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je u funkciji izričito zbog svjetovnih interesa i koristi. Srpskoj pravoslavnoj crkvi, što se i pokazalo na terenu, duhovnost je samo pokriće, kojom bi se trebala prije svega baviti. Stoga je prozrijeta, tj. nametnula se u srpskom orkestru kao prva violina s ciljem porobljavanja i eksploatiranja naroda u okruženju Srbije.
    Da nije toliko u relativno kratkom vremenu htjela, možda bi i uspjela neke narode . . . i uništiti.
    Nakon poraza, koji je relativno doživjela zadnja dva desetljeća, opet iznova starom šablonom zamagljivanjem, a ne duhovnošću pokušava nametnuti već viđene scenarije. Dakle, Srpska pravoslavna crkva po formi i sadržaju u funkciji je Srbima kao obična svjetovna stranka, čije su vođe zamagljene navodnom duhovnošću, dok ulaze u tuđa dvorišta, doslovce kao što je radio i pop Đujić. Njih nije briga što pijani i drski, u tuđim kućama samo razbijaju tuđe, kao što su činili Hrvatima i neki drugi okupatori. To najbolje potvrđuju ratovi koji su se uvijek vodili na hrvatskom teritoriju, što na Zemlji uljezima dozvole samo naivni narodi.
    Očito, preko repova Srba pravoslavne vjeroispovijesti koji su nažalost i danas u Hrvatskoj, nesrazmjerno svojoj brojčanosti, nosioci vlasti, i danas stvaraju agoniju koja se nastavlja, uz pomoć kojekakve hrvatske mutljevine u Hrvatskom saboru, koja toga jest i nije svjesna ovisno o genima istih, što adekvatno po djelima pokazuje njihova biografija i djela, jer se tako pokazuje i prikazuju na terenu konkretno.
    Hrvati pravoslavci su već od 1918. -1941. godine i od 1945. – 1990. godine ugroženi od strane srpskog okupatora, silom i milom ih se asimilira preko Srpske pravoslavne crkve, pod pritiskom zbog “života” poneki su čak po navici služili zbog mrvica srpskoj mašineriji, stvaranoj po Srpskoj pravoslavnoj crkvi daleko od duhovnosti, izričito zbog ovosvjetovnih koristi (okupacijom Hrvatske i drugih zemalja u okruženju Srbije), kao konkurenciju ubijali su i asimilirali Hrvate pravoslavne vjeroispovijesti i totalno zameli Hrvatsku pravoslavnu crkvu koja je starija od Srpske pravoslavne crkve.
    I pored tolike dokumentacije i argumenata što ide u prilog Hrvatima pravoslavne ispovijesti ista se i dalje zlostavlja i progoni, samo zato što traže ono što im je zagarantirano Hrvatskim ustavom i pravilima pravoslavne crkve kao institucije na Zemlji.
    Zato kao nedužnu žrtvu Hrvate pravoslavce, Hrvatsku pravoslavnu crkvu Hrvatska je dužna kao država i logistički podržavati,. Očito Hrvati u Hrvatskom saboru nisu svjesni da pod sugestijama i dirigiranjem pravoslavaca Srba, šablonama iz propale im Jugoslavije (Velike Srbije) pokušavaju održavati mrtvu Jugoslaviju, pomoću repova iz njihovih jugoslavenskih institucija (UDB-e, JNA i dr. ).
    Pravoslavna crkva svake države, veže se uz svoju državu, tj. svjetovnu vlast, što znači da se u stranoj državi ne može ponašati kao produžena ruka, tj. okupator matične države. Dakle, kao i ostale u svijetu pravoslavne crkve, u ovom slučaju Hrvatska pravoslavna crkva, direktno je vezana uz Hrvatsku, Zagreb, koju kao takvu logistički je dužna pomagati Hrvatska.
    Kada je riječ o Srbima pravoslavne vjeroispovijesti, koliko god ih je, fizički oni su za sada manjina, koji bi po nekom atributu pravoslavlja miješali kruške i jabuke samo zbog ovosvjetovnih koristi, kao okupatori htjeli bi i dalje u Hrvatskoj Srpsku pravoslavnu crkvu kao nosioca ukupnog pravoslavlja u Hrvatskoj, kao i na Zemlji.
    Za razliku od Srba, Hrvati pravoslavne vjeroispovijesti u Hrvatskoj nisu manjina već sastavni dio korpusa hrvatskog bića, kako smo pojasnili bez miješanja kruška i jabuka, Hrvatski pravoslavci su sastavni dio hrvatskog korpusa.
    Stoga, Hrvatska pravoslavna crkva bezrezervno zaslužuje pomoć svih institucija države Hrvatske, kao sastavni dio hrvatskog bića. Danas dok se obnavlja Hrvatska pravoslavna crkva u vlastitoj domovini Hrvatskoj nevjerojatno, popovima se već prijeti i stvaraju se razni pritisci, jer u Srpskoj pravoslavnoj crkvi misle da će ih omesti dok obnavljaju Hrvatsku pravoslavnu crkvu za pravoslavce Hrvate u Hrvatskoj. Da ne bi zlo ojačalo potrebna im je zaštita Države Hrvatske.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu