Nekategorizirano
Walter Matulich: "Htio bih biti zakopan u 'mom' groblju!"
Walter Matulić
Iz maglovitog gradića u Padskoj dolini uz zadarski pozdrav javio se šjor Walter Matulich (67) koji, kako nam priča, sanjari o tome da na Kalelargi, ljeti, zajedno prošetamo, da na Trgu (Piazza dei Signori) sjednemo opušteno, uz razgovor i kavicu.
Rođen je, prisjeća se s nostalgijom, u Arbanasima, 8. svibnja 1943. godine, u skromnoj kući sa dvorištem. U današnjoj ulici Bonifacija Perovića, na broju 15.
– Stara je to prizemnica, okružena đardinom koji je bio strast moga ćaće. Počivaju, on i mater, na cimitoriju grada Monze, bez utjehe blage hladovine zadarskih čempresa i oleandara, započinje svoju priču šjor Walter koji je sa svojom obitelji otišao za Italiju 1956.
Nono, iz Cerarie ili Voštarnice, rastao je u familiji od barkajola, priča nam Walter o svojim arbanaškim korijenima, a nona, iz familije Bajlo, rođena na Punti Bajlo, bila je iz obitelji starih zemljoradnika koji su ostali su u Arbanasima obrađivati svoje male parcele na Kolovarima, kod Kotlara, u Šinjoretovu, u Gaženici. Nisu se dali iz zavičaja.
– Imao sam 13 godina. Moja je familija, ćaća i mater, optirala za talijansko državljanstvo još 1948. godine, na temelju člana 19. pariškog Ugovora o Miru od 10. veljače 1947. Instanca je bila u više navrata, sistematski, odbijena. A razne žalbe nisu bile prihvaćene jer govorni jezik nije bio talijanski, a to je bio uvjet postavljen u čl. 19. rečenog Ugovora, što nije bila istina, priča Walter Matulich koji je pohađao talijansku osmogodišnju školu namijenjenu talijanskoj manjini u Zadru od 1949. do 1953., kad je “ex abrupto” bila zatvorena, iz političkih razloga, radi afere “Trst”. U njegovoj familiji govorilo se venetsko-zaratinskim dijalektom. Notorna činjenica.
– Cilo je susjedstvo o tome znalo i moglo svjedočiti. Dočepali smo se, ipak, talijanskog državljanstva i Italije drugim pravnim institutom – “otpustom” iz tadašnjeg jugoslavenskog državljanstva koji nam je u međuvremenu bio prilipljen, objašnjava nam naš Zaratin iz Arbanasa. U Zadru je često. Svake godine, od 1959. naovamo, uglavnom ljeti.
– Svoj sam godišnji odmor stalno provodio u Zadru. Nigdje drugdje. Ni u Apeninima, ni u drugim evropskim, privlačnim zemljama. Od 1968., pa dalje, u pratnji žene, a kasnije i dvoje djece. Mogu se hvaliti što sam uspio usaditi i u njihovu dušu ljubav prema Zadru i Dalmaciji. Imam sreću da mi je i supruga, divna životna partnerica, Arbanaška. Upoznao sam je u prvom razredu osnovne talijanske škole, daleke 1949., priča Walter pun nostalgije.
– Neću opisivati osjećaje koji me obuhvaćaju kad trajektom, smjer Ancona-Zadar, prođemo “Tri sestrice”, a iz daljine se nazire bijeli profil mog rodnog grada. Sa jednim stihom, Leopardi, talijanski pjesnik, sve je već rekao: “Lingua mortal non dice/quel ch’io sentiva in seno”, obuzet valovima sjećanja ljuljao se na braci uspomena prema svom voljenom gradu naš sugovornik koji je putem nasljednog prava postao, kao strani državljanin, vlasnik kuće u kojoj se rodio i živio trinaest godina.
– Rekonstruirao sam antičku prizemnicu. Investirao u nju, što krpe što konca, oko sto tisuća eura. Što je, za moju “kuletu”, ogromna cifra. A htio bih, znate, kao penzioner, provesti u njoj barem dio života koji je na izmaku, da bi kasnije bio zakopan u “mom” groblju, u jednoj skromnoj grobnici, kraj dida i babe, Walterova je želja.
Dotakao se malo i Padske doline u sjevernoj Italiji:
– Moja je rezidencija, inače, u gradiću Chiari. Arbanasa ima po cijeloj Italiji, na goju god stranu se krene. Raspršeni smo posvuda. U provinciji Brescia ima 5 do 6 familija, u provinciji Bergamo isto, u Milanu 10-tak familija, u Bologni još toliko, a fala Bogu, ima nas i u centralnoj Italiji, u Anconi, Lucci, Pescari, Firenzi, Rimu i u južnoj Italiji, u Napoliju, Bariju, čak i u otočkoj Italiji, na Siciliji, u Palermu, na Sardiniji, u Cagliariju, Algheru, Sassaru…, priča Walter kojemu, kako nam se tuži, Zadar strašno fali.
– Nema dana da ne prošetam, barem virtualno, kroz Kalelargu, Kolovare, Karmu i Fontanu, Rivu, Fošu, Trgom, preko Muraja… Na ekranu kompjutera stoji mi slika predivne “Piazze dei Signori” moga grada, veli Walter koji od početka ove godine ima status umirovljenika. Svoj radni vijek proveo je u osiguravajućim zavodima, bankarskim institucijama, špediterskim firmama i, na kraju, u jednoj metalurgijskoj industriji gdje je radio kao šef računovodstva.
U petak, dana 26.7. na Narodnom trgu KUD Zadarski tanac i KUD Hruševec Kupljenski održati će zajednički koncert gdje će pjesmom, plesom i glazbom prikazati tradicijsku baštinu jadranske i kontinentalne Hrvatske, a pridružit će im se i muška klapa Ponistra
KUD Zadarski tanac zadnjih deset godina vrlo aktivno, požrtvovno i s ljubavlju čuva i promiče tradicijsku baštinu osobito jadranskog kraja, a u okviru svog umjetničkog programa izvodi pjesme te izvorne i koreografirane plesove zadarskog, ugljanskog, silbenskog, trogirskog i splitskog kraja, ali i Međimurja i Hrvatskog zagorja. Može se pohvaliti bogatim fundusom narodnih nošnji iz tih krajeva, ali i nizom uspješnih nastupa i koncerata diljem Lijepe naše i inozemstva. Predsjednik KUD-a je Boris Dizdar, a voditelji Matea Sikirić i Miroslav Cindori.
KUD Hruševec Kupljenski djeluje u sklopu Grada Zaprešića od 1998. godine, okuplja 50 aktivnih članova koji rade u odrasloj i dječjoj folklornoj, tamburaškoj i izvornoj pjevačkoj sekciji, a izvode običaje, pjesme i plesove zaprešičkog kraja kao i iz cijele Hrvatske. Također se mogu pohvaliti nastupima na smotrama diljem Lijepe naše kao i na niz međunarodnih folklornih festivala, organizacijom niza manifestacija, od kojih je najveća i najpoznatija Smotra folklora puhačkih orkestara, pjevačkih zborova i dječjeg folklora tradicionalno krajem svibnja. Predsjednik KUD-a je Stjepan Đurinski, voditelj folklora i koreograf Dalibor Blažević i voditelj tamburaške sekcije Dražen Varga.
Ulaz je besplatan, a koncert počinje u 21 sat.
Danas pretežno sunčano i vruće, ponegdje i vrlo vruće. U unutrašnjosti su uz umjeren i jak razvoj oblaka u drugom dijelu dana vjerojatni lokalni pljuskovi s grmljavinom, moguće i jače izraženi, posebice na istoku zemlje. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu većinom umjeren sjeverozapadnjak i jugozapadnjak, uz obalu prijepodne pa ponovno krajem dana i bura, podno Velebita i jaka. Najviša dnevna temperatura zraka od 32 do 37 °C, u Dalmaciji mjestimice malo viša.
U četvrtak pretežno sunčano. U unutrašnjosti ponegdje jači razvoj oblaka, moguće i lokalni pljuskovi s grmljavinom, posebno na istoku. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu slaba do umjerena bura, podno Velebita i jaka s olujnim udarima, sredinom dana i popodne ponegdje sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 17 do 22, na Jadranu između 23 i 28 °C. Najviša dnevna temperatura od 30 do 35 °C, u Dalmaciji malo viša.
IZGLEDI VREMENA:
Većinom sunčano te vruće, uglavnom u Dalmaciji i vrlo vruće. Može biti lokalnih pljuskova s grmljavinom, a mjestimice i grmljavinskog nevremena, ponajprije u unutrašnjosti, u subotu i na Jadranu. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu slaba i umjerena bura, podno Velebita mjestimice i jaka, a sredinom dana i poslijepodne sjeverozapadnjak i jugozapadnjak.
Roditeljstvo može biti zahtjevno. Stoga nije neobično vidjeti umorne roditelje koji smatraju da se više ne mogu nositi s roditeljskim izazovima. Prema neurologinji, dr. Puji Aggarwal, roditeljsko izgaranje ili takozvani burnout je “fizička, mentalna i emocionalna iscrpljenost koju roditelji osjećaju zbog kroničnog stresa odgoja i roditeljstva”.
S obzirom na moderan, brz način života koji roditelje tjera da obave više zadataka u manje vremena, izgaranje može biti očekivano. Međutim, kako bi roditelji potražili potrebnu pomoć, prvo je važno prepoznati simptome roditeljskog izgaranja. Terapeutkinja Abby Thomason nedavno je u objavi na Instagramu otkrila četiri najčešća znakova ovog sindroma kod majki.
- Proživljavanje emocija, ali bez osjećaja prisutnosti u trenutku.
- Zaboravljivost.
- Temperamentnost.
- Somatski simptomi, poput glavobolja ili bolova u trbuhu.
Neki znakovi mogu vam pomoći razlikovati burnout (sindrom sagorijevanja) od uobičajenih izazova roditeljstva. Sindrom sagorijevanja može izgledati ovako: stalno imate osjećaj da ne uspijevate kao roditelj, iscrpljeni ste do te mjere da ne možete spavati ili, čak i kada spavate, i dalje se osjećate iscrpljeno, često gubite živce s djecom ili partnerom, ne osjećate se povezano s njima i ne znate kako to obuzdati ili kako na to utjecati”, istaknula je terapeutkinja u objavi.
Roditeljsko izgaranje je problem koji ne bi trebalo ignorirati. Male promjene, poput brige o sebi, odmora i razgovora s voljenima, mogu značajno olakšati ove izazove.
FOTOGALERIJA / Koncert Marka Škugora i sajam otočnih proizvoda u Kukljici
ŽUPANIJA: Objavljen JAVNI POZIV za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja marikulture za 2024. godinu
FOTO / Obilježena 32. obljetnica osnutka 7. Domobranske pukovnije
PRIOPĆENJE / Opća bolnica Zadar: “Posjete bolesnicima neometane. Iznimka su odjeli s više oboljelih od COVID-19”
Ovo su pića koja konobari nikad ne bi naručili u kafićima
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! U srijedu bez vode sedam ulica u Zadru…
Priprema se spektakl u Zadru: Croatia Yacht Show dovodi na Jadran superjahte s tjednim najmom od pola milijuna eura
FOTOGALERIJA / Više od dvije tisuće posjetitelja na novom Selected Croatia Festivalu u Zadru!
(FOTO) “OD KUDA SMO DOŠLI, GDJE SMO I KUDA IDEMO?” / U Dječjem vrtiću “Sunce” održano predavanje na temu umjetne inteligencije
PROGNOZA / Danas sunčano, u srijedu moguća kiša. Malo svježije
VIDEO / Japanski trik za rashlađivanje automobila u minuti bez paljenja klime
VIDEO / Novi bizarni trend širi se TikTokom, putnička tvrtka objasnila zašto može biti opasan
VIDEO / Optička iluzija koja je zaludila internet: Možete li vidjeti mačku?
VIDEO / Duet koji je raznježio regiju! Ana i Urban predstavljaju spot za “Kažu svi da izmišljam”
VIDEO / Ićo ima novi ljeti hit “Lipo te nazvat, lipo te čut”
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRIPREMITE SE NA VRIJEME! U srijedu bez vode sedam ulica u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePriprema se spektakl u Zadru: Croatia Yacht Show dovodi na Jadran superjahte s tjednim najmom od pola milijuna eura
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Više od dvije tisuće posjetitelja na novom Selected Croatia Festivalu u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) “OD KUDA SMO DOŠLI, GDJE SMO I KUDA IDEMO?” / U Dječjem vrtiću “Sunce” održano predavanje na temu umjetne inteligencije
roksi
23. studenoga 2010. at 14:36
…najbolji su ovi naši koji puno pate, a ne vračaju se za stalno…valjda vole patit.
Bregdeti/wm
24. studenoga 2010. at 13:58
Nije jednostavno vratiti se “za stalno”.
Vrime ( skoro šest decenija) je napravilo svoje.
Stare prijateljske veze, iz ditinjstva, pošle u bevandu.
Prominija se “milieu”, i na Poluotoku i u Arbansima.
Fetivih prijatelja, one za koje bi skinija i košulju i gaće, ako pak još diše, onda žive u Zagrebu, Rijeci, Puli, ili u Kanadi, SAD, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, itd.
Oko starine, pridošlica koliko Bog hoće. Nemaš ništa protiv njih.
No, nisu elementi “humusa” u kojem si odrastao i koji su ti trasirali egzistenciju.
Inšoma, prati te konstanta kontradikcija i, lipo, lebdiš između nekih fascinantnih sjećanja i konkretne stvarnosti.
pl
24. studenoga 2010. at 10:11
a zašto da se vrate kad je gore sad nego onda kad su otišli
roksi
24. studenoga 2010. at 18:00
Svaka skuža nadje muža. Tutto mondo cambia.
DOMOLJUB
27. studenoga 2010. at 19:59
ŠTO DRŽITE TOGA TALIJANČINU. ISTI JE ČLAN-VIJEĆNIK SLOBODNE OPĆINE ZADAR U IZBJEGLIŠTVU. KAKO VAS NIJE SRAM DRŽATI GA NA PRVOJ STRANICI Z NETA
INSTITUT
28. studenoga 2010. at 17:37
PLANOVI IZA KOJIH STOJE TALIJANSKI INSTITUTI
Zbog poznatih povijesnih talijanskih pretenzija prema zadarskom području utvrđene su kontinuirane aspiracije koje traju do danas.
Talijanske pretenzije počinju već u srednjem vijeku, kada se Zadar među dalmatinskim gradovima isticao važnim strateškim položajem zbog toga što je smješten na sredini «Istočno jadranske obale».
Po svojim prirodno-zemljopisnim značajkama bio je tada najvažniji grad na istočnoj obali Jadrana. Te prirodne, strateške i ekonomske prednosti u srednjem vijeku utjecale su na politički razvoj grada, te njegov politički položaj činile težim i složenijim nego u drugim dalmatinskim gradovima.
Navedene okolnosti utjecale su na njegov odnos spram mletačke vlasti, te je Venecija vodila posebnu politiku prema Zadru nastojeći prvenstveno da priznaje njezinu vlast. U takvoj politici je imala uspjeha, te je Zadar pod mletačkom upravom bio od 1409. – 1797. godine (gotovo četiri stoljeća).
Nekadašnji teritorij mletačke Dalmacije zamijenila je austrijska vlast, od 1814. – 1918. godine, kada je Dalmacija postala austrijska pokrajina s glavnim gradom Zadrom. Prema austrijskom popisu stanovništva (1880., 1890., 1900., i 1910. godine) utvrđeno je da je u Zadru bilo koncentrirano više od polovice Talijana od onih što ih je bilo u čitavoj Dalmaciji. Glavno uporište talijanskog jezika, autonomaša i talijanštine bilo je u Zadru u glavnom gradu pokrajine, a u kojem se redovito za talijanski jezik izjašnjavalo više Talijana nego u svim drugim dijelovima Dalmacije zajedno.
Zanimljivim držimo i stoga da je za vrijeme austrijske vlasti nad Dalmacijom, samo Zadar za razliku od svih drugih gradova i općina čitavo vrijeme imao u Zadru talijansku gradsku vlast sastavljenu od Talijana i autonomaša. Za očuvanje gradske talijanske vlasti veliku ulogu odigrali su pojedinci odnosno pojedini bogati Talijani i autonomaši, koji nisu ispuštali vlast.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine počinje talijanska okupacija Zadra, odnosno Rapalskim ugovorom, 1920. godine, Zadar postaje dio teritorija Kraljevine Italije, čija je okupacija trajala do 1943. godine.
Talijanski iredentisti ne pomirivši se sa izgubljenim teritorijem, 1963. godine osnovali su u Anconi «Slobodnu općinu Zadar u izbjeglištvu». Udruga i danas djeluje, te ima svoje organe vlasti, općinsko vijeće, općinski odbor i predsjednika općine odnosno gradonačelnika. Njezini najaktivniji članovi su Franco Luxardo, gradonačelnik, Giorgio Varisco, financijski direktor općine, Elio Ricciardi, umirovljeni talijanski general i Renzo de Vidovich, direktor uprave lista «Il Dalmata», bivši predsjednik tršćanskog ogranka «Libero comune di Zara in esilio», bivši predsjednik Federacije esula i njen današnji član izvršnog odbora i dr.
Navedene osobe su u stalnom kontaktu s pojedinim članovima «Zajednice Talijana Zadar», koji ih usmjeravaju u svojim iredentističkim planovima.
«Slobodna općina Zadar u izbjeglištvu» redovito odražava skupštinu općine na talijanskom skupu «Raduno», kada se okupljaju jednom godišnje talijanski esuli iz cijeloga svijeta. Na skupu sudjeluju i pojedini dužnosnici Parlamenta i Vlade Republike Italije, Gianfranco Fini, bivši ministar vanjskih poslova Republike Italije, Carlo Giovanardi, ministar za odnose s Parlamentom zadužen za problematiku i pitanje esula u Republici Italiji, Roberto Menija, zastupnik stranke Nacionalnog saveza («Alleanza Nacionale») u talijanskom parlamentu i drugi, te iredentističkim stavovima vrše pritisak na RH u svezi povrata imovine, fojbi i dr. Na manifestaciji sudjeluju i pojedini članovi talijanskih udruga iz Zadra. Za napomenuti je da redovito dodjeljuju titule počasnog građanina «Slobodne općine Zadar u egzilu», te je tako titulu dobio Fini, Giovanardi i dr.
U skladu s kontinuiranim agresivnim nastupima talijanskih iredentista, te izjavama pojedinih talijanskih političara o teritorijalnim pretenzijama prema RH, navedeni sada djeluju u više pravaca prema zadarskom području u cilju kako bi Zadar u budućnosti pripremili da postane sastavni dio teritorija Republike Italije, a iza čijih projekata i planova stoje talijanski instituti.
Prema prokušanim iredentističkim stilovima razrađenim na psihološkom nivou, u masama građana Zadra stvorili su strah, zavidnost i propagandu, kako Zadar spada u interesnu sferu Republike Italije, te da mora biti jači talijanski utjecaj na zadarskom području i dr., što su im omogućile pojedine osobe koje su obnašale vlast u zadarskoj Županiji i u Gradu Zadru, te im pripremili teren za kupovanje nekretnina i izgradnju objekata u cilju budućeg naseljavanja Talijana iz Republike Italije, a time i da Zadar u budućnosti postane talijanskim teritorijem.
Prvo, djeluju preko talijanskih udruga u Zadru («Zajednica Talijana Zadar» i zadarske podružnice Dante Alighieri), te ih usmjeravaju u raznim projektima (pridobivanje novih članova, afirmiranje Zajednice i dr.). Hrvatski okupatori kroz povijest su se služili svojim manjinama kao izviđačima preko kojih su, kao i preko «produženih ruku» iz hrvatskog naroda, osvajali i porobljavali Hrvatsku. Elio Ricciardi, umirovljeni talijanski general dolazi svaka četiri mjeseca u RH te im daje smjernice kako osvojiti Zadar i druga područja RH.
Drugo, stvaraju bogate talijanske pojedince u Zadru s ciljem jačanja talijanskog utjecaja u Zadru, te su uporište našli u prokušanoj šabloni iz prošlosti da vladaju Zadrom.
Trećo, protiv hrvatskih nacionalnih interesa talijanski iredentisti djeluju i preko bankarskog sustava, a naročito preko «Hypo Alpe Adria Bank», čiju su banku u Zadar doveli osobe sklone organiziranom kriminalu s ciljem da preuzmu i unište hrvatsko gospodarstvo, što su i učinili.
Tako su preko «Hypo Alpe Adria Bank» u Zadarskoj županiji preuzeli sva bivša društvena poduzeća, hotele, marine, izvore vode, poljoprivredna zemljišta i dr. Ne samo da su postali većinski vlasnici navedenih nekretnina, već su ugasili sva proizvodna poduzeća, te ne otvorivši niti jedno radno mjesto u proizvodnji, što će u budućnosti imati nesagledive posljedice za hrvatsko gospodarstvo
Bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta nagradio je «Hypo Banku» za učinjeno tako što je omogućio da svi zaposlenici Grada Zadra primaju plaće preko Hypo, te da se i druga financijska poslovanja vrše preko spomenute banke. Navedeni plan kupnje nekretnina preko «Hypo banke» osmislili su esulsko iredentističke udruge iz Republike Italije, a sve s ciljem da pomoću nekretnina povrate nekadašnji «izgubljeni teritorij Zadra». Iz toga razloga su i uključili osobe sklone raznim oblicima organiziranog kriminala da lakše preko austrijskog naziva banke postanu vlasnici najkvalitetnijih i najvrijednijih nekretnina u Zadru.
Četvrto, znakovitim smatramo i podatke da talijanski iredentisti planski usmjeravaju osobe sklone distribuiranju i krijumčarenju opojnih droga na zadarskom području, kako bi ovladali zadarskim područjem. Istima pripada značajna uloga u krijumčarenju opojnih droga, a sve u cilju da hrvatska mladež što više konzumira opojne droge iz razloga da im se u budućnosti ne bi imao tko suprostavljati u njihovim planovima spram zadarskog područja. Navedeni su značajno financijski ojačali po distribuiranju droge, te je Zadar po statistikama već godinama u samom vrhu konzumenata opojnih droga.
roksi
28. studenoga 2010. at 18:28
Ti stvarno i jesi za mentalnu instituciju.
vily
22. prosinca 2010. at 11:44
Interesantno nitko od njh neće reći da pate za Hrvatskom i da su Hrvati nego kažu da su Dalmatinci. Oni ne mogu podnijeti što je Zadar centar Hrvatske i da više talijanski nikad neće biti.Zadar je bio kratko vremensko razdoblje talijanski na svu sreću i to od 1920-1943. A prije je bio mletački, austrijski, francuski pa opet austrijski i samo kratko talijanski-fašistički. Ne ponose se svojim albanskim korijenima već su im bolji talijanski -kojima niti ne pripadaju (pa oni nemaju ni kapi talijanske krvi).Ni talijanski nisu znali kad su optirali u Italiju. Zašto ih je sram reći da su se asimilirali – pa imaju hrvatska prezimena.
Bregdeti
23. prosinca 2010. at 10:03
Prvo. Nije se optiralo “u Italiju” nego na istočnoj obali Jadrana “za talijansko državljanstvo”.
Drugo.To da bivši optanti “ni talijanski nisu znali” afirmacija je koju bi njezin autor morao dokazati. No, on je smatra apodiktičnom….
Treće. Konzistentan broj Dalmatinaca-Hrvata nosi “talijanska” prezimena: Armanini, Arneri, Biankini/Bianchini, Boniccioli, Borelli, Botteri, Carbonini, Dellavia, Franceski/Franceschi, Longin/Longhin, Merlo, Morpurgo, Nardelli, Orlandini, Petricioli/Petriccioli, Pezzi, Piasevoli, Santini, Tartaglia, Tedeski/Tedeschi, etc., etc.
Tribalo bi ih pitati da li ih je sram to što su se “asimilirali”.
Ergo, prezime niti generira niti definira pripadnost određenoj naciji.