Nakon ne samo iznadprosječnog toplog rujna, nego ponegdje čak i rekordno toplog, prognoze za listopad govore da nas toplije vrijeme čeka i prema zimi, a ni u studenom vjerojatno neće biti velike studeni.

Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1. siječnja do 30. rujna također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina, piše HRT.

Dosadašnji dio godine ponegdje nije samo specifičan po temperaturi zraka. Na postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, ukupna količina oborine je 2. najveća od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji.

Kratkoročne i srednjoročne prognoze za početak listopada upućuju na nastavak “rujanskog” vremena i sljedećih tjedan dana. A prema dugoročnijoj prognozi za sljedeća 4 tjedna – prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga, drugim riječima, mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za listopad.

Također je u prva 2 listopadska tjedna mala vjerojatnost znatnije količine oborine ili drugim riječima – do sredine listopada kiša će vjerojatno i dalje biti razmjerno rijetka i ne obilna ili će čak mjestimice i izostati – velika je vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja. U drugom dijelu listopada povećava se vjerojatnost za ukupne tjedne količine oborine oko prosječnih pa i veće, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

Pouzdanost dugoročnih prognoza za studeni je manja nego za listopad, ali je možda nekima ipak zanimljivo spomenuti kako su prognoze postojane te i dalje upućuju na povećanu vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca, što znači da ni u studenom ne bi trebalo biti velike studeni, odnosno dugotrajnog razdoblja hladnoće neuobičajene za posljednji jesenski mjesec.

Pritom će ukupna količina oborine u studenome, ostvare li se trenutačno najvjerojatnije, ali ne i odviše pouzdane prognoze – u većini Hrvatske biti oko prosjeka pa i veća?!

Prognoze za zimu, odnosno razdoblje prosinac – siječanj – veljača – daju povećanu vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu. Drugim riječima, zima će vjerojatno biti primjerenija prosječnoj zimi, nego što će jesen biti oko prosječne jeseni. Pritom je povećana vjerojatnost ukupne sezonske količine oborine u većini Hrvatske barem malo veće od prosječne.

Ako se to ostvari – temperatura oko prosječne i višak oborine – povećava se “nada” mnogih i za snijeg. I to manje u prosincu, a više u veljači i posebice siječnju.

Naravno, ne treba zaboraviti kako je riječ o dugoročnim prognozama koje imaju i još dugo će imati puno nedostataka.

Električni romobili postaju sve veći problem u svjetskim metropolama, ne samo zbog opasnosti koju predstavljaju u prometu nego i zbog njihova nepropisnog odlaganja na ulicama i blokiranja pločnika. Zato su pojedini gradovi odlučili zabraniti njihov najam. Posljednji koji je to učinio je Pariz. Romobil se može unajmiti i u Hrvatskoj.

Električni romobil u Hrvatskoj se može unajmiti u svim velikim gradovima.

– U ljetno vrijeme većina naših korisnika su turisti, ako govorimo o Osijeku, o Velikoj Gorici gdje smo isto prisutni većina korisnika bit će domaći ljudi. Van sezone, to su uglavnom domaći ljudi koji romobile koriste većinom za nekakve potrebe, na posao s posla, obavljanje nekih dnevnih obaveza, rekao je Ivan Begović, direktor za mikromobilnost Bolta za Hrvatsku i Sloveniju.

Ipak, jedna za drugom svjetska metropola zabranjuje najam romobila: Toronto, Boston, San Francisco, a od 1. rujna i Pariz kao prvi grad u Europi.

Zabrinjavajuća statistika u Hrvatskoj

Građani su se žalili da se unajmljivači nepropisno parkiraju, blokiraju prolaz pješacima i ugrožavaju njihovu sigurnost. 

– Radi se o relativno jednostavnom prijevoznom sredstvu, ali nažalost zbog svoje koncepcije i konstrukcije vrlo često nisu baš pogodni za javni cestovni promet. Osobno se vrlo često ježim situacija koje se mogu dogoditi s tim istim našim nazvat ćemo ih jeftinim prijevoznim sredstvima, objasnio je Krunoslav Ormuž, sudski vještak za promet, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

U prvih 8 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je na romobilu poginula jedna osoba, 40 ljudi zadobilo je teške ozljede, 67 lakše. Posljednja nesreća dogodila se u Bjelovaru prošloga mjeseca, kada je devetogodišnja djevojčica ozlijedila glavu. Policija upozorava da je kaciga obavezna.

Policija: Zabrinjava nas da djeca mlađa od 14 godina voze romobile

– Zabranjeno je prevoziti osobe. Na osobnom prijevoznom sredstvu može se voziti samo vozač i treća stvar koja nam se najmanje sviđa, a to je da smo primijetili da i djeca, odnosno osobe mlađe od 14 godina upravljaju osobnim prijevoznim sredstvima. Dakle, ne, i to je zabranjeno. Dakle, osobe do 14 godina ne smiju uopće sudjelovati u prometu vozeći osobno prijevozno sredstvo, upozorio je Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a.

Zbog svega, u velikim gradovima jenjava oduševljenje koje je zavladalo prije 4 godine kad su se električni romobili masovno pojavili. Osim toga, istraživanja su pokazala i da njihova proizvodnja, prikupljanje s gradskih ulica, punjenje baterija i vraćanje u promet radi iznajmljivanja znatno utječe na emisije stakleničkih plinova.

Iz SAD-a stiže upozorenje Europi: pripremite se za nagli porast korištenja sintetičke droge fentanil. Sintetička droga, slična heroinu ali više desetaka puta jača od njega već godinama hara Amerikom. Zbog teških halucinacija korisnika fentanil nazivaju „zombi drogom“ i odnijela je prve žrtve kako u Europi, tako, zasad neslužbeno i u Hrvatskoj.

Nesvjesni svijeta oko sebe, kao u hororima, američkim gradovima tumaraju ovisnici o fentanilu. Leže polumrtvi, skupljaju smeće, tijela prekrivenih inficiranim ranama od uboda.

U njujoškom Bronxu dogodila se tragedija u jaslicama čiji su vlasnici, uz čuvanje djece, pakirali fentanil.

– Optuženici su otrovali četiri bebe, od kojih je jedna preminula, jer su iz jaslica vodili narko-akciju, izjavio je Damien Williams, državni tužitelj za područje južnog New Yorka.

U Americi je zbog ovisnosti o fentanilu umrlo više od 100.000 ljudi. Toliki su razmjeri te krize da su i američki predsjednik Joe Biden i njegov šef diplomacije na nedavnom zasjedanju UN-a upozorili Europljane da se problem širi i na Stari kontinent.

U Hrvatskoj fentanila ima, ali pod ključem i kontrolom liječnika, uglavnom u obliku flastera. Zasad neslužbeno – dva su smrtna slučaja u Hrvatskoj.

– Proteklih nekoliko mjeseci postoje ozbiljne indicije da su dva opijatska ovisnika uzimala fentanil. Prema navodima članova njihovih obitelji, pakiranja fentanila su nađena pored njihovih beživotnih tijela. Mi još uvijek čekamo službene nalaze obdukcije, rekao je dr. med. Ivan Ćelić, psihijatar za ovisnosti o sintetičkim drogama u Klinici za psihijatriju Vrapče.

– Zombi-droga je kombinacija xylazina i fentanila. I jedno i drugo dovode do usporavanja disanja, smanjenja otkucaja srca, sniženja krvnoga tlaka. To su zastrašujuće scene, dodao je Ivan Ćelić.

Za prethodno spomenuta dva zabilježena slučaja u RH kazao je da su primjer zlouporabe medicinskog fentanila. Napomenuo je da se radi o opijatu koji je više desetaka puta jači od heroina.

U Europi se fentanil još nije proširio. Prema službenim podacima, u 2021. godini 140 osoba umrlo je zbog predoziranja. Izrazito je jak, mnogo jači od heroina. Od jednog grama može se pripremiti čak 600 doza.

Pedeset puta jači od heroina

– Učinak fentanila je identičan ili vrlo sličan učinku heroina. S tim da je proizvodnja fentanila puno, puno jednostavnija. Radi se o čisto sintetskoj drogi, a to znači da nema potrebe za uzgojem, nema potrebe za plantažama, nema potrebe za distribucijom, objasnio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

“Vrlo mala koncentracija fentanila djeluje vrlo moćno na opijatske receptore u mozgu i izaziva, kako željene učinke za osobu koja je ovisna, tako nažalost i neželjene učinke. Respiratorna depresija je onaj finalni stadij kada osoba prestaje disati i nažalost izgubi život.” – Psihijatar Ivan Ćelić

U Hrvatskoj prednjači konzumacija kanabisa na koji otpada 70% policijskih zapljena. Slijedi kokain, koji je doživio pravi bum, zatim amfetamini pa heroin.

– Direktor Europske agencije, buduće Europske agencije za droge, je kazao da danas ima svega, svugdje i svašta. Takva je enormna ponuda tako da nemate više nikakvih ograničenja, rekao je Petković.

Sve je dostupno, svega ima – a što je dostupnije, i potražnja je veća.