Hrvatska
Grad Zadar omogućio “pronevjeru” 20 hektara zemlje na Boriku!

Slijedom ugovora o deposedaciji iz 1991. godine između ondašnje Općine Zadar, odnosno Mjesne zajednice Borik, i privatnih zemljoposjednika, pravni sljednik Općine, Grad Zadar, na čelu sa ondašnjim gradonačelnikom Božidarom Kalmetom, dopustio je da Grad ostane bez skupocijenog predmetnog zemljišta (pored Ekonomske škole na Boriku), da se na istome nikada ništa ne sagradi, te, posredno, da u konačnici na ovome umjesto naručenog projekta od općeg dobra sjedi – hipoteka, i to u vrtoglavom iznosu od 60 milijuna kuna!? Da stvar bude gora, tvrtku koja je proizvela cijelu ovu aferu koja podsjeća na “Paška rebra”, Grad Zadar do današnjega dana nije ničim prisilio na ispunjenje ugovorenih obveza temeljem kojih i jesu postali vlasnici u tom trenutku – gradske zemlje.
Priča koja započinje naivnim Sporazumom o naknadi, a koji vlasnicima garantira da će za deposediranu zemlju dobiti poslovne prostore u na tom mjestu sagrađenom sportsko-poslovnom objektu, a završava hipotekom nad ledinom u spomenutom iznosu, svoj početak ima u svibnju 1991. godine, kada Općina Zadar, Mjesna zajednica Borik i vlasnici zemlje potpisuju da će MZ Borik vlasnicima zemlje istu kompenzirati kroz udio u objektu koji će se na tom mjestu sagraditi. Ovi prihvaćaju ponudu, potpisuju Sporazum (faksimil u prilogu teksta) i utvrđuju da se za slučaj nepridržavanja nagodba smatra raskinutom.
Devet godina kasnije, u rujnu 2000., opunomoćenik jedne od stranaka obuhvaćenih Sporazumom od Grada Zadra, pravnog nasljednika Općine Zadar i MZ Borik, traži “isplatu odštete za deposedirano zemljište”, na što ondašnji pročelnik Grada, Zdravko Livaković, odgovara:
“Očevidom je na licu mjesta utvrđeno da su predmetne čestice zemljišta u naravi neizgrađene. Kako je u tom pogledu Sporazum o naknadi iz svibnja 1991. godine nemoguće i realizirati, predlažemo da se predmetne čestice zemljišta vrate u vlasništvo Vašim strankama.”
Međutim, osam mjeseci nakon Livakovićeva prijedloga, događa se sasvim suprotno. Grad Zadar i dalje je vlasnik deposediranog zemljišta i, štoviše, isto – prepušta zagrebačkom Euroingu d.o.o.!
Ondašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta potpisuje u ime Grada Ugovor o stjecanju prava vlasništva na zemljištu sa direktorom Euroinga, Željkom Žnidarićem, a koji kaže da je Grad deposedacijom postao vlasnik dvadeset i šest čestica zemljišta koje povezuju 2 hektara zemlje (20.722 metara četvornih) na području k. o. Zadar, sve u cilju izgradnje poslovno-sportskog centra.
U nastavku Ugovora, podsjeća se da se Euroing ’91. obvezao MZ Borik bivšim vlasnicima zemljišta isplatiti naknadu za deposedirane nekretnine, odnosno na jednom dijelu istih koje se vode kao društveno vlasništvo – sagraditi nogometno igralište.
Grad konstatira u Ugovoru da je od intervencije vlasnika kod Livakovića, osam mjeseci ranije, istima isplaćena novčana naknada za deposedirano zemljište i Euroing preuzima obvezu istima izgraditi poslovne objekte obećane ’91.
Grad i Euroing u nastavku dogovaraju da u roku dvije godine, dakle zaključno sa ljetom 2003. godine, Euroing sagradi otvoreno igralište, umjesto nogometnog, i to na novoformiranoj građevinskoj čestici koja će nastati objedinjavanjem tri postojeće, te da će Grad ostati vlasnik istih. Euroing se istovremeno obvezao Gradu izdati tabularnu izjavu za uknjižbu prava vlasnišva na takvoj čestici.
Također, na dijelu zemlje od 2.389 četvornih metara koji su u vlasništvu Euroinga, isti se složio da će biti sagrađen uređaj za pročišćivanje otpadnih voda Borik i da će se na iste uknjižiti Grad Zadar.
Grad Zadar, zauzvrat, Euroingu se odužuje na način da mu dopušta uknjižavanje na čestice zemlje ukupne površine 19.929 četvornih metara – “bez njegovog daljnjeg sudjelovanja i pitanja”.
Posljednje navedeno zapravo i jest jedino realizirano u cijeloj ovoj priči o poslovnoj suradnji Grada i zagrebačkog poduzeća kojemu ni za što od navedenoga Ugovorom nije naznačen rok izvedbe.
Na današnji dan, devet godina kasnije, Grad je i dalje bez igrališta, a zemljište na koje se 2001. uz brzopletu dozvolu Božidara Kalmete Euroing upisao, otkriva Z NET, opterećeno je hipotekom u ukupnom iznosu od 60.000.000,00 kn!?
Godine 2007., Euroing je vlasništvo nad dijelom zemljišnih čestica koje je dobio od Grada Zadra prenio na tvrtku Forum Centar d.o.o. Zagreb koja je u vlasništvu tvrtke Adepto, a koja je, opet, u vlasništvu Instituta građevinarstva Hrvatske, sve na osnovu potraživanja iste prema Euroingu u iznosu 1.050.000,00 eura.
No, ni tu nije kraj. U rujnu prošle godine Zagrebačka banka kao sporednu hipoteku radi osiguranja tražbine temeljm mjenice upisuje na isto zemljište, a u iznosu od 50.000.000,00 kn.
Tek nakon reakcije na cijelu stvar Z NET-a, Grad Zadar najavljuje da će reagirati prema Euroingu, ne znajući da isti – ne postoji već pet godina!
GRAD JOŠ NIKOGA NIJE TUŽIO!?
“Predmetno zemljište je 1991, godine deposedirala Skupština Općine Zadar i dodijelila ga Mjesnoj zajednici Borik (koja je tada imala pravnu osobnost). Mjesna zajednica Borik i tvrtka Euroing su iste godine sklopile ugovor o prodaji zemljišta Euroingu s tim da se Euroing obvezuje isplatiti bivše vlasnike, a Gradu Zadru izgraditi nogometno igralište. Kako je Grad Zadar imao potrebu za zamljištem za izgradnju uređaja za pročišćavanje na Boriku, a koje je bilo u vlasništvu Euroinga, 2001. godine je sklopljen Ugovor prema kojem je Euroing ustupio zemljište Gradu za izgradnju uređaja za pročiščavanje, a umjesto velikog nogometnog igrališta, ostala je obveza izgradnje malonogometnog igrališta. Istina je da Euroing do sada nije ispunio obvezu izgradnje malonogometnog igrališta. Grad Zadar će poduzeti potrebne radnje da se osigura ispunjenje obveza.” – poručili su jučer iz Grada Zadra.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…








Mate
3. prosinca 2010. at 13:50
Evo kako funkcionira naše pravosuđe i stalno spominjana ”borba protiv korupcije”: Dotični Željko Žnidarić je u suradnji sa zagrebačkim gradonačelnikom grad Zagreb zakinuo za milijunske naknade u vidu neplaćenih komunalnih doprinosa za stambene objekte koje je gradio na Vrbiku, prevario je državu za PDV, prevario je brojne tvrtke i još brojnije građane kojima je prodavao stanove bez valjane dokumentacije ili je jedan te isti stan prodao više puta. Zbog toga su građani Zagreba koje je prevario Žnidarić bili prisiljeni osnovati i službeno registrirati Udrugu kako bi se na taj način pokušali boriti protiv njegovih nedjela (sve ovo može se naći i na internetu, ako samo malo ”googlate” tu spodobu). No Željko Žnidarić ne samo da je još uvijek na slobodi, nego sa svojim tvrtkama Ining, Ivar, Euroing,…..itd. i dalje dan danas bez problema posluje i što je najgore, još uvijek se bahati. Osim gradonačelnika Zagreba i Zadra, dotični ima zaštitu i od ministrice zaštite okoliša. Njezin je suprug projektirao njegove stambene vile na Goljaku, koje nisu sagrađene u skladu s potrebnim dozvolama. No, građevinski inspektori koji su to ustanovili, nagrabusili su, a Žnidarić je opet ostao netaknut. Do državnog zemljišta na Goljaku za gradnju privatnih stambenih vila, također je došao na nezakonit način, ali naravno to nikoga od institucija ne zanima. Sve navedeno može se naći i u medijima, puno je novinara istraživalo njegov lik i djelo te isto objavilo, ali naravno da mu se do danas ništa nije desilo, jer su očito privatni interesi pojedinaca u vlasti neusporedivo jači od nacionalnih.
Stanarac
3. prosinca 2010. at 16:34
P akako naš narod kaže “Ako neće milom , onda će silom”. Na kraju će se u ovoj “uređenoj” državi tako poćeti stvari riješavati.