Connect with us

Hrvatska

Grad Zadar omogućio “pronevjeru” 20 hektara zemlje na Boriku!

Objavljeno

-

Zemljište Borik (foto: Žeminea Čotrić)
Slijedom ugovora o deposedaciji iz 1991. godine između ondašnje Općine Zadar, odnosno Mjesne zajednice Borik, i privatnih zemljoposjednika, pravni sljednik Općine, Grad Zadar, na čelu sa ondašnjim gradonačelnikom Božidarom Kalmetom, dopustio je da Grad ostane bez skupocijenog predmetnog zemljišta (pored Ekonomske škole na Boriku), da se na istome nikada ništa ne sagradi, te, posredno, da u konačnici na ovome umjesto naručenog projekta od općeg dobra sjedi – hipoteka, i to u vrtoglavom iznosu od 60 milijuna kuna!? Da stvar bude gora, tvrtku koja je proizvela cijelu ovu aferu koja podsjeća na “Paška rebra”, Grad Zadar do današnjega dana nije ničim prisilio na ispunjenje ugovorenih obveza temeljem kojih i jesu postali vlasnici u tom trenutku – gradske zemlje.
Priča koja započinje naivnim Sporazumom o naknadi, a koji vlasnicima garantira da će za deposediranu zemlju dobiti poslovne prostore u na tom mjestu sagrađenom sportsko-poslovnom objektu, a završava hipotekom nad ledinom u spomenutom iznosu, svoj početak ima u svibnju 1991. godine, kada Općina Zadar, Mjesna zajednica Borik i vlasnici zemlje potpisuju da će MZ Borik vlasnicima zemlje istu kompenzirati kroz udio u objektu koji će se na tom mjestu sagraditi. Ovi prihvaćaju ponudu, potpisuju Sporazum (faksimil u prilogu teksta) i utvrđuju da se za slučaj nepridržavanja nagodba smatra raskinutom.
Devet godina kasnije, u rujnu 2000., opunomoćenik jedne od stranaka obuhvaćenih Sporazumom od Grada Zadra, pravnog nasljednika Općine Zadar i MZ Borik, traži “isplatu odštete za deposedirano zemljište”, na što ondašnji pročelnik Grada, Zdravko Livaković, odgovara:
“Očevidom je na licu mjesta utvrđeno da su predmetne čestice zemljišta u naravi neizgrađene. Kako je u tom pogledu Sporazum o naknadi iz svibnja 1991. godine nemoguće i realizirati, predlažemo da se predmetne čestice zemljišta vrate u vlasništvo Vašim strankama.”
Međutim, osam mjeseci nakon Livakovićeva prijedloga, događa se sasvim suprotno. Grad Zadar i dalje je vlasnik deposediranog zemljišta i, štoviše, isto – prepušta zagrebačkom Euroingu d.o.o.!
Ondašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta potpisuje u ime Grada Ugovor o stjecanju prava vlasništva na zemljištu sa direktorom Euroinga, Željkom Žnidarićem, a koji kaže da je Grad deposedacijom postao vlasnik dvadeset i šest čestica zemljišta koje povezuju 2 hektara zemlje (20.722 metara četvornih) na području k. o. Zadar, sve u cilju izgradnje poslovno-sportskog centra.
U nastavku Ugovora, podsjeća se da se Euroing ’91. obvezao MZ Borik bivšim vlasnicima zemljišta isplatiti naknadu za deposedirane nekretnine, odnosno na jednom dijelu istih koje se vode kao društveno vlasništvo – sagraditi nogometno igralište.
Grad konstatira u Ugovoru da je od intervencije vlasnika kod Livakovića, osam mjeseci ranije, istima isplaćena novčana naknada za deposedirano zemljište i Euroing preuzima obvezu istima izgraditi poslovne objekte obećane ’91.
Grad i Euroing u nastavku dogovaraju da u roku dvije godine, dakle zaključno sa ljetom 2003. godine, Euroing sagradi otvoreno igralište, umjesto nogometnog, i to na novoformiranoj građevinskoj čestici koja će nastati objedinjavanjem tri postojeće, te da će Grad ostati vlasnik istih. Euroing se istovremeno obvezao Gradu izdati tabularnu izjavu za uknjižbu prava vlasnišva na takvoj čestici.
Također, na dijelu zemlje od 2.389 četvornih metara koji su u vlasništvu Euroinga, isti se složio da će biti sagrađen uređaj za pročišćivanje otpadnih voda Borik i da će se na iste uknjižiti Grad Zadar.
Grad Zadar, zauzvrat, Euroingu se odužuje na način da mu dopušta uknjižavanje na čestice zemlje ukupne površine 19.929 četvornih metara – “bez njegovog daljnjeg sudjelovanja i pitanja”.
Posljednje navedeno zapravo i jest jedino realizirano u cijeloj ovoj priči o poslovnoj suradnji Grada i zagrebačkog poduzeća kojemu ni za što od navedenoga Ugovorom nije naznačen rok izvedbe.
Na današnji dan, devet godina kasnije, Grad je i dalje bez igrališta, a zemljište na koje se 2001. uz brzopletu dozvolu Božidara Kalmete Euroing upisao, otkriva Z NET, opterećeno je hipotekom u ukupnom iznosu od 60.000.000,00 kn!?
Godine 2007., Euroing je vlasništvo nad dijelom zemljišnih čestica koje je dobio od Grada Zadra prenio na tvrtku Forum Centar d.o.o. Zagreb koja je u vlasništvu tvrtke Adepto, a koja je, opet, u vlasništvu Instituta građevinarstva Hrvatske, sve na osnovu potraživanja iste prema Euroingu u iznosu 1.050.000,00 eura.
No, ni tu nije kraj. U rujnu prošle godine Zagrebačka banka kao sporednu hipoteku radi osiguranja tražbine temeljm mjenice upisuje na isto zemljište, a u iznosu od 50.000.000,00 kn.
Tek nakon reakcije na cijelu stvar Z NET-a, Grad Zadar najavljuje da će reagirati prema Euroingu, ne znajući da isti – ne postoji već pet godina!

GRAD JOŠ NIKOGA NIJE TUŽIO!?
“Predmetno zemljište je 1991, godine deposedirala Skupština Općine Zadar i dodijelila ga Mjesnoj zajednici Borik (koja je tada imala pravnu osobnost). Mjesna zajednica Borik i tvrtka Euroing su iste godine sklopile ugovor o prodaji zemljišta Euroingu s tim da se Euroing obvezuje isplatiti bivše vlasnike, a Gradu Zadru izgraditi nogometno igralište. Kako je Grad Zadar imao potrebu za zamljištem za izgradnju uređaja za pročišćavanje na Boriku, a koje je bilo u vlasništvu Euroinga, 2001. godine je sklopljen Ugovor prema kojem je Euroing ustupio zemljište Gradu za izgradnju uređaja za pročiščavanje, a umjesto velikog nogometnog igrališta, ostala je obveza izgradnje malonogometnog igrališta. Istina je da Euroing do sada nije ispunio obvezu izgradnje malonogometnog igrališta. Grad Zadar će poduzeti potrebne radnje da se osigura ispunjenje obveza.” – poručili su jučer iz Grada Zadra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Mate

    3. prosinca 2010. at 13:50

    Evo kako funkcionira naše pravosuđe i stalno spominjana ”borba protiv korupcije”: Dotični Željko Žnidarić je u suradnji sa zagrebačkim gradonačelnikom grad Zagreb zakinuo za milijunske naknade u vidu neplaćenih komunalnih doprinosa za stambene objekte koje je gradio na Vrbiku, prevario je državu za PDV, prevario je brojne tvrtke i još brojnije građane kojima je prodavao stanove bez valjane dokumentacije ili je jedan te isti stan prodao više puta. Zbog toga su građani Zagreba koje je prevario Žnidarić bili prisiljeni osnovati i službeno registrirati Udrugu kako bi se na taj način pokušali boriti protiv njegovih nedjela (sve ovo može se naći i na internetu, ako samo malo ”googlate” tu spodobu). No Željko Žnidarić ne samo da je još uvijek na slobodi, nego sa svojim tvrtkama Ining, Ivar, Euroing,…..itd. i dalje dan danas bez problema posluje i što je najgore, još uvijek se bahati. Osim gradonačelnika Zagreba i Zadra, dotični ima zaštitu i od ministrice zaštite okoliša. Njezin je suprug projektirao njegove stambene vile na Goljaku, koje nisu sagrađene u skladu s potrebnim dozvolama. No, građevinski inspektori koji su to ustanovili, nagrabusili su, a Žnidarić je opet ostao netaknut. Do državnog zemljišta na Goljaku za gradnju privatnih stambenih vila, također je došao na nezakonit način, ali naravno to nikoga od institucija ne zanima. Sve navedeno može se naći i u medijima, puno je novinara istraživalo njegov lik i djelo te isto objavilo, ali naravno da mu se do danas ništa nije desilo, jer su očito privatni interesi pojedinaca u vlasti neusporedivo jači od nacionalnih.

     
  2. Stanarac

    3. prosinca 2010. at 16:34

    P akako naš narod kaže “Ako neće milom , onda će silom”. Na kraju će se u ovoj “uređenoj” državi tako poćeti stvari riješavati.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu