Connect with us

Hrvatska

Grad Zadar omogućio “pronevjeru” 20 hektara zemlje na Boriku!

Objavljeno

-

Zemljište Borik (foto: Žeminea Čotrić)
Slijedom ugovora o deposedaciji iz 1991. godine između ondašnje Općine Zadar, odnosno Mjesne zajednice Borik, i privatnih zemljoposjednika, pravni sljednik Općine, Grad Zadar, na čelu sa ondašnjim gradonačelnikom Božidarom Kalmetom, dopustio je da Grad ostane bez skupocijenog predmetnog zemljišta (pored Ekonomske škole na Boriku), da se na istome nikada ništa ne sagradi, te, posredno, da u konačnici na ovome umjesto naručenog projekta od općeg dobra sjedi – hipoteka, i to u vrtoglavom iznosu od 60 milijuna kuna!? Da stvar bude gora, tvrtku koja je proizvela cijelu ovu aferu koja podsjeća na “Paška rebra”, Grad Zadar do današnjega dana nije ničim prisilio na ispunjenje ugovorenih obveza temeljem kojih i jesu postali vlasnici u tom trenutku – gradske zemlje.
Priča koja započinje naivnim Sporazumom o naknadi, a koji vlasnicima garantira da će za deposediranu zemlju dobiti poslovne prostore u na tom mjestu sagrađenom sportsko-poslovnom objektu, a završava hipotekom nad ledinom u spomenutom iznosu, svoj početak ima u svibnju 1991. godine, kada Općina Zadar, Mjesna zajednica Borik i vlasnici zemlje potpisuju da će MZ Borik vlasnicima zemlje istu kompenzirati kroz udio u objektu koji će se na tom mjestu sagraditi. Ovi prihvaćaju ponudu, potpisuju Sporazum (faksimil u prilogu teksta) i utvrđuju da se za slučaj nepridržavanja nagodba smatra raskinutom.
Devet godina kasnije, u rujnu 2000., opunomoćenik jedne od stranaka obuhvaćenih Sporazumom od Grada Zadra, pravnog nasljednika Općine Zadar i MZ Borik, traži “isplatu odštete za deposedirano zemljište”, na što ondašnji pročelnik Grada, Zdravko Livaković, odgovara:
“Očevidom je na licu mjesta utvrđeno da su predmetne čestice zemljišta u naravi neizgrađene. Kako je u tom pogledu Sporazum o naknadi iz svibnja 1991. godine nemoguće i realizirati, predlažemo da se predmetne čestice zemljišta vrate u vlasništvo Vašim strankama.”
Međutim, osam mjeseci nakon Livakovićeva prijedloga, događa se sasvim suprotno. Grad Zadar i dalje je vlasnik deposediranog zemljišta i, štoviše, isto – prepušta zagrebačkom Euroingu d.o.o.!
Ondašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta potpisuje u ime Grada Ugovor o stjecanju prava vlasništva na zemljištu sa direktorom Euroinga, Željkom Žnidarićem, a koji kaže da je Grad deposedacijom postao vlasnik dvadeset i šest čestica zemljišta koje povezuju 2 hektara zemlje (20.722 metara četvornih) na području k. o. Zadar, sve u cilju izgradnje poslovno-sportskog centra.
U nastavku Ugovora, podsjeća se da se Euroing ’91. obvezao MZ Borik bivšim vlasnicima zemljišta isplatiti naknadu za deposedirane nekretnine, odnosno na jednom dijelu istih koje se vode kao društveno vlasništvo – sagraditi nogometno igralište.
Grad konstatira u Ugovoru da je od intervencije vlasnika kod Livakovića, osam mjeseci ranije, istima isplaćena novčana naknada za deposedirano zemljište i Euroing preuzima obvezu istima izgraditi poslovne objekte obećane ’91.
Grad i Euroing u nastavku dogovaraju da u roku dvije godine, dakle zaključno sa ljetom 2003. godine, Euroing sagradi otvoreno igralište, umjesto nogometnog, i to na novoformiranoj građevinskoj čestici koja će nastati objedinjavanjem tri postojeće, te da će Grad ostati vlasnik istih. Euroing se istovremeno obvezao Gradu izdati tabularnu izjavu za uknjižbu prava vlasnišva na takvoj čestici.
Također, na dijelu zemlje od 2.389 četvornih metara koji su u vlasništvu Euroinga, isti se složio da će biti sagrađen uređaj za pročišćivanje otpadnih voda Borik i da će se na iste uknjižiti Grad Zadar.
Grad Zadar, zauzvrat, Euroingu se odužuje na način da mu dopušta uknjižavanje na čestice zemlje ukupne površine 19.929 četvornih metara – “bez njegovog daljnjeg sudjelovanja i pitanja”.
Posljednje navedeno zapravo i jest jedino realizirano u cijeloj ovoj priči o poslovnoj suradnji Grada i zagrebačkog poduzeća kojemu ni za što od navedenoga Ugovorom nije naznačen rok izvedbe.
Na današnji dan, devet godina kasnije, Grad je i dalje bez igrališta, a zemljište na koje se 2001. uz brzopletu dozvolu Božidara Kalmete Euroing upisao, otkriva Z NET, opterećeno je hipotekom u ukupnom iznosu od 60.000.000,00 kn!?
Godine 2007., Euroing je vlasništvo nad dijelom zemljišnih čestica koje je dobio od Grada Zadra prenio na tvrtku Forum Centar d.o.o. Zagreb koja je u vlasništvu tvrtke Adepto, a koja je, opet, u vlasništvu Instituta građevinarstva Hrvatske, sve na osnovu potraživanja iste prema Euroingu u iznosu 1.050.000,00 eura.
No, ni tu nije kraj. U rujnu prošle godine Zagrebačka banka kao sporednu hipoteku radi osiguranja tražbine temeljm mjenice upisuje na isto zemljište, a u iznosu od 50.000.000,00 kn.
Tek nakon reakcije na cijelu stvar Z NET-a, Grad Zadar najavljuje da će reagirati prema Euroingu, ne znajući da isti – ne postoji već pet godina!

GRAD JOŠ NIKOGA NIJE TUŽIO!?
“Predmetno zemljište je 1991, godine deposedirala Skupština Općine Zadar i dodijelila ga Mjesnoj zajednici Borik (koja je tada imala pravnu osobnost). Mjesna zajednica Borik i tvrtka Euroing su iste godine sklopile ugovor o prodaji zemljišta Euroingu s tim da se Euroing obvezuje isplatiti bivše vlasnike, a Gradu Zadru izgraditi nogometno igralište. Kako je Grad Zadar imao potrebu za zamljištem za izgradnju uređaja za pročišćavanje na Boriku, a koje je bilo u vlasništvu Euroinga, 2001. godine je sklopljen Ugovor prema kojem je Euroing ustupio zemljište Gradu za izgradnju uređaja za pročiščavanje, a umjesto velikog nogometnog igrališta, ostala je obveza izgradnje malonogometnog igrališta. Istina je da Euroing do sada nije ispunio obvezu izgradnje malonogometnog igrališta. Grad Zadar će poduzeti potrebne radnje da se osigura ispunjenje obveza.” – poručili su jučer iz Grada Zadra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Mate

    3. prosinca 2010. at 13:50

    Evo kako funkcionira naše pravosuđe i stalno spominjana ”borba protiv korupcije”: Dotični Željko Žnidarić je u suradnji sa zagrebačkim gradonačelnikom grad Zagreb zakinuo za milijunske naknade u vidu neplaćenih komunalnih doprinosa za stambene objekte koje je gradio na Vrbiku, prevario je državu za PDV, prevario je brojne tvrtke i još brojnije građane kojima je prodavao stanove bez valjane dokumentacije ili je jedan te isti stan prodao više puta. Zbog toga su građani Zagreba koje je prevario Žnidarić bili prisiljeni osnovati i službeno registrirati Udrugu kako bi se na taj način pokušali boriti protiv njegovih nedjela (sve ovo može se naći i na internetu, ako samo malo ”googlate” tu spodobu). No Željko Žnidarić ne samo da je još uvijek na slobodi, nego sa svojim tvrtkama Ining, Ivar, Euroing,…..itd. i dalje dan danas bez problema posluje i što je najgore, još uvijek se bahati. Osim gradonačelnika Zagreba i Zadra, dotični ima zaštitu i od ministrice zaštite okoliša. Njezin je suprug projektirao njegove stambene vile na Goljaku, koje nisu sagrađene u skladu s potrebnim dozvolama. No, građevinski inspektori koji su to ustanovili, nagrabusili su, a Žnidarić je opet ostao netaknut. Do državnog zemljišta na Goljaku za gradnju privatnih stambenih vila, također je došao na nezakonit način, ali naravno to nikoga od institucija ne zanima. Sve navedeno može se naći i u medijima, puno je novinara istraživalo njegov lik i djelo te isto objavilo, ali naravno da mu se do danas ništa nije desilo, jer su očito privatni interesi pojedinaca u vlasti neusporedivo jači od nacionalnih.

     
  2. Stanarac

    3. prosinca 2010. at 16:34

    P akako naš narod kaže “Ako neće milom , onda će silom”. Na kraju će se u ovoj “uređenoj” državi tako poćeti stvari riješavati.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu