Connect with us

Hrvatska

Politički prvaci odustaju od mjesnih odbora?

Objavljeno

-

Zadar iz zraka
Izbori za vijeća mjesnih odbora održavaju se 14. studenog, a prijave se zaprimaju do 23. listopada. Uskoro kreće i kampanja, a kako doznajemo iz zadarskih stranačkih podružnica, do kraja tjedna će se znati i kandidacijske liste.
Na prethodnim se izborima, onima 2006., podsjetimo, kandidirao za mjesne odbore i iznenađujuće velik broj poznatih zadarskih političara – Željko Predovan, danas predsjednik gradskog ogranka HSLS-a, Dino Bailo, danas direktor sportskog centra Višnjik, Đani Bunja – predsjednik Županijskog vijeća HSP-a, Vesna Sabolić predsjednica zadarske podružnice HNS-a, Olivio Meštrović pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Grgo Peronja direktor Odvodnje, Željko Šoša predsjednik Županijske vatrogasne zajednice, te mnogi drugi.
Među kandidatima, dakako, našao se i Dan Marinović, sin zadarske socijaldemokratkinje, Ingrid Antičević Marinović.

Olivio Meštrović (Foto: Žeminea Čotrić)
MEŠTROVIĆ: “Vrijeme je za mlađe!”
– Nisam po političkoj osnovi u vijeću mjesnog odbora, nego zato što želim pomoći lokalnoj zajednici koliko god mogu. Zapravo, u mjesnom odboru Bokanjac, gdje sam član, stvari i jesu posložene kako treba, a ne politički. Mislim da smo dobar primjer suradnje. Iako, volio bih da na pozicije u mjesnim odborima dođu mlađi ljudi, kazao je za Z NET Olivio Meštrović.

Đani Bunja (Foto: Žeminea Čotrić)
BUNJA – Odustaje od mjesnih odbora?
Iako se “posao” u vijećima mjesnih odbora odrađuje volonterski, većina političara evidentno ga prihvaća objeručke. No, Đani Bunja za Z NET kaže kako je bio prije četiri godine nositelj HSP-ove liste i na taj način odradio četverogodišnji mandat u mjesnom odboru Jazine 1, ali – dalje neće.
– Vrlo je vjerojatno da ove godine neću biti na listi, a ako budem, onda će to biti posljednje mjesto. Nositeljica liste će biti Ana Martinović, potpredsjednica gradske podružnice HSP-a, kazao je Bunja.

Grgo Peronja (Foto Žeminea Čotrić)PERONJA – Sve za “dobrobit grada”!?

Član mjesnog odbora Voštarnica, Grgo Peronja, kaže kako nema političkih ambicija, ali i da “voli svoj grad”.
– Ako mogu doprinijeti svom gradu, onda ću se kandidirati. Svatko bi trebao tako razmišljati. Mi se bavimo rješavanjem manjih komunalnih problema i popravaka, a kako sam građevinar, tu pronalazim svoje mjesto, zaključio je Peronja.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VIDEO / Golema psina u Istri plivala između brodica: “Nemojte ju uznemiravati”

Objavljeno

-

By

Istra 24

Golema psina koju su već nekoliko puta uočili u okolici Pule, danas je mirno plivala u blizini Puntižele između usidrenih brodica s kojih se pecalo, javlja Istra 24.

Snimku iz Štinjana poslao je čitatelj Istre24. Iako impresivne veličine ova vrsta, koja se hrani planktonom filtrirajući more širom otvorenih usta, nije opasna za čovjeka. Ukoliko budete imali sreću vidjeti je, nemojte ju uznemiravati.”

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stigla promjena vremena, mogući izraženi pljuskovi i grmljavina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Umjereno do pretežno je oblačno diljem zemlje, kiša pada u kopnenim krajevima pretežno. U nastavku ponedjeljka oborine će biti pretežno na kontinentu i na sjevernom Jadranu, lokalno uz grmljavinu, dok će u Dalmaciji biti rjeđa oborina i bit će najviše sunčanih razdoblja. Navečer i u noći na utorak kiša i pljuskovi bit će češća pojava i u Dalmaciji, gdje može biti i izraženijih pljuskova s grmljavinom. 

Utorak će isto biti nestabilan. U noći i ujutro češća će biti oborina duž Jadrana i uz Jadran, dok sredinom dana i poslijepodne pljuskova može biti i u kopnenim krajevima.

Srijeda posvuda donosi više sunčanih razdoblja, tek lokalno, izglednije u unutrašnjosti, može pasti još malo kiše ili kakav pljusak.

Četvrtak donosi uglavnom suhe i pretežno sunčane prilike pa će i temperature biti više. Jutro hladno u kopnenim krajevima. 

Stabilno vrijeme nastavit će se do kraja tjedna, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali. 

Nastavi čitati

Hrvatska

Učenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće

Objavljeno

-

By

Učenike osmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj uskoro čeka upis u srednju školu i izbor između gimnazija, strukovnih te umjetničkih škola.

Prošle godine u prvi razred srednjih škola bilo je upisano 39.330 učenika, od kojih čak 70 posto ili 27.500 pohađa strukovne škole u trogodišnjim ili četverogodišnjim programima obrazovanja.

U tekućoj školskoj godini u strukovnim su školama po prvi put uvedeni kurikuli za 147 novih strukovnih zanimanja po modelu modularne nastave. Drugim riječima, više od 260 dotadašnjih zanimanja za koja su se učenici dotad školovali okrupnjeno je i optimizirano, odnosno više sličnih zanimanja spojeno je u jedno. Učinjeno je to u suradnji s poslodavcima i potrebama na tržištu rada. Učenici u sustavu strukovnog odgoja i obrazovanja, njih 136 tisuća u 290 škola, čine čak 71 posto ukupne srednjoškolske populacije.

Medicinske sestre ni ne dođu do burze

A uskoro će i dio tih učenika nakon svoga trogodišnjeg ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja izaći iz škola i uputiti se na tržište rada. S obzirom na potražnju za radnom snagom, velika većina njih ne mora brinuti za posao jer velika potražnja za mnogim zanimanjima premašuje broj učenika izašlih iz strukovnih škola. Osim toga, mnogi od njih mogu računati i na sasvim pristojne plaće, a pojedina obrtnička zanimanja mogu ostvariti i natprosječna primanja.

Nedavno je na HRT-u zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ivana Mehle navela primjer medicinskih sestara koje, s obzirom na to koliko su tražene na tržištu rada, dobivaju posao odmah po završetku školovanja pa praktički niti ne ulaze u evidenciju HZZ-a.

Velika potražnja, primjerene plaće

Govoreći, pak, o drugim najtraženijim zanimanjima, Mehle je kazala da su to CNC operateri, zidari, krovopokrivači, podopolagači, instalateri vode, plina i struje, zatim konobarikuhari i mesari, a posebno je naglasila veliku potražnju za vozačima kamiona.

U istoj emisiji Josip Zaher predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb istaknuo je i veliku potražnju za električarima i elektrotehničarima.

“Lani je na burzi rada HZZ-a bilo samo pet električara, a potražnja za njima bila je 1960. A kada je takva potražnja, tada su i plaće primjerene”, dodao je.

Zanimanja za koja ima posla i dobrih plaća

Tragom toga, izdvojili smo deset zanimanja koja su visoko na listi najtraženijih pa učenici koji se školuju za njih u strukovnim školama odmah po završetku trogodišnjeg ili četverogodišnjeg školovanja mogu računati na siguran posao i prilično dobre plaće.

Podatke o plaćama za pojedina zanimanja u rasponu od najnižih do najviših preuzeli smo s portala Moja plaća. A budući da Ministarstvo obrazovanja, znanosti i mladih (MOZM) tek polovicom svibnja objavljuje odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole, podatke o upisnim kvotama preuzeli smo iz lanjske Odluke o upisu u školsku godinu koja još traje.

Uz podatke o tome na kolike plaće mogu računati učenici koji se školuju za navedenih deset zanimanja, naveli smo i lanjske upisne kvote za svako od njih te izdvojili srednje strukovne škole u koje se lani upisivalo, a i inače se upisuje najviše učenika u programe za spomenuta zanimanja.

AUTOMEHATRONIČAR

plaća: 935 – 1.970 EUR

Lanjska upisna kvota na razini cijele Hrvatske za ovo zanimanje bila je 1068 učenika. Razlika između automehaničara i automehatroničara je u tome što prvi popravlja isključivo mehaničke dijelove vozila, dok je automehatroničar obučen i za posao autoelektričara, odnosno za popravak elektroničkih dijelova i sklopova u vozilima. Najviše učenika za školovanje u ovom programu upisuju Elektrostrojarska obrtnička škola u Zagrebu (lanjska kvota bila je 130), zatim Industrijska strojarska škola u Zagrebu, Strojarska škola za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci i Obrtna tehnička škola u Splitu.

GRAĐEVINSKI RADNIK

plaća: 945 – 2.134 EUR

U dva programa školovanja – za građevinskog radnika u zgradarstvu i građevinskog radnika u održivoj gradnji, lanjska upisna kvota u domaćim strukovnim školama bila je 274. Najviše učenika za ta zanimanja lani su upisivale Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu, Graditeljska škola u Čakovcu te Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu.

KROVOPOKRIVAČ

plaća: 981 – 2.290 EUR

Prema novom kurikulu, od ove školske godine dva ranije odvojena zanimanja – tesar i krovopokrivač – objedinjena su u zanimanje montera drvnih konstrukcija i krovova. Ukupna lanjska upisna kvota za njih bila je 71, a najviše ih upisuju Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu, Graditeljska škola u Čakovcu, Obrtnička škola u Bjelovaru i Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu.

PODOPOLAGAČ / KERAMIČAR

plaća: 964 – 2.503 EUR

Prema novom modularnom programu, objedinjena su i donedavno zasebna zanimanja keramičara-oblogača i podopolagača u novo zanimanje oblagač podova i zidova. Lanjska upisna kvota bila je 195 učenika. Najviše učenika u taj program upisuju Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu, Građevinska tehnička škola u Rijeci i Graditeljsko-geodetska škola u Osijeku.

ELEKTROINSTALATER

plaća: 1.062 – 2.328 EUR

Za program obrazovanja elektroinstalatera lanjska upisna kvota bila je 484 učenika. Najviše ih inače upisuju Elektrostrojarska obrtnička škola u Zagrebu, Obrtna tehnička škola u Splitu, Srednja škola Dugo Selo, Elektrostrojarska škola u Varaždinu, Industrijsko-obrtnička škola u Slavonskom Brodu, Srednja škola u Glini i Tehnička škola Nikole Tesle u Vukovaru.

ELEKTROTEHNIČAR

plaća: 1.119 – 2.327 EUR

Elektrotehničar ili punim nazivom tehničar za elektroniku i komunikacije jedno je do najtraženijih zanimanja na domaćem tržištu rada. Ukupno predviđena lanjska upisna kvota bila je 750 učenika, a čak petinu od te kvote upisuje I. tehnička škola Tesla u Zagrebu – 130 učenika. Puno učenika za ovo zanimanje školuju još tri škole u Zagrebu: Elektrotehnička škola, Tehnička škola Ruđera Boškovića i Tehnička škola za računalstvo i mrežne djelatnosti. Veći broj učenika za ovo zanimanje školuje se i u Srednjoj školi za elektrotehniku i računalstvo u Rijeci, Srednjoj školi Jelkovec u Sesvetama, Tehničkim školama u Zadru, Imotskom i Čakovcu, Elektrotehničkoj školi u Splitu te Pomorsko-tehničkoj školi u Dubrovniku.

CNC OPERATER

plaća: 1.098 – 2.139 EUR

Zanimanje operater za strojne obrade, poznatije kao CNC operater, također je jedno od traženijih. Lanjska upisna kvota za taj program u srednjim strukovnim školama bila je 1066 učenika. Najviše ih se upisivalo u Tehničku školu u Čakovcu, Industrijsku strojarsku školu u Zagrebu, Srednju školu u Krapini, Tehničku školu u Karlovcu, Industrijsko-obrtničku školu u Slavonskom Brodu i Srednju školu u Oroslavju.

VOZAČ

plaća: 1.068 – 2.588 EUR

Zanimanje vozača motornog vozila, pogotovo vozača kamiona, jedno je od najtraženijih ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi pa se posao, takoreći, može birati. Procjenjuje se da samo u Hrvatskoj nedostaje oko pet tisuća vozača kamiona. Upisna kvota za program školovanja za vozača motornih vozila bila je 655 učenika. Najviše njih je u Školi za cestovni promet u Zagrebu, Srednjoj tehničkoj prometnoj školi u Splitu, Prometnoj školi u Rijeci te u Strojarskoj i prometnoj školi u Varaždinu.

KUHAR

plaća: 1.079 – 2.094 EUR

Kuhari i pomoćni kuhari već godinama su redovito među deset najtraženijih zanimanja na HZZ-ovoj Burzi rada. Ne čudi stoga što je lanjska upisna kvota za to zanimanje u domaćim srednjim školama bila čak 1350 učenika. Najviše ih se upisuje i školuje u Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu, a poveći broj njih i u Turističko-ugostiteljskoj školi u Splitu, Ugostiteljsko-turističkoj školi u Osijeku, Ugostiteljskoj školi u Opatiji, Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi u Zadru te u Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli.

MESAR

plaća: 1.039 – 2.237 EUR

Mesari su također među najtraženijim zanimanjima. Lanjska upisna kvota u školskim programima za mesara bila je 176 učenika. Najviše učenika u taj program upisivalo se u Prehrambeno-tehnološkoj školi u Zagrebu, Poljoprivredno-šumarskoj školi u Vinkovcima te u Srednjoj školi u Prelogu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu