Connect with us

Nekategorizirano

Pero FullHouse: "Partijaneri, bit će bolje!"

Objavljeno

-

Pero Fullhouse (osobna arhiva)
Jedan od najboljih hrvatskih DJ-a, Pero FullHouse za Z NET otkriva koliko je loše stanje elektonske glazbe u Hrvatskoj i tko je zaslužan za to, te s kojim DJ-ima je radio i zašto ih je doveo baš u Hrvatsku.
Pero FullHouse objašnjava što je dobar DJ i kakvi se smatraju takvima.
* Kako je nastala vaša ljubav i želja da postanete DJ?
– Bilo je to početkom 90-ih. Prijatelj me pozvao da zamijenim jednog DJ-a koji je bio bolestan te zbog toga nije mogao svirati. Prije toga nikad nisam radio kao DJ, ali sam imao pozamašnu fonoteku. Brzo sam se snašao te mi se svidjelo da ljudi plešu kako ja sviram.
* Kada ste imali prvu “svirku”?
– To je bilo za Božić 1992. u klubu Broadway u malom mjestu Bisko u splitskom zaleđu.
* Poznato je da ste u Hrvatsku doveli puno planetarno popularnih DJ-a. S kojima je bilo najzanimljivije raditi?
– Kao i u drugim sferama, tako i ovdje ima normalnih, ali i nenormalnih likova. Ja sam nastavio raditi i zvati uglavnom one koji su se pokazali ne samo kao dobri DJ-i, nego i dobri ljudi. Prvenstveno bih istaknuo Laurenta Garniera, Carla Cox-a i Billyja Nastyija, iako su stilski svi drugačiji.
Laurent Garnier pomiče granice elektroničke glazbe i uvijek je ispred vremena. Trenutačno nastupa uživo sa svojim bendom. Kombinira ostale stilove kao jazz, d’n’b, dubstep s technom i houseom. Nastupa na vrlo širokom spektru festivala. Od rock, jazz pa do striktno techno, kao što je “I Love Techno”. I svagdje izaziva euforiju.
Carl Cox je DJ koji je više od 20 godina na vrhu. Popularnost mu ne pada unatoč tome što ne izdaje MTV hitiće. Jedan je od nekolicine istinskih DJ-a u DJ MAG TOP 100. U Split je prošlog ljeta na rivi privukao 15.000 ljudi. S takvim ljudima je uvijek zanimljivo jer uvijek naučite nešto novo.
* Što mislite o “komercijali” koja danas vlada u svijetu elekronske glazbe?
– Kao u svemu, tako je komercijala zavladala i u glazbi. Nažalost, ljudima se može manipulirati. Techno i house su nastali dijelom kao i oporba komercijalnoj glazbi. Danas na primjer, u izboru za najboljeg DJ-a na svijetu po DJ Mag Top 100, imate situaciju da većina DJ-a ne zna dobro miksati niti smisleno slagati stvari. Na to se nekad pazilo. Sredinom devedesetih nije bilo moguće da se pojave nekakve “Nikice” u toplesu jer bi bile ismijane. Danas je to itekako moguće i događa se da je sve više takvih, koji su uvidjeli da jeftinim trikovima i medijskom manipulacijom mogu dobro zaraditi ili da izdaju kakav MTV-hit i na račun toga se prodaju kao DJ-i. Biti producent ili autor i biti DJ nema veze jedno s drugim i vrlo je malo onih koji su dobri u jednom i drugom. Ako jesu, onda su to DJ-i koji su počeli raditi svoje stvari, ali nikako ne obrnuto.
Osim toga, izgubili su se kriteriji. Televizije nemaju emisije o elektronskoj glazbi, tako da mladi piju ono što im se stavi pred njih.
Međutim, nije sve tako crno. Onoga koga zanima, potražit će nešto više, dublje, zagrebati ispod površine i otkriti čarobni svijet elektroničke glazbe u njenom istinskom obliku, bilo da se radi o houseu , technu, d’n’b, dubstepu….
* Kojeg biste zadarskog DJ-a izdvojili?
– Poznato je da je Dalmacija i inače izvor talenata, tako da i DJ-i tu spadaju. Ne mogu suditi o svima jer ih nisam sve čuo, ali od onih koje jesam dobre setove sam čuo kod Eggyja te kod mlađeg trojca Bruno F, Svire i Felix iz Get The Groove ekipe. Mony i Andrologic su isto imali dobre setove kada sam svirao s njima u Maraschinu.
* Po vašem mišljenju, kakvo je stanje elektonske glazbe u Zadarskoj županiji?
– Isto kao i u cijeloj Dalmaciji, loše. Nije da nema publike, nego fali novih prostora, klubova. Ljudi su zasićeni uvijek istim. Tako su mi govorili da ni u Splitu nema publike, pa smo dokazali suprotno kada smo ovo ljeto na rivu doveli Carla Coxa i napravili najveći party u Hrvatskoj ikada. Dakle, ima ljudi, samo im treba ponuditi pravi sadržaj.
* Gdje vas plaćaju više: u Hrvatskoj ili vani?
– DJ-i su inače potplaćeni u Hrvatskoj i ne zarađuju nikakve masne novce uspoređujući ih s estradom ili DJ-ima izvana. Vani ne sviram često zadnjih četiri-pet godina. Prije je to definitivno bilo vani, ali kako sam upisao računalstvo prije četiri godine, tako sam obustavio daleke izlete. Upravo sam pred diplomom.
* Što mislite o današnjim, “novopečenim” DJ-nadama?
– Ima ih dobrih, ali i onih drugih.
* Koje karakteristike treba imati dobar DJ?
– DJ koji pušta komercijalnu glazbu može biti dobar, ali je sputan. Ljudi koji dolaze na takve večeri dolaze čuti glazbu s top ljestvica, glazbu s radija i DJ je tu više kao jukebox, 99 posto komercijalnih DJ-a pušta iste stvari skoro istim redoslijedom. Dakle, kreativnost je nula. Jedino se u elektroničkoj glazbi DJ može potpuno dokazati. Zašto? Pa zato jer ne mora puštati ono što drugi očekuju, što mu drugi nameću. Može eksperimentirati. Zato su upravo DJ-i elekroničke plesne glazbe postali sinonimi za dobre DJ-e te postali planetarno popularni početkom ’90-ih. Na takve večeri ljudi dolaze čuti DJ-a i ono što im je on pripremio. Dobar DJ je po meni onaj koji svoj “film” uspješno prenese na publiku. Onaj koji eksperimentira i uvijek je spreman na nešto novo. Onaj koji nije ničija kopija te ne kopira tuđe playliste, nego satima kopa i preslušava glazbu, gradi vlastiti ukus i stil, bez brige hoće i se to nekome svidjeti ili ne. To je strast, a strasti nisu trgovina. Nažalost, u ovu su branšu zalutali mnogi koji tu ne spadaju. Jedini pravi razlog za biti DJ je voljeti glazbu. Sve ostalo je sporedno.
* Što biste poručili zadarskim ljubiteljima elektronske glazbe?
– Bit će bolje!!!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu