Connect with us

Nekategorizirano

Radivojevićka dnevno ubire 500 eura!

Objavljeno

14 godina prije

-


Glumci i njihovi honorari koje dobivaju za snimanje serija, filmova, a u novije vrijeme i reklama, oduvijek su interesantni široj javnosti, a osobito kada se poimence spominju oni čija je zarada izvan prosjeka. Tako se u medijima pojavila informacija da je srpska glumica Katarina Radivojević trenutno među najbolje plaćenim glumcima u Hrvatskoj, te da za jedan dan snimanja sapunice “Najbolje godine” zarađuje 500 eura.
Iako se recesija osjetila i u glumačkoj profesiji, prosječno se po epizodi u nekoj dramskoj seriji može zaraditi od 500 do 1.500 eura, dok se angažman na filmu ili u sapunicama plaća po danu snimanja, a cijena zavisi od popularnosti glumca.
Mladi i neafirmirani glumci u Srbiji zarađuju oko 50 eura po danu, dok njihove starije i poznatije kolege mogu zaraditi i do 1.500 eura dnevno kada gostuju kao zvijezde u seriji.
Kod nas je situacija nešto bolja. U Hrvatskoj taj prosjek iznosi od 1.000 do 1.200 eura po epizodi za glumce koji imaju glavne uloge u dramskim serijama, a najviša zarada je 1.500 eura.
Kako su vremena teška, tako se i glumci bore za honorar, te nerijetko pristaju “glumiti” voditelje određenih manifestacija ili programa, gdje je najniža zarada 100 eura za večer. Iako većina domaćih glumaca nerado govori o tome, pojavljivanje u reklamama za razne proizvode, razna osiguravajuća društva, te banke, kozmetiku,… donosi zaradu.
“Marketinške agencije ne žale novac za poznato lice koje će prodati određeni proizvod i mada znaju da su glumci tu da stvore iluziju, građani se po pravilu najviše vezuju upravo za ovakve reklame“, priča djevojka koja se godinama bavi reklamnim kampanjama.
Film je svakako polje gdje za glumca postoji najviše mogućnosti za pregovore o svojoj cijeni, budući da u toj domeni nema strogo utvrđenih cijena. Zavisno od veličine uloge, a i od samog glumca, za one iz samog vrha zarada po filmu se kreće od 5.000 do 10.000 eura.
U nas, za najskupljeg, te samim tim i najpoželjnijeg glumca, slovi Ivo Gregurević. Međutim, iako ove cifre pobuđuju veliku pažnju, većina glumaca ima problem od producenta naplatiti svoj honorar, a mnogi ispaštaju i uslijed oskudice dobrih i isplativih TV i filmskih projekata.
U Srbiji su među traženijim imenima već godinama glumci poput Mikija Manojlovića, Lazara Ristovskog, Dragana Nikolića, Mirjane Karanović i Nikole Koja.

Honorari u Hrvatskoj
– 1.500 eura dobivaju najbolji glumci po jednoj epizodi dramske serije
– 250-300 eura za glavnu ulogu u sapunici po danu snimanja
– oko 300 eura voditeljski angažmani
– od nekoliko stotina do 1.000 eura dnevno za snimanje filma
– od 100 do 150 eura po predstavi
– 15.000 eura za reklamnu kampanju
– od 1.000 do 2.000 eura po reklami

Honorari u Srbiji
– od 5.000 do 10.000 eura za najbolje glumce po filmu
– od 1.000 do 1.500. eura po epizodi dramske serije za najbolje glumce
– od 100 eura naviše za uloge u kazalištu
– od 300 do 500 eura za najbolje glumce po danu snimanja serija
– od 500 do 2.000 eura po reklami

Najskuplja Katarina Radivojević
Trenutno je najskuplja zvijezda domaćih serijala srpska glumica Katarina Radivojević koja po danu snimanja “Najboljih godina” dobiva čak 500 eura, a nekakav prosjek za glumce koji tumače glavne likove je od 250 do 300 eura po danu. Koliko su pak platili producenti te serije za angažman Mire Furlan, kojoj je to prva uloga u jednoj hrvatskoj seriji nakon punih 20 godina, još nije poznato, no bez sumnje njezin je honorar zasigurno papren jer, navodno, drugi producenti nisu mogli ili nisu željeli platiti tako visok iznos.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

21 sat prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

7 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu