Nekategorizirano
Pošasti koje su smanjile čovječanstvo
Velike boginje
Jedna epidemija s kojom se većina nas može i osobno povezati, barem oni rođeni sedamdesetih, a i epidemija virusa koja je vjerojatno pobila više ljudi nego li svi drugi zajedno. Samo tijekom dvadesetog stoljeća oko 300 milijuna ljudi (neki kažu i 500 milijuna) u različitim dijelovima svijeta podleglo je virusu velikih boginja, a na stotine milijuna ostalo je zauvijek osakaćeno groznim ožiljcima i sljepilom. Virus je službeno iskorijenjen 1979. godine, a jedni preživjeli primjerak čuva se u Sankt Peterburškom institutu.
Virus Variola Vera u dvije inačice: major (velike boginje) i minor (male boginje); poznat je od kada je svijeta i vijeka, povremeno se pojavljujući u epidemijskim valovima i oblikujući svjetsku povijest.
Španjolska gripa
Pandemija Španjolske gripe u samo dvije godine, od svibnja 1918. do srpnja 1920., pobila je oko 50 milijuna ljudi, dok pesimistične procjene “gađaju” brojku od 200 milijuna umrlih od neobičnog oblika virusa gripe koja je većinom pogađala mlađu populaciju.
Gripa je stigla niotkud i poharala čitav svijet. Neki izvorišnu točku pandemije traže na Srednjem Istoku, neki u američkom Kanzasu dok neki krive Austrijance. Naziv “Španjolska” dobila je nakon što se iz tada ratom (prvim svjetskim) zahvaćene Francuske preselila južnije, u mirne španjolske krajeve.
Gripa uglavnom nije ubijala direktno, češće je smrtni udarac zadavala bakterijska upala pluća, iako je velik broj ljudi umro i od krvarenja i plućnog edema uzrokovanog samom gripom. Gripa je najsnažnije pogodila Indiju gdje je pobila oko pet posto stanovnika, odnosno 17 milijuna ljudi. Virus Španjolske gripe još uvijek se proučava.
Kuga
Kuga je harala središnjom Azijom i Europom punih četiri stotine godina (od 1340. do 1771. godine) i tu tom razdoblju uzrokovala smrt 75 milijuna ljudi, a vrhunac je na europskom tlu dosegla između 1347. i 1351. godine.
Smatra se da su bakteriju koja je uzrokovala kugu na ljude sa zareženih štakora putem krvi prenosile buhe. S obzirom na higijenske uvjete kakvi su tada vladali, kuga se širila lako i brzo, a mrtvi su padali kao pokošeni. Uslijedile su apokaliptične slike mračnih gradova i uličica, zatvorenih trošnih vrata i prozorskih kapaka obasjanih plamenom gorućih tijela umrlih koje su sugrađani spaljivali na masovnim lomačama.
Neuki srednjevjekovni puk, ali i njihove vođe, nisu imali baš znanstveni pristup rješavanju pandemijske pošasti: krivili su Boga, demone, pa čak i Židove koje su masovno ubijali. Monarsi su istovremeno započinjali velike i iscrpljujuće ratove, poput stogodišnjeg rata između Engleske i Francuske, koji su također doprinosili velikom broju žrtava. Desetkovavši cjelokupno svjetsko čovječanstvo, pandemija se polako smirivala iako kuga biva zabilježene i u moderno doba – u SAD-u su zadnji slučajevi zabilježeni 1995. godine.
Malarija
Malarija godišnje odnese oko tri milijuna života, a najviše su pogođena djeca mlađa od pet godina i trudnice. Prisutna je od 17. stoljeća i procjenjuje se da je ubila između 400 i 900 milijuna ljudi. Iako se stalno radi na suzbijanju ove bolesti, stopa smrtnosti stalno raste, a u zadnjih dvadeset godina udvostručila se. Najviše pogađa suptropska područja Amerike, Afrike i Azije.
AIDS
Aids je od 1981. godine do danas pobio oko 25 milijuna ljudi. Sindrom stečene imunodeficijencije uzrokuje virus HIV a bolest organizam čini neotpornim na bolesti i infekcije. Procjenjuje se da u svijetu ima oko 40 milijuna osoba koje nose virus HIV-a, a najteže je pogođeno sub-saharsko područje gdje ima oko 28 milijuna nositelja virusa.
Pretpostavlja se da je virus na čovjeka prešao s gorila iako točno izvorište često smrtonosnog virusa nije poznato.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA20 sati prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće
-
Svijet4 dana prijeTajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak






