Svijet
Zašto proizvođači mobitela nisu poput McDonald’s-a
Već se neko vrijeme u krugovima McDonald’s zaljubljenika (uglavnom u SAD-u, manje u Hrvatskoj) vodi rasprava oko dostupnosti McRib sendviča. Za one koji ne znaju, McRib je sendvič koji svako toliko dođe u McDonald’s, bude u ponudi po mjesec dana, pa potom nestane. Ljudi ga obožavaju, cijeli kultevi se organiziraju oko tog sendviča i kada se sazna da će ponovno biti dostupan formiraju se redovi kao kod izlasak novog iPhonea. Zanimljivo, to se zna desiti i po dva puta u godini.
Postavlja se pitanje; već kad je taj sendvič toliko popularan, zbog čega ga onda McDonald’s jednostavno ne drži na meniju cijele godine kao što je Big Mac dostupan uvijek te još par ostalih “trademark” sendviča. Nakon malo istraživanja došlo se do zaključka da je McRib dostupan samo onda kada je cijena svinjetine (budući meso u McRibu dolazi od svinjetine, a ne od govedine kao u ostalim burgerima) na tržištu najniža, to jest, najpovoljnija za kupnju.
Iz ove činjenice proizlazi niz pitanja i zaključaka koja su iznimno bitna za McRibifikaciju raznih proizvoda, uključujući i one od plastike, stakla i silicija – naše voljene gadgete.
McDonald’s radi samo da zaradi
Ne postoji nikakva dodatna vrijednost gledano s visoke finacijske strane. Da, vi možda mislite da je McDonald’s fast food restoran u kojem vas osoblje poslužuje, klinci se vesele klaunu i šarenim rođendanima, a tinejdžeri vise na Facebooku jedući sladoled, no to je sve iznimno malena dodatna vrijednost. Sa strane biznisa, McDonald’su je to sve nebitno i bitno je da se proda što više po što većoj marži.
Ako mislite da je to stating-the-obvious zapitajte se zbog čega ostali mali restorani (kad kažem mali, mislim zapravo na sve restorane koji nisu ogromni lanci) tijekom cijele godine imaju dostupnu svu hranu, osim eventualno povrća vezanih uz sezonu. Dobar steak house uvijek ima dostupan vaš omiljeni steak, nebitno koja je cijena tog mesa na tržištu. Da, ponekad će zaraditi malo manje, no oni neće zbog toga korigirati cijene na meniju.
Zašto? Zato što nije jedina poanta takvih restorana masovna prodaja hrane. Mali restorani imaju puno dodatne vrijednosti uz svoj proizvod – ljubazno osoblje, konobare koji znaju proporučiti vino, izgled hrane na tanjuru, ponekad neko iznenađenje za česte goste u vidu pokojeg besplatnog deserta i slično.
Kad se sve podvuče, McDonald’su je u interesu isključivo zarada i profit, a malim restoranima je u interesu pružiti neku dodanu vrijednost cijelom iskustvu.
McDonald’s funkcionira kao tržnica, a ne kao restoran
Na McDonald’s možemo gledati kao na tržnicu. Kao i na tržnicama, postoji cijena ulaznog proizvoda (salate, kruha, mesa) i cijena izlaznog proizvoda. Poanta svega je da je ova druga cijena veća od prve, i da se ne troši previše vremena i resursa u konverziji ulaznog i izlaznog proizvoda. I kumice na placu koje prodaju krumpir apsolutno minimalno obrade taj proizvod, očiste ga od zemlje i fino poslažu na klupe. McDonald’s radi gotovo isto.
McDonald’s je tržnica. Vi kupujete sirovine koje su minimalno obrađene po višoj cijeni nego su oni tu sirovinu nabavili. Za menadžere McDonald’sa to je jedini način na koje se može voditi toliki lanac. Kupiš 100 tona salate tu, 100 tona mesa tamo, i onda to poslažeš na “klupe” i prodaš. Sve ostalo je nebitno, i možda čak i smeta. McDonald’s ulaže brojne sate u treninge osoblja kako bi se povećala efikasnost i smanjio taj element “dodanog”, zapravo, mislim da bi menadžeri bili najzadovoljniji kada bi roboti zamjenili ljude.
Proširenje modela
Imajući na umu ovaj model tržnice, a ne model dodatne vrijednosti, model možemo aplicirati i na razne druge grane industrije. Dnevne novine su jedan od najočitijih primjera. Novine zarađuju na dvije stvari, razlici u cijeni papira i oglasima (ali zapravo je to jedno te isto). Dodatna vrijednost u novinama – sadržaj – je najmanje bitna. Što naravno možete i posvjedočiti drastičnim padom kvalitete sadržaja u novinama. Sadržaj je nebitan, to je samo kvazi dodatna vrijednost papiru kojeg ste kupili.
No onaj manje očit primjer leži u hardverskoj industriji.
Uzmimo za primjer dva rivala, dva diva koji proizvode blještave igračake, Samsung i Apple. Apple u SAD-u prodaje svoje telefone za $199 (16 GB verzije uz pretplate na mrežama). I tako je bilo od prvog iPhonea. Nebitno kako se kreće cijena raznih komponenti na tržištu i nebitno od kojeg materijala je telefon izrađen, cijena je uvijek ista. Naravno, to je tako jer Apple uz svoje telefone posjeduje svu ostalu dodatnu vrijednost. Od svojeg operativnog sustava, do AppStorea za prodaju aplikacija i igara.
S druge strane tu su Samsung, HTC, LG, i ostali proizvođači. Ako pogledate strukturu proizvoda koje oni prodaju (u segmentu mobilne industrije) vrlo brzo se kristalizira činjenica da oni osim samog uređaja prodaju u paketu iznimno malo, ako uopće ikakve, dodatne vrijednosti. Sam operativni sustav nije njihov, a oni ulažu iznimno malo truda u prilagođavanje tog sustava za svoje korisnike. Izlaskom novog Androida, Ice Cream Sandwicha, u kojem je Google konačno pokrenuo politiku kvalitetnog dizajna ta prilagodba će biti još i manja jer im Google po defaultu daje solidnu platformu. Dućan za aplikacije isto nije od proizvođača. Zapravo, ništa osim plastike, stakla i silicija nije od proizvođača.
Što znači da se na Samsung, HTC i ostale proizvođače iznimno jednostavno može primjeniti McRib metoda razmišljanja. Jedino što je tim proizvođačima bitno je da su oni kupili 100 tona plastike i 100 tona stakla na jednom mjestu, minimalno te sirovine modificirali i sada ih preprodaju zapakirane u kutije. Jer osim zarade na razlici u cijeni tih sirovina – oni nemaju na čemu zarađivati.
Zbog toga se i dešava da od jednog proizvođača u kratkom vremenskom roku izlazi sve više raznih modela, ali čak i sve brže izlaze flagship modeli. HTC Amaze je izašao 120 dana nakon HTC Sensation telefona. Znači da ako ste HTC ljubitelj i kupili ste Amaze, već za 120 dana je izašao novi model koji ga gazi. Zašto? Zato jer HTC ima u skladištu viška plastike i stakla. Ako ništa drugo, kada kupite Apple telefon znate da ste godinu dana mirni i up-to-date. Neće za mjesec dana izaći brži, veći i bolji. Apple prodaje cijeli paket – udređaj, softver, ekosustav, neku veću vrijednost, ostali prodaju staklo i plastiku. To su dva iznimno različita pristupa tržištu. Amazon sa svojim Kindle uređajima isto spada u dodatna vrijednost sektor, i to se može vidjeti na samom uređaju, pristupu prodaji, pristupu zamjeni uređaja, te naravno na vremenu koje prođe između dvije verzije. Kindle se ne prodaje zato da Amazon preproda deset deka plastike. Kindle, kao i iPhone, nije samo prerađena sirovina.
McRibifikacija
Navedeni primjeri su tu samo kako bi se istaknule razlike u razmišljanju i načinu pristupa prodaji proizvoda, a ovu metodu McRibifikacije možete primjeniti u gotovo svim segmentima potrošačke industrije pogotovo na neke kompleksnije grane.
Razmislite da li proizvođač samo preprodaje sirovinu koju je minimalno preradio, ili ipak dobijate nešto više. Jer realno gledajući, ako je poanta tom proizvođaču da vam samo proda plastiku, staklo, lim, papir, silicij, to znači da mu zapravo nije stalo do vas, nego isključivo do zarade na razlici u cijeni. A to onda poteže za sobom druge posljedice, glavna od kojih je da će se proizvođač potruditi da što prije taj proizvod koji ste kupili zastari i da vam pokuša prodati novi.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti