Svijet
U Čileu pronađeno groblje kitova u pustinji
Znanstvenici su u najsušoj pustinji svijeta u Čileu otkrili više desetaka kostura kitova koji su ondje uginuli prije više od dva milijuna godina.
Uzrok njihova izumiranja još nije jasan, međutim paleontolozi nagađaju kako je moguće da je cijelo jato izgubilo orijentaciju i nasukalo se. No također je moguće da su se na ovom mjestu postupno skupili kroz nekoliko tisućljeća. U svakom slučaju, kitovi su se nekako poredali jedan pored drugoga u razmacima od samo nekoliko metara i ostali zarobljeni u plitkoj laguni koja se kasnije uzdigla na visinu od kilometar i postala pustinja.
Zahvaljujući mukotrpnu radu čileanskih i američkih znanstvenika, fosili su nakon više milijuna godina ponovno ugledali svjetlo dana i postali najbolje očuvani kosturi prethistorijskih kitova koji su ikada pronađeni u svijetu. Neki od njih dugi su oko osam metara i veliki poput autobusa. Dosad ih je iskopano 75, a dvadesetak ih je savršeno i u cijelosti očuvano. Među njima ima čak i cijelih obitelji s mladuncima pa predstavljaju vrlo zanimljiv uvid u morski život onog vremena.
‘Mislim da su uginuli otprilike u isto vrijeme’, rekao je Nicholas Pyenson, kustos za morske životinje u Prirodoslovnom muzeju Smithsonian. ‘Kitovi su mogli uginuti na mnogo načina, a mi za sada još testiramo različite hipoteze’, dodao je Pyenson.
Fosili su za sada otkriveni u području veličine dvaju nogometnih igrališta – dugom oko 240 i širokom oko 20 metara. Prema Pyensonu to je mjesto prije dva do sedam milijuna godina, kada su uginuli, bilo nalik na lagunu. Velika su stvorenja pripadala vrsti kitova usana Mysticeti. No među njima su otkriveni i fosili nekih vrsta dupina koji su bili naoružani kljovama, a u međuvremenu su izumrli. ‘Otkriće dupina sve nas je jako uzbudilo’, rekao je Pyenson i pojasnio: ‘To su vrlo neobična stvorenja.’
Erich Fitzgerald, paleontolog za kralježnjake u muzeju Victoria u Melbourneu u Australiji kaže da je otkriće vrlo značajno. ‘Fosili su izuzetno dobro očuvani i vrlo potpuni, što je rijetka kombinacija u paleontologiji pa bismo mogli rasvijetliti mnoge zanimljive činjenice o ekologiji i evoluciji ovih izumrlih vrsta’, rekao je Fitzgerald koji smatra da su se ostaci mogli nakupiti kroz dulje razdoblje.
S njime se slaže i stručnjak za kitove Hans Thewissen, no on smatra da je isto tako moguć i drugi scenarij u kojem su se kitovi okupili u laguni koju je potom uzdrmao i zatvorio potres ili snažna oluja. Koja je verzija povijesti točna, otkrit će neki palo-forenzički tragovi poput soli i tragova u stijenama. Međutim, znanstvenici smatraju da će biti praktički nemoguće dovoljno dobro datirati fosile da se dobije odgovor na pitanje jesu li uginuli istovremeno.
Dio fosila za sada je prebačen u muzej u Calderi. Znanstvenici iz Smithsoniana napravili su i 3D snimke kostura kako bi na temelju njih kasnije mogli napraviti filmove. Direktor paleontološkog muzeja u Calderi Mario Suarez kaže kako vjeruje da će na istoj lokaciji pronaći još stotine fosila, dovoljno da ih istražuje cijeli život. ‘Imamo jedinstvenu priliku razviti veliki znanstveni projekt i ostvariti veliki doprinos znanosti’, rekao je Suarez.
Vrućine su tijekom 2024. u Europi prouzročile više od 62.700 smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu s neuobičajeno visokim temperaturama i vlagom, što je porast od gotovo 25 posto u odnosu na 2023., rezultati su studije Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), objavljenoj u časopisu Nature Medicine.
“U Europi je od ljeta 2022. do ljeta 2024. evidentirano više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom”, rekla je Joan Ballester Claramunt, glavna autorica studije.
Baš kao i 2022. i 2023., Italija je prošle godine bila daleko najpogođenija neugodnim ljetnim vrućinama. Po procjenama stručnjaka između 1. lipnja i 30. rujna 2024. u toj je zemlji od posljedica ljetnih vrućina umrlo 19.000 ljudi.
Španjolska je druga s više od 6700 smrtnih slučajeva, a slijedi je Njemačka s oko 6300 smrtnih slučajeva.
Nakon nje je po neslavnim podacima Grčka s nešto manje od 6000 smrtnih slučajeva i Rumunjska s više od 4900 žitelja koji su podlegli posljedicama vrućina.
Rangiranje se mijenja kada se procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s neuobičajenim vrućinama promatra u odnosu na broj stanovnika određene zemlje.
Podaci studije upućuju na to da je u tom slučaju Grčka na neslavnome prvom mjestu s 574 smrtna slučaja prouzročena vrućinom na milijun stanovnika, a slijede je Bugarska s 530 i Srbija s 379.
U 15 od 32 proučavane zemlje ljeto 2024. bilo je najsmrtonosnije u posljednjih nekoliko godina.
U nekim je zemljama, poput Njemačke, Španjolske i Francuske ljeto 2022. bilo i gore. Sveukupno su istraživači zamijetili da je u Europi 2022. godine bilo nešto više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom nego 2024. godine.
U takvim varijacijama čimbenici poput regionalnih razlika u visini temperature i vlage igraju važnu ulogu. Istraživači su istaknuli da su starije osobe posebno izložene riziku.
Broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u Njemačkoj ponovno raste. Prema najnovijim podacima Instituta Robert Koch (RKI), u 37. tjednu 2025. zabilježeno je ukupno 2.396 novih infekcija, što je porast u odnosu na 2.153 slučaja iz prethodnog tjedna.
Taj uzlazni trend traje od kraja kolovoza, a očekuje se njegov nastavak i do kraja rujna.
Istovremeno je u porastu i broj slučajeva akutnih respiratornih infekcija među svim dobnim skupinama. Iako sve više ljudi traži liječničku pomoć zbog blažih simptoma, broj težih slučajeva koji zahtijevaju bolničko liječenje i dalje je nizak. To znači da se zaraza širi, ali jaka epidemija trenutno nije prisutna, prenosi Fenix Magazin.
Dominacija novog soja “Stratus”
Središnju ulogu u trenutnom porastu ima nova varijanta virusa – XFG, poznata i pod nazivom “Stratus”. Prema podacima RKI-ja, ovaj soj je otkriven u 84 % analiziranih uzoraka i trenutačno dominira u Njemačkoj. U usporedbi, u tjednima 32 i 33 njegov udio bio je 65 %. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je “Stratus” zarazniji od prethodnih sojeva, no ne postoje dokazi da uzrokuje teže oblike bolesti.
RKI ističe da su, uz koronavirus, trenutno prisutni i rinovirusi te parainfluenca, što podsjeća na situaciju nakon ljetnih praznika prethodnih godina, kada su respiratorne infekcije bile učestalije.
Poznati preventivni liječnik i medicinski novinar Christoph Specht ističe da je ovakav razvoj događaja očekivan. “Koronavirus je ostao s nama – s njim ćemo živjeti dugoročno”, rekao je za njemački medij ntv.de. Porast infekcija u rujnu tipičan je za hladnije razdoblje kada se ljudi više zadržavaju u zatvorenim prostorima, čime se širenje virusa olakšava.
Specht također naglašava kako trenutna situacija nije usporediva s prvim godinama pandemije. “Naš imunitet je sada mnogo jači, a simptomi koje ljudi prijavljuju uglavnom su blagi – promuklost, bolno grlo, klasični simptomi prehlade.”
Zdravstveni sustav još nije pod pritiskom
Iako se u bolnicama i liječničkim ordinacijama zasad ne bilježi značajan porast broja pacijenata s koronom, stručnjaci upozoravaju da bi opterećenje moglo rasti u nadolazećim tjednima, posebno ako se poklope sezona gripe, RSV i covid-19.
Za širu populaciju preporučuje se oprez, osobito za rizične skupine, uključujući nošenje maski. Međutim, Specht smatra da nema potrebe za posebnom zabrinutošću: “Koronavirus više nije iznimka – ako se netko boji korone, trebao bi se bojati i ostalih virusa koji kruže tijekom jeseni i zime.”
Deutsche Bank je objavila rezultate studije o prosječnim iznosima na tekućim računima po starosnim grupama, s velikim razlikama između generacija.
Koliko novca osoba treba imati na svom tekućem računu?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali nova studija Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, raščlanjene po starosnim grupama.
Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani imaju veće iznose :
Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.
Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.
Oni starosti od 35 do 44 godine zarađuju u prosjeku 2.600 eura.
Starosna grupa od 45 do 54 godine ima otprilike 3.300 eura.
Osobe starosti od 55 do 64 godine u prosjeku imaju 3.100 eura.
Najviši prosjek je za one starije od 75 godina – čak 4.200 eura.
Što znači “normalno” stanje na računu?
Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno financijsko stanje pojedinaca.
Ukratko, koncept ‘normalnog’ u datom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finanCijskih ciljeva, podsjeća Fenix Magazin.
Također postoje velike regionalne razlike: u urbanim područjima prosječni iznosi su veći nego u ruralnim područjima, a neke njemačke savezne države bilježe značajne razlike u štednji.
Imate li previše novca na računu?
Ovo možda nije pametno rješenje. Iako je osjećaj sigurnosti važan, držanje velikih količina novca na tekućem računu nije finansijski isplativo. Novac koji stoji na računu ne donosi vam nikakav prihod, a inflacija s vremenom smanjuje njegovu vrijednost.
Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla za likvidnost, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje. Prilagodite strategiju štednje svojim potrebama i ne dozvolite da vam novac ‘spava’ na računu.
Stručnjaci kažu da dan započinjete potpuno pogrešno: Ovu naviku morate promijeniti
LJETO 2024. / Vrućina odgovorna za više od 62.000 smrtnih slučajeva u Europi
SLIVNICA / Proglas župnika Šustića uz proslavu 180. obljetnice izgradnje crkve Sv. Kuzme i Damjana
SVEČANO NA PAŠMANU / Nadbiskupija najavljuje veliki Jubilej – 900. obljetnica djelovanja benediktinaca na Ćokovcu
