ZADAR: Danas, u petak 11. rujna, bit će promjenjivo i nestabilno, uz povremenu kišu i pljuskove s grmljavinom. Temperatura će biti oko 27 °C, a jutros je oko 22 °C. Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi. DHMZ-ov model za zadarsko područje također predviđa osjetniju količinu oborine.

HRVATSKA: Promjenjivo, u unutrašnjosti mjestimice pretežno oblačno, uz kišu i pljuskove s grmljavinom. Na Jadranu pljuskovi lokalno mogu biti izraženiji, uz prolazno jak vjetar. Najviše temperature uglavnom 20–26 °C, na dijelu obale malo više.

VIKEND: U Zadru je i subota još nestabilna, uz mogućnost grmljavinskih pljuskova i oko 28 °C. Nedjelja donosi znatno ljepše vrijeme – sunčano i oko 27 °C, a početak idućeg tjedna zasad izgleda pretežno sunčano i topao.

Zadarsku županiju očekuje jedan od najvećih infrastrukturnih projekata posljednjih godina – proširenje i modernizacija vodoopskrbne mreže, ukupne procijenjene vrijednosti veće od 280 milijuna eura. Na Kolegiju župana o trenutačnom stanju projektne dokumentacije i planu provedbe izvijestio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i vodno gospodarstvo Daniel Segarić.

Za otočni dio sustava dosad je izrađeno 18 idejnih projekata, koji su predani nadležnim tijelima radi ishođenja lokacijskih dozvola, a za osam projektnih cjelina dozvole su već ishođene. Dovršena je i izrada svih 60 glavnih projekata.

– Ishođenje osam lokacijskih dozvola konkretan je i mjerljiv pomak u realizaciji ovog kapitalnog projekta. Time smo ostvarili važan preduvjet za nastavak pripreme i realizaciju prvih zahvata. Paralelno nastavljamo s ishođenjem dozvola za preostale projektne cjeline kako bi se cijeli sustav mogao razvijati planiranom dinamikom – istaknuo je pročelnik Segarić.

Lokacijske dozvole ishođene su za sljedeće projektne cjeline:

• Zadar – Ugljan – rekonstrukcija crpne stanice Borik i podmorski cjevovod do otoka Ugljana
• Ugljan – Iž i okolni otoci – sustavi Ugljan – Iž i Ugljan – Tun Veli te vodoopskrba Rivnja i Sestrunja
• Tun Veli – Zverinac – Molat – sustavi Tun Veli – Zverinac i Tun Veli – Molat
• Zverinac i sjeverni dio Dugog otoka – Zverinac, Božava, Soline i Verunić
• Kali – rekonstrukcija i izgradnja dijela sustava naselja Kali
• Veli Rat – sustav vodoopskrbe naselja Veli Rat
• Savar i Brbinj – sustavi vodoopskrbe naselja Savar i Brbinj
• Rava i južni dio Dugog otoka – transportni cjevovod Rava – Dugi otok te sustavi za naselja Luka, Žman, Zaglav i Sali

Otočni dio donosi 157 kilometara novih cjevovoda

Cjelokupni projekt razvoja otočne vodoopskrbe predviđa izgradnju 157 kilometara cjevovoda, 11 vodosprema, 13 crpnih stanica i tri desalinizatora namijenjena prvenstveno udaljenijim otocima s manjim brojem stanovnika.

Projekt bi na otocima trebao omogućiti oko 2.300 novih priključaka, čime bi kvalitetnija i pouzdanija vodoopskrba postala dostupna za više od 5.000 stanovnika.

Prva faza razvoja otočnog dijela sustava procijenjena je na oko 41 milijun eura. Obuhvaća rekonstrukciju crpne stanice Borik, izgradnju novog transportnog cjevovoda Zadar – Ugljan, izgradnju vodospreme i crpne stanice Burnjača te desalinizatora, vodosprema i pripadajućih mreža na Premudi, Olibu i Silbi.

Kako bi se osigurali uvjeti za dopremu vode prema Ugljanu, Ižu i Dugom otoku, potrebno je prethodno ojačati glavni magistralni vodoopskrbni pravac od rijeke Zrmanje prema Zadru.

Uz dovršetak potrebnih postupaka i osiguravanje financiranja, prvi radovi na terenu mogli bi započeti u prvoj polovici 2027. godine, dok bi prva priključenja na pojedinim otocima mogla uslijediti za dvije do četiri godine, ovisno o dinamici provedbe pojedinih faza projekta.

 Značajna ulaganja i na kopnu

Projektom nije obuhvaćena samo otočna mreža. U završnoj je fazi izrada 24 idejna projekta koji se odnose na kopneni dio sustava, a zahtjevi za ishođenje lokacijskih dozvola planiraju se predati do kraja 2026. godine.

Na podvelebitskom području planirana je izgradnja 62 kilometra cjevovoda uz oko 460 novih priključaka. Na širem zadarskom području predviđena je izgradnja i rekonstrukcija čak 220 kilometara vodoopskrbne mreže, što bi trebalo omogućiti priključenje oko 11.100 novih korisnika. Jedan od ključnih objekata cijelog sustava bit će novo postrojenje za kondicioniranje pitke vode na Dolcu, čija je uloga dugoročno osigurati zdravstvenu ispravnost vode i povećati pouzdanost vodoopskrbe na području Zadarske županije.

Županijska skupština treba donijeti i odluke potrebne za korištenje pomorskog dobra na trasama budućih cjevovoda. Potporu projektu pružaju Hrvatske vode i Vlada Republike Hrvatske, a do kraja godine očekuje se ugovaranje projektne dokumentacije za dodatni, paralelni cjevovod koji bi trebao povećati stabilnost cijelog sustava.

Župan Josip Bilaver istaknuo je da se otočni i kopneni dio razvijaju usklađeno, kao jedinstvena cjelina.

– Otočni i kopneni dio razvijamo kao jedinstven sustav kojim ćemo dugoročno povećati sigurnost i pouzdanost vodoopskrbe na cijelom području Zadarske županije. Dosadašnja opskrba vodom putem vodonosaca, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada se broj korisnika na otocima višestruko povećava, dugoročno nije održivo rješenje. Ishođene dozvole i dovršeni glavni projekti pokazuju da priprema ovog iznimno zahtjevnog projekta napreduje u dobrom smjeru – poručio je župan Bilaver.

Misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga za učenike Katoličke gimnazije Ivana Pavla II. Zadar na početku nove školske 2026./27. godine, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u četvrtak, 10. rujna, u katedrali sv. Stošije u Zadru.

„Za dobru školsku godinu nisu dovoljni samo udžbenici, programi, dobro opremljene učionice i stručni učitelji, nego nam je potrebna i mudrost koja će nam pomoći razumjeti čemu služi ono što učimo i kakvi ljudi postajemo dok stječemo znanje“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da su sposobnost razmišljanja i traganja za istinom veliki darovi koje je Bog povjerio čovjeku.

No, apostol Pavao upozorava da nije dovoljno vrednovati koliko znamo, nego i što znanje čini od nas i što mi sa svojim znanjem činimo drugima.

„Znanje počinje ‘nadimati’ kad zbog svojih sposobnosti sebe smatramo vrjednijima od drugoga, kad ono što znamo koristimo kako bismo pokazali svoju nadmoć ili kad nam slabost drugoga postane razlogom za podsmijeh. Možemo puno znati, ali znanje nas neće učiniti mudrima, više ljudima, ako nismo naučili svoje sposobnosti staviti u službu dobra drugoga“, upozorio je nadbiskup.

Rekao je da učenici imaju različite darove za školske predmete. „Učenik može imati izvrsne ocjene, a ipak ostati neobrazovan u puno važnijemu, ako nije naučio vidjeti čovjeka pokraj sebe, da je u razredu netko usamljen, a potrebna mu je naša blizina. Znanje koje nadima povećava količinu informacija koje imamo, ali ne povećava prostor našega srca“, poručio je predvoditelj slavlja.

Nasuprot takvom znanju, sv. Pavao stavlja ljubav koja izgrađuje i tom riječju može se opisati smisao škole, rekao je nadbiskup. „Škola nije samo mjesto u kojem umnažamo znanje, nego prostor u kojem izgrađujemo sebe, svoje srce, savjest, ideale, svoje odnose prema drugima, svoj karakter i način na koji ćemo živjeti s Bogom i drugima“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Rekao je da poslanje profesora zahtijeva znanje, stručnost, pripremu i usavršavanje, ali veličina učiteljskog poziva ne može se mjeriti samo količinom znanja koju su prenijeli.

„Jedna od izvrsnih sposobnosti učitelja je prepoznati ne samo ono što učenik danas zna ili ne zna, nego i ono što u njemu tek može izrasti, što ga može oduševiti za dobro i lijepo, za obitelj, Boga, Evanđelje; ohrabriti trud koji još nije donio uspjeh i pomoći mladom čovjeku razumjeti da pogreška nije dokaz njegove bezvrijednosti, nego često dio njegovog sazrijevanja. Ocjena je potrebna, ali ona nikad ne može izreći cijelu istinu o vrijednosti osobe koja ju je dobila. Učenik je uvijek više od svoje petice, ali i više od svoje jedinice“, poručio je nadbiskup.

U duhu navještene Isusove riječi „Kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima“, mons. Zgrablić je potaknuo: „Želimo da nas drugi poštuju, pa smo pozvani poštovati druge; želimo da nam oproste kada pogriješimo, onda i sami trebamo učiti praštati; želimo da nas netko sasluša kad nam je teško, pa moramo imati vremena čuti drugoga. Isus nas tako uči da ljubav nije samo osjećaj prema ljudima koji su nam simpatični, nego odluka da poštujemo dostojanstvo drugoga i kad nam nije blizak, kad se s njime ne slažemo ili kada nas je povrijedio“.

Rekao je da u školi bude nesporazuma, sukoba i povrijeđenih, ali „kršćanin ne dopušta da ponašanje drugoga određuje kakav će biti, osobito u negativnom smislu. Ako me netko uvrijedio, ne moram uzvratiti uvredom; ako me netko isključio, ne moram ja isključiti drugoga. To je ljubav koja prekida zlo i počinje novo. Ljubav nije samo osjećaj, nego prije svega opredjeljenje, izbor, čin volje“, istaknuo je nadbiskup, dodavši da ljubav prema onima koji su nas povrijedili i razočarali nije znak slabosti, nego nutarnje snage i slobode. „Ljubav ne znači da trebamo odobravati nepravdu, šutjeti pred nasiljem ili se pretvarati da nas ništa ne boli, nego da se zlu ne suprotstavljamo novim zlom.

Učenik koji se zna ispričati, oprostiti i prvi pružiti ruku pokazuje veću hrabrost od onoga koji se osvećuje. Učitelj koji ne ponižava učenika zbog njegove pogreške, nego mu strpljivo pomaže da iz nje nešto nauči, ne prenosi samo znanje, nego izgrađuje čovjeka. Tako škola postaje više od mjesta poučavanja: zajednica u kojoj učimo živjeti jedni s drugima, poštovati različitosti, popravljati narušene odnose i birati ono što je Božje, dobro“, poručio je mons. Zgrablić.

Rekao je da ne molimo Duha Svetoga da zamijeni naše učenje, trud, pripravu i odgovornost, nego da nam uz ljudsko znanje daruje mudrost koja će nas naučiti kako se tim znanjem služiti. „Molimo ga za razum koji neće ostati na površini, za savjet koji će nas voditi u odlukama i za jakost koja će nam pomoći da ne odustanemo kad ne uspijemo iz prvog pokušaja. Neka Duh Sveti prati učenike u učenju, učitelje u poučavanju, roditelje u brizi i sve u odgovornosti jednih za druge, kako bi škola bila mjesto u kojem znanje otvara um, a ljubav širi srce.

Neka naše znanje ne bude zid kojim ćemo se odvajati od drugih, nego dar kojim ćemo se približavati. Neka naše sposobnosti ne budu razlog da se uzdižemo iznad drugih, nego prilika da služimo, kako bismo ne samo dobro i više naučili, nego da zahvaljujući onomu što učimo, poučavamo i zajedno živimo, više izrastemo kao ljudi i kršćani“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Na misi je bila i s. Ana Lipovac, ravnateljica Gimnazije i profesori, ravnatelji nekih drugih škola i roditelji gimnazijalaca. S. Lipovac je zahvalila mons. Zgrabliću na podršci djelovanju škole.

U školsku godinu 2026./27., Katoličku gimnaziju Ivana Pavla II. Zadar koja baštini tradiciju najstarije odgojno – obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji, upisala su 24 učenika u klasični smjer, 23 učenika prirodoslovni smjer i 23 učenika opći smjer. Gimnaziju sveukupno pohađaju 272 učenika u 12 razrednih odjeljenja: šest razreda klasičnog smjera, četiri razreda opće gimnazije i dva razreda prirodoslovnog smjera.

I. G.