Misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga za učenike Katoličke gimnazije Ivana Pavla II. Zadar na početku nove školske 2026./27. godine, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u četvrtak, 10. rujna, u katedrali sv. Stošije u Zadru.

„Za dobru školsku godinu nisu dovoljni samo udžbenici, programi, dobro opremljene učionice i stručni učitelji, nego nam je potrebna i mudrost koja će nam pomoći razumjeti čemu služi ono što učimo i kakvi ljudi postajemo dok stječemo znanje“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da su sposobnost razmišljanja i traganja za istinom veliki darovi koje je Bog povjerio čovjeku.

No, apostol Pavao upozorava da nije dovoljno vrednovati koliko znamo, nego i što znanje čini od nas i što mi sa svojim znanjem činimo drugima.

„Znanje počinje ‘nadimati’ kad zbog svojih sposobnosti sebe smatramo vrjednijima od drugoga, kad ono što znamo koristimo kako bismo pokazali svoju nadmoć ili kad nam slabost drugoga postane razlogom za podsmijeh. Možemo puno znati, ali znanje nas neće učiniti mudrima, više ljudima, ako nismo naučili svoje sposobnosti staviti u službu dobra drugoga“, upozorio je nadbiskup.

Rekao je da učenici imaju različite darove za školske predmete. „Učenik može imati izvrsne ocjene, a ipak ostati neobrazovan u puno važnijemu, ako nije naučio vidjeti čovjeka pokraj sebe, da je u razredu netko usamljen, a potrebna mu je naša blizina. Znanje koje nadima povećava količinu informacija koje imamo, ali ne povećava prostor našega srca“, poručio je predvoditelj slavlja.

Nasuprot takvom znanju, sv. Pavao stavlja ljubav koja izgrađuje i tom riječju može se opisati smisao škole, rekao je nadbiskup. „Škola nije samo mjesto u kojem umnažamo znanje, nego prostor u kojem izgrađujemo sebe, svoje srce, savjest, ideale, svoje odnose prema drugima, svoj karakter i način na koji ćemo živjeti s Bogom i drugima“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Rekao je da poslanje profesora zahtijeva znanje, stručnost, pripremu i usavršavanje, ali veličina učiteljskog poziva ne može se mjeriti samo količinom znanja koju su prenijeli.

„Jedna od izvrsnih sposobnosti učitelja je prepoznati ne samo ono što učenik danas zna ili ne zna, nego i ono što u njemu tek može izrasti, što ga može oduševiti za dobro i lijepo, za obitelj, Boga, Evanđelje; ohrabriti trud koji još nije donio uspjeh i pomoći mladom čovjeku razumjeti da pogreška nije dokaz njegove bezvrijednosti, nego često dio njegovog sazrijevanja. Ocjena je potrebna, ali ona nikad ne može izreći cijelu istinu o vrijednosti osobe koja ju je dobila. Učenik je uvijek više od svoje petice, ali i više od svoje jedinice“, poručio je nadbiskup.

U duhu navještene Isusove riječi „Kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima“, mons. Zgrablić je potaknuo: „Želimo da nas drugi poštuju, pa smo pozvani poštovati druge; želimo da nam oproste kada pogriješimo, onda i sami trebamo učiti praštati; želimo da nas netko sasluša kad nam je teško, pa moramo imati vremena čuti drugoga. Isus nas tako uči da ljubav nije samo osjećaj prema ljudima koji su nam simpatični, nego odluka da poštujemo dostojanstvo drugoga i kad nam nije blizak, kad se s njime ne slažemo ili kada nas je povrijedio“.

Rekao je da u školi bude nesporazuma, sukoba i povrijeđenih, ali „kršćanin ne dopušta da ponašanje drugoga određuje kakav će biti, osobito u negativnom smislu. Ako me netko uvrijedio, ne moram uzvratiti uvredom; ako me netko isključio, ne moram ja isključiti drugoga. To je ljubav koja prekida zlo i počinje novo. Ljubav nije samo osjećaj, nego prije svega opredjeljenje, izbor, čin volje“, istaknuo je nadbiskup, dodavši da ljubav prema onima koji su nas povrijedili i razočarali nije znak slabosti, nego nutarnje snage i slobode. „Ljubav ne znači da trebamo odobravati nepravdu, šutjeti pred nasiljem ili se pretvarati da nas ništa ne boli, nego da se zlu ne suprotstavljamo novim zlom.

Učenik koji se zna ispričati, oprostiti i prvi pružiti ruku pokazuje veću hrabrost od onoga koji se osvećuje. Učitelj koji ne ponižava učenika zbog njegove pogreške, nego mu strpljivo pomaže da iz nje nešto nauči, ne prenosi samo znanje, nego izgrađuje čovjeka. Tako škola postaje više od mjesta poučavanja: zajednica u kojoj učimo živjeti jedni s drugima, poštovati različitosti, popravljati narušene odnose i birati ono što je Božje, dobro“, poručio je mons. Zgrablić.

Rekao je da ne molimo Duha Svetoga da zamijeni naše učenje, trud, pripravu i odgovornost, nego da nam uz ljudsko znanje daruje mudrost koja će nas naučiti kako se tim znanjem služiti. „Molimo ga za razum koji neće ostati na površini, za savjet koji će nas voditi u odlukama i za jakost koja će nam pomoći da ne odustanemo kad ne uspijemo iz prvog pokušaja. Neka Duh Sveti prati učenike u učenju, učitelje u poučavanju, roditelje u brizi i sve u odgovornosti jednih za druge, kako bi škola bila mjesto u kojem znanje otvara um, a ljubav širi srce.

Neka naše znanje ne bude zid kojim ćemo se odvajati od drugih, nego dar kojim ćemo se približavati. Neka naše sposobnosti ne budu razlog da se uzdižemo iznad drugih, nego prilika da služimo, kako bismo ne samo dobro i više naučili, nego da zahvaljujući onomu što učimo, poučavamo i zajedno živimo, više izrastemo kao ljudi i kršćani“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Na misi je bila i s. Ana Lipovac, ravnateljica Gimnazije i profesori, ravnatelji nekih drugih škola i roditelji gimnazijalaca. S. Lipovac je zahvalila mons. Zgrabliću na podršci djelovanju škole.

U školsku godinu 2026./27., Katoličku gimnaziju Ivana Pavla II. Zadar koja baštini tradiciju najstarije odgojno – obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji, upisala su 24 učenika u klasični smjer, 23 učenika prirodoslovni smjer i 23 učenika opći smjer. Gimnaziju sveukupno pohađaju 272 učenika u 12 razrednih odjeljenja: šest razreda klasičnog smjera, četiri razreda opće gimnazije i dva razreda prirodoslovnog smjera.

I. G.

Zbog rasta prihoda od godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih vozila, Županijska uprava za ceste Zadarske županije ove godine raspolaže sa znatno više sredstava nego što je prvotno planirano. Dodatna sredstva bit će usmjerena u održavanje, obnovu i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta, a ovogodišnji program obuhvaća čak 25 cestovnih dionica, istaknuto je na Kolegiju župana.

O financijskom poslovanju ŽUC-a, izvedenim radovima te planovima do kraja godine izvijestio je pročelnik Upravnog odjela za more, promet i infrastrukturu Krešimir Laštro. ŽUC trenutačno upravlja mrežom od oko 1.180 kilometara županijskih i lokalnih cesta.

– Do sada je ostvareno 60 posto više prihoda, prvenstveno zbog rasta prihoda od naknade koja se plaća pri registraciji vozila, tako da će ŽUC ove godine na raspolaganju imati više od 11 milijuna eura, odnosno više nego što je prvotno planirano. Među dionicama predviđenima za rekonstrukciju, o kojima se raspravljalo i u javnosti, jest i cesta kroz Radašinovce na području Grada Benkovca. Gdje god to prostorni uvjeti omogućuju, cesta će se obnoviti u širini od pet metara, dok će se za dionice opterećene imovinskopravnim problemima pokrenuti postupci ishođenja potrebnih građevinskih dozvola – pojasnio je Laštro.

Financijskim planom Županijske uprave za ceste za 2026. godinu prvotno je planirano oko 10,4 milijuna eura ukupnih prihoda i rashoda. U dosadašnjem obračunskom razdoblju ostvareno je oko 6,3 milijuna eura prihoda, odnosno 60,8 posto planiranog iznosa, što je 62,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Od planiranih rashoda realizirano je oko 4,4 milijuna eura, odnosno 42 posto. Za redovito održavanje cesta planirano je 3,3 milijuna eura, od čega je utrošeno oko 2,3 milijuna eura ili 68 posto planiranog iznosa.  Za izvanredno održavanje planirano je 2,5 milijuna eura, a dosad je utrošeno oko 710 tisuća eura, odnosno 28 posto plana.

Opsežan program izvanrednog održavanja

Među najvećim pojedinačnim zahvatima u sklopu izvanrednog održavanja je sanacija županijske ceste ŽC6022 Paljuv – Novigradsko groblje u duljini od 3,8 kilometara, uz izgradnju 870 metara nogostupa. Vrijednost radova iznosi oko 640 tisuća eura s PDV-om.

Planirana je i sanacija lokalne ceste LC63145 Radašinovci (Kamenjak) – Banjevci u duljini od 2,6 kilometara, vrijedna oko 575 tisuća eura s PDV-om, kao i četiri kilometra županijske ceste ŽC6048 Karin Donji – Končarevići, za što je osigurano oko 526 tisuća eura s PDV-om.

Radovi su u tijeku ili su planirani i na dionicama Raštane – Tinj, Izvor Škorobić – Radašinovci, Poličnik – Visočane, Perušić Benkovački, Vrsi – Poljica Brig, Ninski Stanovi i Buković – Podgrađe. Programom su obuhvaćena i dva manja mosta na području Gračaca te most na Zrmanji kod Vrila.

Dovršeni su radovi na dionicama u Proviću, Turnju i Karinu Donjem, na cesti prema samostanu, dok je sanacija mosta na županijskoj cesti ŽC5217 u Mazinu trenutačno u tijeku.

U prvoj polovici 2026. godine izvedeni su i radovi na sanaciji kolnika u Barotulu na otoku Pašmanu, na dionici od Radovina do Jovića te na odvodnji županijske ceste u Galovcu.

Tijekom 2025. godine za redovito i izvanredno održavanje županijskih i lokalnih cesta utrošeno je više od šest milijuna eura. Među završenim projektima posebno se izdvaja izgradnja gotovo sedam kilometara nove lokalne ceste LC63056, koja povezuje Gospodarsku zonu Grabi u Poličniku s Centrom za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim.

Riječ je o servisnoj prometnici kojom će se znatno smanjiti prolazak kamiona kroz Suhovare, rasteretiti postojeća cestovna mreža i povećati sigurnost stanovnika tog naselja.

Četiri nova kapitalna projekta

Županijska uprava za ceste priprema i kapitalni projekt „Poboljšanje dostupnosti javnog prijevoza izgradnjom i unapređenjem cestovnih prometnica na području Zadarske županije”, ukupne vrijednosti 4,7 milijuna eura. Projekt bi se tijekom sljedeće tri godine trebao financirati sredstvima Europske unije i državnog proračuna.

Najveći pojedinačni zahvat odnosi se na izgradnju 3,9 kilometara županijske ceste ŽC6014, od Suhovara, iza nadvožnjaka preko autoceste A1, do križanja s državnom cestom DC502. Procijenjena vrijednost radova iznosi 2,5 milijuna eura bez PDV-a.

Planirana je izgradnja dvosmjerne prometnice, nogostupa širine 1,6 metara u zoni raskrižja prema Centru za gospodarenje otpadom, autobusnih ugibališta na objema stranama ceste, prometne signalizacije i sustava oborinske odvodnje.

Projektom su obuhvaćena i dva nova kružna raskrižja – na križanju županijskih cesta ŽC6021 i ŽC6044 u Škabrnji, procijenjene vrijednosti oko 403 tisuće eura bez PDV-a, te na lokalitetu Gajine na području Općine Posedarje, na križanju županijskih cesta ŽC6019 i ŽC6020, procijenjene vrijednosti oko 447 tisuća eura bez PDV-a.

Planirana je i izgradnja cestovnog spoja županijskih cesta ŽC6014 i ŽC6021 s novom lokalnom cestom LC63056 između Suhovara i Zemunika Gornjeg, procijenjena na oko 327 tisuća eura bez PDV-a.

Župan Josip Bilaver istaknuo je da povećani prihodi omogućuju ubrzavanje obnove postojeće cestovne mreže, ali i pripremu novih projekata važnih za sigurnost prometa i ravnomjeran razvoj županije.

– Upravljati mrežom od gotovo 1.200 kilometara cesta velika je odgovornost. Svako dodatno ulaganje znači sigurniji promet, kvalitetniju povezanost i bolje uvjete života naših stanovnika, bez obzira žive li na otoku, u priobalju, Ravnim kotarima ili na području Gračaca. Ove godine u planu imamo čak 25 cestovnih dionica, što pokazuje opseg ulaganja diljem Zadarske županije. Istodobno nastavljamo pripremati projekte za europsko i nacionalno financiranje jer želimo sustavno podizati kvalitetu prometne infrastrukture u svim dijelovima županije – poručio je župan Bilaver.

Na Sveučilištu u Zadru svečano je otvoreno 5. međunarodno savjetovanje o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robotics Technologies and Applications (RTA), znanstveno-stručni skup koji se od 9. do 12. rujna održava u Zadru i okuplja više od stotinu sudionika iz dvadesetak zemalja.

Skup je posvećen robotici, mehatronici, autonomnim sustavima i primjenama umjetne inteligencije u industriji, pomorstvu i društvu. Teme obuhvaćaju industrijsku i mobilnu robotiku, humanoidne robote, robotske manipulatore, interakciju čovjeka i robota, umjetnu inteligenciju u robotici, medicinsku robotiku, robotski vid, pomorsku robotiku i autonomna plovila te primjenu mehatronike i robotike u poljoprivredi, akvakulturi i podvodnoj arheologiji.

U ime  Zadarske županije govorio je   zamjenik župana Robertino Dujela, diplomirani inženjer elektrotehnike,  koji je istaknuo kako se uloga robotike posljednjih desetljeća snažno promijenila.

„Sjećamo se vremena kada su roboti u industriji obavljali isključivo ponavljajuće mehaničke radnje. Danas uz podršku  umjetne inteligencije, pred robotikom je izazov zahtjeva konkretne interakcije s  ljudima,  i sve veće autonomnosti  u donošenju odluka“, kazao je Dujela.

Posebno je izdvojio mogućnosti koje razvoj robotike i autonomnih sustava otvara za područja važna Zadarskoj županiji.

„Kao pomorsku županiju jako nam je važna tema funkcioniranja autonomnih plovila u akvatoriju, ali i primjena robotike, mehatronike u poljoprivredi i u sustavu civilne zaštite. U situacijama požara, poplava , potresa i drugih većih opasnosti, sustavi robotike mogu biti od iznimne važnosti u zaštiti ljudskih života i imovine, očuvanju funkcioniranja društva,  te ublažavanju neželjenih posljedica prirodnih nepogoda“, naglasio je zamjenik župana.

Sudionike je pozdravio i gradonačelnik Zadra Šime Erlić, istaknuvši kako umjetna inteligencija i robotika više nisu teme budućnosti, već tehnologije duboko prisutne u sadašnjosti i svakodnevnom životu. Naglasio je važnost razvoja studija mehatronike i robotike na Sveučilištu u Zadru te povezivanja novih tehnologija s gospodarskim granama karakterističnima za zadarsko područje – od plave ekonomije, marikulture, ribarstva i akvakulture do metaloprerađivačke industrije.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić ukazao je na važnost dijaloga akademske zajednice, gospodarstva i donositelja odluka te odgovornog razvoja novih tehnologija.

„Ulaganje u inovacije, tehnologiju, konkretno u mehatroniku i robotiku, kao i ulaganje u umjetnu inteligenciju, naravno, dobrodošlo je“, kazao je Faričić, naglasivši pritom kako se u razvoju STEM područja ne smije zanemariti čovjeka, ali ni odnos prema prostoru i prirodnom okolišu.

Rektor je posebno istaknuo važnost povezivanja Sveučilišta sa zadarskim srednjim školama i gospodarstvom te podsjetio na industrijsku tradiciju Zadra. Predložio je i razmišljanje o tome da se dio nekadašnje industrijske baštine u budućnosti iskoristi za razvoj tehnološkog parka, koji bi bio zalog daljnjem tehnološkom razvoju grada.

Akademik Karolj Skala s Instituta Ruđer Bošković istaknuo je da umjetna inteligencija predstavlja novi izazov koji, zajedno s robotikom, stvara novo gospodarsko i društveno okruženje.

„Kroz ovakvu konferenciju pokušavamo dovesti stručnjake, stvoriti platformu za razmjenu mišljenja, suradnju i zajedničke projekte te pokazati gdje smo danas i kamo idemo“, kazao je Skala, dodavši kako je želja da se, uz podršku Sveučilišta u Zadru, upravo u Zadru dodatno razvijaju robotika, umjetna inteligencija i distribuirani sustavi.

O programu skupa govorio je v.d. pročelnika Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, istaknuvši kako peto izdanje MIPRO Roboticsa donosi niz pozvanih i stručnih predavanja, paralelnih sekcija te sadržaje usmjerene na snažnije povezivanje znanstvene zajednice i gospodarstva.

Program MIPRO Roboticsa 2026 uključuje oko 40 prihvaćenih znanstvenih radova raspoređenih u osam sekcija, pozvana predavanja, industrijski orijentirane prezentacije, predstavljanje srednjoškolskih STEM projekata, poster-sekciju, panel-raspravu te praktične demonstracije robotskih i bespilotnih sustava.

Posebno atraktivan dio programa održat će se u subotu, 12. rujna, kada će u sklopu Robot-Dron Demo konvoja biti predstavljena mobilna, zračna, zemaljska i humanoidna robotika. Cilj je najnovija tehnološka dostignuća približiti ne samo stručnoj i znanstvenoj zajednici nego i građanima te potaknuti raspravu o mogućnostima i izazovima koje robotika i umjetna inteligencija donose društvu.