Nakon visokih temperatura koje će u Hrvatskoj dosegnuti i 36 stupnjeva, u poslijepodnevnim i večernjim satima očekuje se nagla promjena vremena uz grmljavinska nevremena, tuču i mogući razvoj superćelija.

Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u većini zemlje prevladavat će sunčano i vruće vrijeme, no atmosfera neće biti potpuno stabilna. Od sredine dana na sjevernom Jadranu te u Gorskoj i središnjoj Hrvatskoj očekuje se porast naoblake, a lokalno su mogući kiša i pljuskovi s grmljavinom. Navečer ponegdje mogu biti i izraženiji.

Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, povremeno s jakim udarima, osobito u višim predjelima, dok će na Jadranu puhati jugo. Najviša dnevna temperatura bit će između 31 i 36 stupnjeva, a na istoku zemlje mjestimice bi mogla biti i viša.

Grmljavinska nevremena danas su moguća na području riječke i gospićke regije.

Vremenske nepogode diljem Mediterana, moguća i tornada

Meteorološki servis Severe Weather, koji izrađuje prognoze za Europu, najavljuje da bi se u četvrtak i petak moglo razviti više intenzivnih olujnih ćelija i superćelija.

“Očekuje se dvodnevna pojava jakih vremenskih nepogoda diljem zapadnog, središnjeg i sjevernog Mediterana. Prognoziraju se višestruki ciklusi intenzivnih superćelija i multićelija od istočne Španjolske preko Balearskih otoka, južne Francuske, Švicarske, Austrije, sjeverno-središnje Italije, Slovenije i Hrvatske. Mogući su jaka tuča, jaki vjetrovi, bujične poplave i tornada.”

Pogoršanje će se nastaviti i u petak, kada bi vremenske prilike trebale biti još izraženije.

Gotovo cijela Hrvatska, osim splitske i dubrovačke regije, nalazi se pod žutim meteoalarmom. U pojedinim područjima upozorenje je izdano zbog mogućih grmljavinskih nevremena s jakom kišom, dok se na području Slavonije odnosi na visoke temperature.

Vrijeme u petak

Petak donosi promjenjivo oblačno vrijeme, povremenu kišu te lokalno izraženije pljuskove praćene grmljavinom, koji će biti češći na sjevernom Jadranu. Na istoku i jugu bit će više sunčanih razdoblja i uglavnom suho.

U unutrašnjosti će puhati slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u višim predjelima mjestimice i jak. Na Jadranu će umjereno i jako jugo te južni vjetar naglo okrenuti na jugozapadni.

Jutarnja temperatura zraka većinom će se kretati od 20 do 25 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura bit će između 27 i 32 stupnja, dok će na istoku dosezati do 35 stupnjeva.

Nedjelja je u cijeloj Hrvatskoj opet donijela vrlo visoku temperaturu između 32 i 38 Celzijevih stupnjeva.

U ovom tjednu vrijeme više neće biti toliko sunčano, suho i stabilno. Već u prvom dijelu današnjeg dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.

Raširenija promjena vremena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će kasno poslijepodne i navečer zahvatiti sjeverozapadnu unutrašnjost zemlje, Gorski kotar i Jadran, a tijekom noći i Slavoniju. Mjestimice je večeras i u noći moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Na kopnu će većinom puhati umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, prolazno navečer uz nestabilnosti i jak s olujnim udarima. Na Jadranu slabo i umjereno jugo sredinom dana će okrenuti na jugozapadni vjetar, navečer prolazno zapadni i sjeverozapadni s olujnim udarima.

Veći dio dana vruće i sparno, a s promjenom vremena navečer dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak stupnjeva.

Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine oborine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti bar nešto kiše koja je jako potrebna.

Sutra izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Još mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak. Na kopnu vjetar većinom slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni. Na moru će većinom umjerena bura sredinom dana prolazno okrenuti na sjeverozapadni vjetar. Dnevna temperatura većinom između 26 i 29, na Jadranu i do 32°C.

Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline uz temperaturu posvuda preko 30°C, a novi pljuskovi mogući su krajem četvrtka i u petak.

Veliki šumski požar nije samo posljedica vremenskih uvjeta. Kad dovoljno ojača, počinje utjecati na atmosferu oko sebe i stvarati vlastitu lokalnu meteorologiju.

Plamen zagrijava zrak pri tlu. Zagrijani zrak postaje lakši i diže se, dok se okolni zrak uvlači prema požaru. Nastaje snažna uzlazna struja koja povećava dotok kisika i može dodatno pojačati izgaranje. Riječ je o povratnoj sprezi: požar zagrijava zrak, uzlazno strujanje dovodi novi zrak, a jače izgaranje dodatno pojačava konvekciju.

Suho gorivo i vjetar

Na brzinu širenja požara ne utječe samo količina gorive mase. Važni su i raspored vegetacije, njezina vlažnost, brzina i smjer vjetra, njegova mahovitost te reljef.

Požar se najbrže širi kad se istodobno pojave:

• jak vjetar, koji naginje plamen i dovodi više kisika;
• suha fina goriva, poput trave, lišća i tankih grančica;
• neprekinut biljni pokrov;
• strme padine;
• niska vlažnost zraka i vegetacije;
• turbulencija koja nosi žeravicu izvan glavne fronte.

Za samo paljenje presudna je suhoća sitnog goriva. Za širenje je posebno važan vjetar, dok ekstremne požare stvaraju kombinacije dugotrajne suše, visoke temperature, niske relativne vlažnosti i jakog vjetra.

Što pokazuje FWI?

DHMZ u procjeni opasnosti od šumskih požara koristi sustav temeljen na kanadskom Fire Weather Indexu, prilagođenom hrvatskim uvjetima.

U izračun ulaze temperatura zraka, relativna vlažnost, brzina vjetra i oborina tijekom prethodna 24 sata. Sustav pritom ne uzima u obzir samo današnje vrijeme, nego “pamti” i posljedice prethodnih dana. Zato ista temperatura ne znači jednaku opasnost nakon nekoliko kišnih dana i nakon dugotrajnog sušnog razdoblja.

FWI se izračunava iz više povezanih pokazatelja. FFMC opisuje vlažnost finog površinskog goriva, DMC vlagu srednjeg organskog sloja, a DC dubinsku sušu goriva. ISI pokazuje početnu sposobnost širenja požara, osobito pod utjecajem vjetra i suhoće finog goriva, dok BUI opisuje količinu i kumulativnu suhoću raspoloživog goriva.

Visoka vrijednost FWI-ja ne znači da će požar sigurno izbiti. Ona pokazuje kako bi se požar mogao ponašati ako dođe do paljenja i koliko bi njegovo gašenje moglo biti otežano.

Kada požar počne stvarati oblake

Ako je konvekcija dovoljno snažna, uzlazna struja može u atmosferu odnijeti velike količine vodene pare, dima i aerosola. Više se atmosfera hladi, vodena para kondenzira i iznad požara nastaje pirokumulus.

U ekstremnim slučajevima razvija se pirokumulonimbus, odnosno PyroCb – grmljavinski sustav koji energiju dobiva iz požara. U njemu mogu nastati snažne uzlazne i silazne struje, a zbog električnog naboja i munje.

Silazne struje tada pri tlu mogu naglo promijeniti smjer i brzinu vjetra, dok munje mogu izazvati nova žarišta. Požar tako iz jednog glavnog fronta može prijeći u sustav s više novih požara.

Bura i požar šire se u suprotnim smjerovima

Na padini bura, kao katabatički vjetar, puše nizbrdo. Požar se zbog nagiba terena prirodno brže širi uzbrdo. Ako je bura dovoljno snažna, može potisnuti plamen niz padinu i usporiti glavno napredovanje požarne fronte.

No istodobno snažna i turbulentna bura može nositi užarene čestice nizbrdo. Na novim mjestima nastaju sekundarna žarišta, pa se požar prostorno može širiti mnogo brže nego što napreduje njegova glavna fronta.

Zato treba razlikovati brzinu napredovanja požarne fronte od brzine širenja cijelog požarnog područja. Kod snažne bure glavna se fronta može relativno sporo pomicati uzbrdo, dok se nova žarišta pojavljuju stotinama metara nizbrdo.

Bura pritom nije jednolik vjetar. Iza grebena, u kanjonima i pri promjeni nagiba mogu nastati lokalna ubrzanja i vrtlozi. Zbog toga smjer i brzina vjetra izmjereni na meteorološkoj postaji ne moraju odgovarati uvjetima neposredno iznad požara.

Budućnost meteorologije požara zato nije samo u prognozi temperature i vjetra. Sve će važnije biti pratiti stanje goriva, reljef, lokalna strujanja i samu dinamiku požara – odnosno odgovoriti na pitanje kako će se požar ponašati ako dođe do zapaljenja.