Travelnode, hospitality-tech platforma sa švicarskim sjedištem, u većinskom vlasništvu fondova privatnog kapitala Sandberg Capital i ARX Equity Partners, akvizirala je Rentlio, drugog najvećeg hrvatskog pružatelja softverskih rješenja za turizam. Samo nekoliko tjedana nakon preuzimanja talijanske softverske tvrtke Podcamp, koja razvija softver specijaliziran za upravljanje kampovima, ova transakcija predstavlja još jednu važnu prekretnicu u strategiji grupe usmjerenoj na konsolidaciju europskog hospitality-tech tržišta.

Travelnode je od ranije vlasnik dubrovačke platforme Phobs, a sinergijom Phobsa i Rentlija postaje neprikosnoveni tržišni lider u softverskim rješenjima za hotele, kampove i apartmane u Hrvatskoj i Sloveniji te gradi najambiciozniju hospitality-tech platformu na području jadranske regije. Rentlio i Phobs zajedno broje gotovo stotinu zaposlenih i ostvaruju preko deset milijuna eura prihoda s jasnim planom daljnjeg rasta.

Udruživanje ovih dokazano uspješnih tehnoloških platformi važan je korak ka ubrzanju tehnološke transformacije turizma. Rastuća očekivanja gostiju, sve složenije poslovanje i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju način na koji posluju hotelijeri i ostali poduzetnici u turizmu. S nepovezanim sustavima za prodaju, distribuciju, operacije i komunikaciju više se ne može pratiti zahtjeve tržišta pa budućnost pripada platformama koje objedinjuju ključne poslovne procese i omogućuju hotelima da se manje bave tehnologijom, a više svojim gostima.

Upravo takva vizija stoji iza Travelnodea, hospitality-tech platforme u vlasništvu Sandberg Capitala i ARX Equity Partnersa.

Travelnode sada udružuje dvije domaće kompanije – Phobs i Rentlio – koje su, svaka u svom području, u Hrvatskoj razvile hospitality-tech rješenja za turizam konkurentna ne samo u regiji nego i na globalnoj razini.

Rentlio je postao sinonim za modernu tehnologiju u turizmu. Njegova cloud platforma za upravljanje objektima i prateća rješenja svakodnevno pomažu hotelijerima i drugim turističkim profesionalcima automatizirati procese, pojednostaviti rad recepcije i operativnih timova te pružiti bolje iskustvo gostima.

Phobs se, s druge strane, pozicionirao kao vodeća tehnološka platforma usmjerena na rast hotelskih prihoda kroz upravljanje ključnim prodajnim procesima. Poseban naglasak stavlja na povećanje udjela direktnih rezervacija te razvoj široke distribucijske mreže koja hotelima omogućuje povezivanje sa svim relevantnim OTA kanalima, turoperatorima i tradicionalnim turističkim agencijama. Istodobno, platforma podržava izravno oglašavanje na vodećim metasearch kanalima, među kojima se posebno ističe Google kao najvažnije mjesto za usporedbu cijena i donošenje odluke o rezervaciji. 

“Prije dvanaest godina krenuli smo iz Zadra s idejom razvijanja proizvoda koji će se koristiti diljem svijeta. Ta ambicija danas ostaje ista s razlikom u tome što sada imamo partnere koji dijele istu viziju i s kojima možemo ostvariti puno više nego što bi bilo koja od naših kompanija mogla sama. Ekspertiza, iskustvo i korisnička baza koju je izgradio Phobs jedinstvena je u ovom dijelu Europe. Za naše korisnike ovo znači ubrzanje svega što smo dosad gradili. Rentlio ostaje Rentlio – s istim timom, istim vrijednostima, ali još većom ambicijom nego prije. Vjerujemo kako će budućnost tehnologije u turizmu graditi povezane platforme koje hotelijerima omogućuju da se manje bave tehnologijom, a više onime zbog čega taj posao postoji – stvaranjem vrhunskog iskustva za svoje goste. Ovo je početak novog poglavlja u Rentliju, koje je za mene istovremeno i jako motivirajuće, ali i jako emotivno”,  izjavio je Marko Mišulić, osnivač i direktor Rentlija.

“Phobs ostaje snažno fokusiran na velike korisnike, hotelske i camping lance koji razvijaju vlastite, kompleksne tehnološke ekosustave, unutar kojih Phobs ima važnu ulogu u povezivanju sustava, distribuciji i upravljanju prodajnim procesima. Istodobno, ovim se povezivanjem otvara dodatni prostor za hotelske objekte, koji sve češće traže cjelovita, integrirana i jednostavna rješenja. Takvim korisnicima potrebno je objedinjeno tehnološko okruženje koje smanjuje operativnu složenost, pojednostavljuje svakodnevno poslovanje i omogućuje im da se više posvete gostima i razvoju svog poslovanja. Ovo je stvaranje šire tehnološke platforme koja objedinjuje ključna znanja, proizvode i kompetencije potrebne hotelijerima u godinama koje dolaze. Svaka kompanija ostaje usmjerena na ono u čemu je najbolja, dok će zajednički razvoj tehnologije, razmjena znanja i pristup novim tržišnim segmentima biti snažan pokretač daljnjeg rasta”, rekao je Miho Borković, predsjednik Uprave Phobsa.

“Naša je ambicija izgraditi vodeću europsku platformu za tehnologiju u turizmu. Travelnode danas nudi sveobuhvatan skup cloud rješenja za hotele, apartmane i kampove te sustavno gradi integrirani tehnološki ekosustav za cijelu industriju smještaja. Akvizicija Rentlija sljedeći je logičan korak u toj strategiji – nakon Podcampa, riječ je o našoj drugoj transakciji u svega nekoliko tjedana, čime dodatno jačamo svoju poziciju u cijeloj regiji”, izjavio je Michal Rybovič, Managing Partner Sandberg kapitala.

“Rentlio se prirodno uklopio u našu strategiju. Tvrtka objedinjuje kvalitetan proizvod, snažnu tržišnu poziciju i, prije svega, iskusan menadžerski tim predvođen Markom Mišulićem, koji je dosljedno dokazivao svoju sposobnost izgradnje međunarodno uspješne tehnološke kompanije. Izuzetno nam je drago što će Marko ostati na upravljačkoj poziciji, a ujedno postati i dioničar Travelnode grupe. To odražava našu dugoročnu filozofiju izgradnje platforme zajedno s poduzetnicima i menadžerskim timovima koji nastavljaju poticati rast i stvarati novu vrijednost”, rekao je Michal Rzavský, Investment Manager u Sandberg Capitalu.

Kroz zajednički razvoj ovih dviju kompanija, ali i talijanskog Podcampa, dodatno će se ubrzati ulaganja u inovacije, umjetnu inteligenciju, integracije i nove funkcionalnosti koje će korisnicima donijeti još veću vrijednost.

Prije petnaestak godina Hrvatska gotovo da nije niti postojala na karti globalne hospitality tehnologije. Danas iz Dubrovnika dolazi jedna od vodećih hotelskih revenue-generating platformi, razvijena kako bi hotelima omogućila veću kontrolu nad prodajom, povećala udio direktnih rezervacija i povezala ih s globalnim distribucijskim kanalima, a iz Zadra jedna od najmodernijih platformi za operativno upravljanje turističkim objektima. Obje kompanije pod jednim krovom, ali i dalje iz hrvatskih ureda sada zajedno nastavljaju razvijati tehnološka rješenja za turizam.

Znanstvenici su prvi put otkrili šećer u međuzvjezdanom prostoru, i to u golemom oblaku plina i prašine u blizini središta Mliječne staze.

Riječ je o eritrulozi, prirodnom šećeru koji se u malim količinama nalazi u crvenim malinama, a koristi se i u proizvodnji losiona za samotamnjenje. Novo otkriće upućuje na to da se molekule važne za razvoj života mogu stvarati u svemiru, a ne samo na planetima, prenosi britanski Guardian.

Prema istraživačima, eritruloza nastaje kemijskim reakcijama na sitnim česticama međuzvjezdane prašine. Takve čestice kasnije mogu završiti na planetima, bilo izravno ili putem kometa i asteroida.

Život na drugim planetima?

Iako otkriće ne predstavlja dokaz postojanja izvanzemaljskog života, podupire hipotezu da su neki od ključnih sastojaka potrebnih za njegov nastanak na Zemlju stigli upravo iz svemira.

“To je prvi šećer otkriven u međuzvjezdanom prostoru, a to nam govori da su takvi spojevi vjerojatno mnogo rašireniji nego što smo dosad pretpostavljali”, rekla je dr. Izaskun Jiménez-Serra iz španjolskog Centra za astrobiologiju.

Dodala je da to otvara mogućnost da se život na drugim planetima mogao razvijati na sličan način kao na Zemlji.

Znanstvenici već dugo pokušavaju objasniti kako su jednostavni šećeri postali toliko rasprostranjeni na našem planetu. Pokusi u laboratoriju pokazali su da ih nije bilo lako stvoriti u uvjetima kakvi su vladali na mladoj Zemlji. Iako su šećeri ranije pronađeni u drevnim meteoritima i uzorcima s asteroida Bennu, ovo je prvi put da su izravno otkriveni u međuzvjezdanom prostoru.

Kako bi ih pronašli, Jiménez-Serra i njezin tim koristili su dva radioteleskopa u Španjolskoj za promatranje oblaka G+0.693-0.027 u blizini središta Mliječne staze. Isprva su bezuspješno tragali za jednostavnijim šećerima koji sadrže tri atoma ugljika, no potom su registrirali karakterističan signal eritruloze, šećera s četiri atoma ugljika.

“Na moje veliko iznenađenje, uočila sam signale”, rekla je znanstvenica.

Predstavljaju izvor energije

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Astronomy. Autori navode da eritruloza može nastati spajanjem dviju organskih molekula, glikolaldehida i etilen-glikola, na mikroskopskim zrncima međuzvjezdane prašine. Oba spoja već su poznata kao česti sastojci pojedinih područja svemira, a reakcije se mogu odvijati i pri temperaturama od približno -250 Celzijevih stupnjeva.

Osim što predstavljaju izvor energije, jednostavni šećeri mogu sudjelovati u stvaranju ribonukleotida, molekula od kojih je izgrađena RNK. Znanstvenici smatraju da je upravo RNK bila prvi nositelj genetske informacije prije nego što je tu ulogu preuzela stabilnija DNK.

Prema procjenama istraživača, tijekom razdoblja poznatog kao “Kasno teško bombardiranje”, kada su Zemlju često pogađali asteroidi i kometi, na planet su mogli pasti milijuni tona eritruloze.

“Takva kiša organske tvari bila je, po mom mišljenju, ključan korak. Taj je materijal mogao pridonijeti nastanku prebiotičkih juha u kojima su se sintetizirale prve biomolekule”, rekla je Jiménez-Serra.

Važnost otkrića istaknuo je i profesor Yoshihiro Furukawa sa Sveučilišta Tohoku u Japanu, koji je ranije sudjelovao u otkrivanju šećera na asteroidu Bennu.

“Na ovakav smo rezultat dugo čekali. Šećeri koji nastaju u međuzvjezdanom prostoru mogu do Zemlje i drugih planeta stići kometskom prašinom. Takva je opskrba mogla olakšati nastanak života, pod uvjetom da su na planetima postojali odgovarajući uvjeti za razvoj složenijih molekula, iako taj proces još uvijek nije u potpunosti razjašnjen”, rekao je Furukawa.

Eritruloza se prirodno pojavljuje u tragovima u crvenim malinama, a u kozmetičkoj industriji koristi se u proizvodima za samotamnjenje. Na koži reagira s aminokiselinama u mrtvim stanicama i stvara smeđe pigmente, melanoidine, u procesu poznatom kao Maillardova reakcija, istoj kemijskoj reakciji koja pečenom odresku daje karakterističnu tamnu koricu.

Volkswagen Golf i dizelski motori čine nerazdvojnu cjelinu još od prve generacije ovog modela, no jedno veliko europsko tržište upravo je poslalo legendarni Golf u povijest. Zbog iznimno slabe potražnje kupaca, Volkswagen je donio radikalnu odluku i u Velikoj Britaniji u potpunosti izbacio dizelske inačice Golfa iz prodajnog programa.

Kako je za automobilski magazin auto motor und sport službeno potvrdio glasnogovornik Volkswagena, konfiguriranje novih Golfova s dizelskim motorom za britanske kupce više nije moguće. Svi tamošnji ljubitelji dizela koji pod svaku cijenu žele kupiti ovaj model morat će se zadovoljiti isključivo gotovim vozilima koja se trenutačno nalaze na skladištima i lagerima ovlaštenih trgovaca, piše Ivana Kaldinov za Fenix magazin.

Povijest duga točno pola stoljeća

Ova odluka označava bolan prekid tradicije koja je započela još davne 1976. godine u prvoj generaciji Golfa, pod čijim je poklopcem kucao atmosferski 1,5-litreni dizelaš s tek 50 KS (kasnije pojačan na 1,6 litara i 54 KS). Dolaskom turbopunjača rođen je legendarni GTD sa 70 KS, a kroz iduće generacije i desetljeća smjenjivale su se legendarne generacije SDI i legandarnih TDI motora koji su stekli status ikone diljem Europe, a posebice na našim prostorima.

U aktualnoj osmoj generaciji (Golf 8), kupci su mogli birati dobro poznati 2.0 TDI motor u izvedbama sa 116 ili 150 KS. Međutim, na otoku je ta priča sada trajno završena.

Britanci masovno okrenuli leđa dizelašima

Odluka o uklanjanju dizelskih opcija iz ponude izravna je posljedica drastičnog pada interesa kupaca. Brojke Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) zorno prikazuju razmjere ovog tržišnog sloma: u Velikoj Britaniji su u prvih pet mjeseci 2026. godine prodana tek 16.943 automobila s dizelskim motorom – i to računajući sve automobilske marke zajedno! Kada se ta brojka usporedi s ukupnim britanskim tržištem koje je u istom razdoblju iznosilo čak 925.000 vozila, jasno je da su dizelaši spali na statističku pogrešku.

Volkswagen se stoga na britanskom tržištu odlučio u potpunosti fokusirati na benzinske (TSI) i sve popularnije hibridne (eHybrid) pogonske sklopove.

Prijeti li isti scenarij i ostatku Europe?

Ipak, ljubitelji tradicionalnih motora na ostatku europskog kontinenta za sada mogu odahnuti. Iz sjedišta Volkswagena u Wolfsburgu naglašavaju kako ostala europska tržišta trenutačno ne moraju brinuti o dostupnosti dizelskih inačica. Golf s TDI pogonom i dalje se normalno proizvodi na tvorničkim trakama te će se redovito isporučivati na svim tržištima gdje za njim postoji ekonomski opravdana potražnja.