Connect with us

Svijet

Prosječne plaće diljem Europe: Ovo su države s najvišim i najnižim plaćama

Objavljeno

-

Prosječne plaće u Europi u 2025. godini znatno se razlikuju. Kad se uzme u obzir kupovna moć, jaz se smanjuje. No, jaz između zemalja s najvišim i najnižim plaćama na kontinentu ostaje dubok.

Prema izvješću OECD-a o oporezivanju plaća za 2026. godinu, godišnje prosječne bruto plaće kreću se od 18.590 eura u Turskoj do 107.487 eura u Švicarskoj. Podaci uključuju 27 europskih zemalja, od kojih su 22 članice EU.

Švicarska je jedina zemlja u kojoj prosječne bruto plaće prelaze 100.000 eura. Island je na drugom mjestu s 85.950 eura. Luksemburg je na vrhu EU-a sa 77.844 eura, zauzimajući treće mjesto u ukupnom poretku. Danska (71.961 eura) i Nizozemska (69.028 eura) zaokružuju prvih pet. Norveška, sa 68.420, ne zaostaje mnogo, piše Euronews.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka prednjači sa 66.700, a odmah iza nje slijedi UK sa 65.340. Ostala tri velika gospodarstva znatno su ispod. Francuska ima 45.964, Italija 36.594, a Španjolska 32.678 €. Prosječne plaće u Njemačkoj i UK-u više su nego dvostruko veće od onih u Španjolskoj. Austrija (63.054), Belgija (62.348), Irska (60.258), Finska (55.462) i Švedska (50.338) nalaze se između ove dvije skupine, sve iznad 50.000 eura.

Devet zemalja EU-a nalazi se ispod praga od 30.000 eura. Slovačka ima najniže godišnje plaće u EU-u s 19.590 eura. Devet od 22 zemlje EU na popisu ima plaće ispod 30.000 eura.

Mađarska (21.257 eura), Latvija (21.321 eura), Češka (23.685 eura), Portugal (24.254 eura) i Poljska (24.490 eura) imaju plaće ispod 25.000 eura. Estonija (25.603 eura), Grčka (26.563 eura) i Litva (28.474 eura) nalaze se iznad tog praga, ali i dalje imaju plaće ispod 30.000 eura.

Nominalno, sjeverne i zapadnoeuropske zemlje dominiraju gornjim dijelom ljestvice. Južna i istočna Europa nalaze se pri dnu.

Što uzrokuje razlike u plaćama između zemalja?

Stručnjaci Međunarodne organizacije rada (ILO) koji su razgovarali s Euronews Businessom kažu da razlike u plaćama diljem Europe uglavnom odražavaju tri čimbenika: produktivnost i ekonomsku strukturu, institucije tržišta rada i troškove života.

Zemlje s visokododanim sektorima poput financija i tehnologije obično plaćaju više, kao i one s jakim sindikatima i kolektivnim pregovaranjem. Više razine cijena također općenito povećavaju nominalne plaće.

U smislu kupovne moći, jaz u plaćama diljem Europe smanjuje se u usporedbi s nominalnim brojkama.

Paritet kupovne moći (PKM) su tečajevi konverzije valuta koji izjednačavaju kupovnu moć različitih valuta uklanjanjem razlika u razinama cijena između zemalja. Ovdje navedene brojke temelje se na američkim dolarima, budući da podaci o PKM-u temeljeni na eurima još nisu objavljeni.

U smislu PKM, godišnje bruto prosječne plaće kreću se od 38.118 u Slovačkoj do 106.532 u Švicarskoj. Njemačka (93.985), Luksemburg (93.203) i Nizozemska (92.905) sve premašuju 90.000. Danska (88.454) i Norveška (87.722) slijede odmah iza njih.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, rangiranje je nepromijenjeno u odnosu na nominalno. Međutim, udaljenosti među njima se mijenjaju. Ujedinjeno Kraljevstvo ima 82.329, Francuska 67.273, dok Italija doseže 60.503, a Španjolska 57.517.

Turska i Njemačka najveći pobjednici na ljestvici PPP-a

Kada se usporede nominalni i PPP rang, Turska je najveći pomak, skočivši devet mjesta s posljednjeg na 18. mjesto. Njemačka se također popela za pet mjesta, sa 7. na 2. mjesto. Najveći pad imaju Island, koji je pao s 2. na 9. mjesto, i Estonija, s 20. na 25. mjesto.

Procjene prosječne plaće odnose se na zaposlenike s punim radnim vremenom koji rade u odabranim industrijskim sektorima, uglavnom javnim. Pokrivaju veći dio gospodarstva – uključujući proizvodnju, građevinarstvo, maloprodaju, promet, financije i druge poslovne usluge – ali isključuju poljoprivredu, javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo.

Stope poreza na dohodak značajno se razlikuju diljem Europe, što znači da neto plaće mogu izgledati prilično drugačije od bruto brojki.

Rating: 5.00/5. From 1 vote.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Predstavljen novi dizajn novčanica eura: Ne otpisujte još gotovinu

Objavljeno

-

By

Ilustracija: Christian Dubovan on Unsplash

Europske novčanice uskoro bi mogle izgledati potpuno drukčije. Europska središnja banka predstavila je prijedloge za novi dizajn, a građani mogu sudjelovati u izboru motiva. Poruka ECB-a pritom je jasna – usprkos sve većoj popularnosti bezgotovinskog plaćanja, gotovina neće nestati.

Europske novčanice čekaju najveću vizualnu promjenu od uvođenja eura. Europska središnja banka (ECB) predstavila je u srpnju prijedloge za novi izgled novčanica, koji se znatno razlikuje od onoga na koji su građani navikli.

Umjesto dosadašnjih apstraktnih motiva, nove bi novčanice trebale prikazivati prepoznatljive ljude, građevine, ptice i prirodne motive. Cilj je, poručuju iz ECB-a, novčanice učiniti bližima europskim građanima, piše Euronews.

“U tijeku je potpuna vizualna obnova europskih novčanica, s novim temama, motivima i dizajnom, kako bi buduće novčanice bile još bliže Europljanima”, kazala je Doris Schneeberger, direktorica ECB-a za novčanice.

Dvije teme u završnici

ECB je odabrao prijedloge koji se temelje na dvije glavne teme – europskoj kulturi te prirodi i njezinu bogatstvu.

U prvoj opciji na novčanicama bi se pojavile osobe koje su ostavile trag u europskoj umjetnosti, glazbi, znanosti i književnosti.

Druga opcija fokusira se na prirodu, odnosno europske rijeke i ptice.

Sve prijedloge možete pogledati OVDJE.

Građani EU-a mogu sudjelovati u javnom istraživanju i izabrati temu koja će biti temelj konačnog dizajna. Prema ECB-u, u anketi su već sudjelovali milijuni Europljana.

Pobjednički prijedlog trebao bi biti objavljen u prosincu 2026. godine.

No nove novčanice neće se pojaviti preko noći. Prema izvoru iz bankarskog sektora, njihovo uvođenje u optjecaj moglo bi uslijediti tek 2029. godine.

Hoće li gotovina nestati?

Promjena izgleda novčanica dolazi u vrijeme kada građani sve više koriste kartice i druga bezgotovinska plaćanja. Istodobno se šire tvrdnje da bi uvođenje digitalnog eura moglo značiti kraj gotovine.

Iz ECB-a takve tvrdnje odlučno odbacuju.

Doris Schneeberger slikovito je poručila da nitko ne bi obnavljao kuću za koju zna da će uskoro biti srušena – odnosno, ECB ne bi ulagao u potpuno novi dizajn novčanica kada bi planirao njihovo ukidanje.

Cilj je, objašnjavaju iz središnje banke, osigurati da građani i dalje imaju mogućnost korištenja javnog novca, bilo u obliku gotovine ili digitalnog eura.

Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu

Digitalni euro predstavlja novi elektronički oblik javnog novca koji bi potencijalno mogao biti dostupan od 2029. godine.

ECB naglašava da bi on trebao nadopuniti gotovinu, a ne je zamijeniti.

Građani bi tako trebali zadržati mogućnost izbora načina plaćanja – gotovinom, digitalnim eurom ili drugim sredstvima poput kartica i bankovnih transfera.

“Predani smo tome da plaćanje javnim novcem uvijek bude opcija, bilo gotovinom ili digitalnim eurom”, poručuju iz ECB-a.

Euro je dosad mijenjao izgled samo jednom

Europske novčanice od uvođenja zajedničke valute 2002. godine doživjele su samo jednu veću vizualnu obnovu.

Prva serija temeljila se na temi “Doba i stilovi”, a na novčanicama su prikazani prozori, vrata i mostovi. Iako je kasnije uvedena takozvana serija Europa, između 2013. i 2019. godine, osnovni vizualni koncept ostao je uglavnom isti.

Sad ECB želi napraviti znatno veći iskorak.

Umjesto izmišljenih i apstraktnih građevina, na novim bi se novčanicama mogli pojaviti stvarni ljudi, stvarne ptice i stvarne građevine.

Ako sve bude išlo prema planu, Europljani bi tako krajem ovog desetljeća mogli početi koristiti novčanice koje će izgledati bitno drukčije od današnjih – ali će jedna stvar, barem prema ECB-u, ostati ista: gotovina ostaje dio europskog platnog sustava.

Nastavi čitati

Svijet

APEL GRAĐANIMA / U susjedstvu otkriven virus za koji nema cjepiva ni lijeka: Stručnjaci pozivaju na oprez

Objavljeno

-

By

Stručnjaci upozoravaju na pojačanu zaštitu nakon pozitivnog nalaza u rodu Culex na Ranžirnom kolodvoru Železnik.

Kod jednog komarca ulovljenog na području beogradske gradske općine Čukarica otkrivena je prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, javlja Nova.rs.

Laboratorij Sektora „Gradska čistoća“ za ekologiju i unapređenje životnog okoliša priopćio je da je tijekom analize ulovljenih komaraca s područja Beograda otkriven jedan uzorak pozitivan na prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila, i to kod komarca iz roda Culex.

Komarac je ulovljen na području općine Čukarica, na Ranžirnom kolodvoru „Železnik“, a analiziran je metodom Real-time PCR, navodi se na internetskoj stranici tog poduzeća, čije ekipe gotovo svakodnevno provode tretiranje protiv komaraca.

Građanima je upućen apel da se odgovorno ponašaju, da obavezno koriste repelente i zaštitne mrežice protiv komaraca te da izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom razdoblja najveće aktivnosti ovih insekata, od 19:00 do 24:00 sata.

“Sektor za ekologiju i unapređenje životnog okoliša nastavit će svakodnevno pratiti brojnost komaraca na području svih beogradskih općina, kao i provoditi mjere suzbijanja komaraca”, objavili su.

Institut za javno zdravstvo Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“ objavio je 6. kolovoza da su u Srbiji ove godine zabilježena prva dva slučaja oboljenja od groznice Zapadnog Nila.

Oboljeli su s područja grada Beograda, u dobi od 75 i 82 godine, te su hospitalizirani na Klinici za infektivne i tropske bolesti zbog razvoja neuroinvazivnog oblika bolesti.

WHO pozvao na oprez

Krajem prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na pojačan oprez nakon što je u južnoj Europi zabilježeno nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila. Prema WHO-u, virus Zapadnog Nila obično se prenosi između komaraca i ptica. Međutim, zaraženi komarci mogu ugristi i zaraziti ljude, najčešće između srpnja i rujna.

Prema Institutu Roberta Kocha (RKI), njemačkoj ustanovi za kontrolu i prevenciju bolesti, većina zaraženih ljudi nije ni svjesna da ima virus. Istraživači stoga pretpostavljaju da postoji velik broj neprijavljenih slučajeva. Ne postoji ni cjepivo ni lijek protiv virusa. Liječnici mogu liječiti samo simptome.

Nastavi čitati

Svijet

Od danas stroža pravila u EU-u: Promjena se tiče hrane koju često kupujemo

Objavljeno

-

By

Od danas, srijeda, 12. kolovoza, na tržištu EU više se ne smiju koristiti kutije za hamburgere otporne na masnoću ili papir za pecivo koji sadrže određene štetne tvari.

Uredba EU o ambalaži postavlja nova ograničenja za takozvane PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za hranu, poput kutija za pomfrit ili vrećice döner, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).

PFAS ambalaža štetna za zdravlje

Sumnja se da su tvari štetne za zdravlje. Ambalaža koja je već uskladištena i dalje se može koristiti, prenosi Fenix.

Osim strogih ograničenja za PFAS, nova uredba donosi i druge dalekosežne promjene. Međutim, većina njih vjerojatno neće postati vidljiva i uočljiva potrošačima do 2030. godine.

U budućnosti, ambalaža mora biti reciklabilna i što manja. Nadalje, određena plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za neprerađeno svježe voće i povrće bit će zabranjena.

Zabrana laganih plastičnih vrećica

Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene – osim ako nisu potrebne iz higijenskih razloga ili za rastresite prehrambene artikle, čime se pomaže u borbi protiv bacanja hrane.

Ambalažni otpad je veliki problem u EU.

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, 2023. godine generirano je 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Nova pravila imaju za cilj osigurati da se ambalažni otpad u EU postupno smanji za najmanje 15 posto do 2040. u usporedbi s 2018. Smanjenje bi trebalo biti 5 posto do 2030. i 10 posto do 2035. godine.

Nastavi čitati

U trendu