ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) BLAGDAN BL. JAKOVA ZADRANINA PROSLAVLJEN U CRKVI SV. FRANE / Prvi put održana procesija s relikvijom bl. Jakova
Na blagdan bl. Jakova Zadranina, u ponedjeljak, 27. travnja, svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane u Zadru predvodio je fra Stipe Nosić, gvardijan zadarskog samostana sv. Frane.

Misi je prethodila procesija u kojoj je fra Stipe nosio relikviju bl. Jakova Zadranina koju je 1926. godine samostanu sv. Frane u Zadru, u kojeg je bl. Jakov ušao kao brat redovnik, darovao franjevački samostan u Bitetttu gdje je bl. Jakov djelovao do svoje smrti, i gdje se nalazi njegovo neraspadnuto tijelo.

Procesija u kojoj su nošeni i Evanđelistar, slika bl. Jakova i crkveni barjaci iz pučke tradicije samostana sv. Frane krenula je iz crkve sv. Frane, središnjim dijelom ulice Zadarskog mira 1358., sjeverozapadnim dijelom zadarske rive, preko lokacije Morskih orgulja, Prilazom hrvatske čitaonice, u crkvu sv. Frane. Za vrijeme procesije pjevane su pučke pjesme i moljene litanije bl. Jakovu, a po završetku procesije, prije mise, puk je počastio relikviju bl. Jakova.

Blagdan bl. Jakova prvi put proslavljen procesijom s njegovom relikvijom
Na ovogodišnji blagdan prvi put je održana procesija i nošena relikvija bl. Jakova koja se sto godina nalazi u zadarskom samostanu sv. Frane. Na tom relikvijaru piše: „Iz tijela blaženog Jakova iz Bitetta, redovnika, građanina Zadra”. Njenu autentičnost je 23. studenog 1926. potvrdio Petar Dujam Munziani, apostolski upravitelj Zadarske nadbiskupije.

Drugu Jakovljevu relikviju zadarskom samostanu sv. Frane darovali su franjevci iz Bitetta 1989. godine, kad su hodočastili u Jakovljev rodni Zadar. U tom moćniku nalazi se prah tijela bl. Jakova, ugrađen u brončani umjetnički prikaz procvjetalog štapa blaženika. Na tom relikvijaru piše: „FRATRES BITECTI JADERAE FRATRIBUS RELIQUIARIUM CUM PULVERE B. JACOBI CORPORIS DONO ATTULERUNT, 18 IUNII 1989“ (Franjevci Bitetta franjevcima Zadra. Relikvijar s prahom tijela blaženog Jakova poklanjaju, 18. lipnja 1989.).

Uz moći, franjevci su tada samostanu sv. Frane darovali i sliku bl. Jakova, ulje na platnu, autora Guida Sale. Ta slika i moćnik nalaze se sada na zidu u crkvi sv. Frane i dostupni su vjernicima za čašćenje.

„Možemo reći da se bl. Jakov Zadranin vratio u svoj grad. Bl. Jakov vratio se „na velika vrata“ u svoj rodni Zadar u nedjelju, 5. svibnja 2024., kada su franjevci iz Bitetta došli u Zadar s moćnikom, Prst blaženika, kojeg svake godine svečano nose u tradicionalnoj procesiji u Bitettu. Tada je u procesiji zadarskim ulicama za relikvijom bl. Jakova bilo nekoliko tisuća ljudi“, podsjetio je fra Stipe u propovijedi, predstavivši bl. Jakova u kontekstu nekih povijesnih činjenica.
„Talijani su priznavali da je bl. Jakov rodom iz Dalmacije. Oni ga zovu Beato Giacomo Illirico da Bitetto (blaženi Jakov Ilirac iz Bitetta), jer je veliki dio života proveo u Bitettu. Ppapa Klement XI. ga je 1700. proglasio blaženim i tada je u službeni popis blaženika ušao s imenom blaženi Jakov Ilirik (Beato Giacomo Illirico), a u doba u kojem je živio, imenom Ilirik označavalo se Hrvata.

Dvjesto godina kasnije, breveom Leona XIII. iz 1892., Zadarskoj nadbiskupiji odobren je njegov liturgijski kult, čime je potvrđeno da je Jakov rođen u Zadru. Hrvati ga zovu blaženim Jakovom Zadraninom i s tim imenom uvršten je u Časoslov i Misal franjevačkih zajednica hrvatskog jezičnog područja, s tekstovima za njegovo liturgijsko štovanje“, rekao je gvardijan Nosić.
Nosić je naveo i novije inicijative u promicanju čašćenja bl. Jakova među vjernicima u Zadru. Od srpnja 2023. godine, svakog 27.-og u mjesecu, što je datum Jakovljevog blagdana, u crkvi sv. Frane u Zadru večernjom misom slavi se mjesečni spomen bl. Jakova. Od 2024. godine, u Zadru su održana tri Likovna natječaja „Blizu je, blizu“ o prikazu motiva iz života bl. Jakova u kojem sudjeluju djeca iz zadarskih škola i vrtića. Zbog toga je i u klaustru zadarskog samostana sv. Frane 2024. otvorena „Soba blaženog Jakova“ u kojoj su izloženi likovni radovi djece o bl. Jakovu, sudionika toga natječaja. Dječji vrtić „Radost“ u Zadru objavio je 2026. slikovnicu „Putevima dječaka Jakova – Blaženi Jakov Zadranin“ u kojoj su objavljeni dječji radovi o blaženiku.

„Prema izjavi fra Sebastijana Flè, koji je u zadarski samostan došao 1919. i u kojem je tada s talijanskim franjevcima boravio nekoliko godina, zapisano je kako je blagdan fra Jakova slavljen u crkvi sv. Frane, kada se u crkvu stavljala blaženikova slika koja je tada čuvana u blagovaonici samostana. Ta slika uništena je u bombardiranju samostana u Drugom svjetskom ratu, kad je oštećena i blagovaonica“, rekao je fra Stipe.

Pozicija bl. Jakova Zadranina
Jakov je rođen u Zadru 1400., prezivao se Varingez, kako je sačuvano u talijanskim franjevačkim arhivima, (Varinac najbliže odgovara hrvatskoj verziji), od oca Leonarda i majke Beatrice (Blaženke). Kršten je u crkvi sv. Marije Velike, koja se nalazila na mjestu kod sadašnje tržnice u gradskoj luci na poluotoku.

Knjigu ‘Pozicija Beato Giacomo da Bitetto‘ napisao je u promicanju njegove svetosti Filipo Marino Cavalieri, u izdanju Svetišta bl. Jakova u Bitettu, 1999. godine. U Poziciji piše: „Od šezdesetak godina svoga redovništva, četrdeset ih je u razmacima proveo u Bitettu, a desetak u Cassano Murge i kraće vrijeme u Bariju i u Corvensanu. Umro je vrlo star u Bitettu, 1496. i pokopan je na samostanskom groblju. Dvadesetak godina nakon smrti, oko 1515., pronađeno mu je, na čuđenje svih, tijelo potpuno neraspadnuto“. Knjigu Pozicije na hrvatski je preveo nekadašnji provincijal fra Alfonz Orlić, koji je kao provincijal više puta posjetio Bitetto. Pozicija otkriva kako je Jakov ušao u red 1436. – 1437., rekao je gvardijan Nosić.

Upozorio je da taj podatak treba uzeti s rezervom. „U Red se ulazi sa svečanim zavjetima. Jakov je otišao u Italiju prateći provincijala na kapitul, pa je tamo ostao. Jakov je u samostanu u Zadru bio tercijar, brat bez zavjeta koji je nosio habit, što je u to doba bio čest slučaj. Kao takav, mogao je pratiti provincijala fra Nikolu iz Trogira na Kapitul koji se 1430. održavao u Asizu“, rekao je fra Stipe.

Bl. Jakov Zadranin bio je franjevac opservant
Podsjetio je da su u to vrijeme u Franjevačkom redu bile rasprave i podjele oko načina nasljedovanja sv. Franje. Opservanti su bili za strogo opsluživanje Pravila sv. Franje, da žive bez udobnosti, vlasništva i institucionalnog bogatstva. Konventualci su smatrali da franjevci mogu posjedovati imovinu kako bi mogli služiti Crkvi i društvu.

„Red se nekoliko desetljeća kasnije, 1517., i službeno podijelio na opservante i konventualce. U tom smislu, lomove je doživio samostan sv. Frane u Zadru, jer su u Jakovljevo vrijeme u njemu živjeli konventualci i opservanti. Zbog napetosti među njima, na traženje fra Nikole iz Trogira, koji je kao opservant bio gvardijan franjevačkog samostana na Ugljanu, papa Eugen IV. dozvolio je 1442. da se izgradi samostan sv. Križa izvan zidina Zadra u kojeg su prešli opservanti. Papina bula o tome sačuvana je u samostanu sv. Frane. Dvanaest godina poslije, zbog opasnosti od Turaka, samostan je srušen. Opservanti su se vratili u samostan sv. Frane, što je bulom odredio papa Nikola V. 1454. godine, u kojoj piše da se franjevci presele u samostan sv. Frane. Papina bula je izdana 20. ožujka 1454., a čuva se u samostanu sv. Frane.

Naslijeđene obiteljske nekretnine unovčio je za izgradnju samostana sv. Križa izvan zidina Zadra
Prema dokumentu u Zadarskom arhivu, kojeg je našao fra Petar Runje, Jakov je u oporuci iz 1437., po kojoj je naslijedio dosta nekretnina, nazvan opservantom. Iako je bio u Italiji, po pravomoćnosti te oporuke koja je izvršena desetak godina kasnije, novac od prodaje imovine dao je za izgradnju opservantskog samostana sv. Križa, rekao je gvardijan Nosić, istaknuvši: „Da je Jakov bio na strani onih koji su željeli izvornije živjeti franjevaštvo, dokazuje da je živio baš u opservantskim samostanima u Apuliji: u Cassano Murge, Bariju, Corvensanu i Bitettu, što je dokumentirao i rukopis iz Firenze“.

U tom kontekstu, naglasio je da je i „na slici Gospe od Milosti, koja se nalazi u sakristiji crkve sv. Frane u Zadru, a na kojoj je sačuvan izgled zadarskog samostana sv. Križa, Jakov naslikan među vodećim opservantima Reda, kod fra Jakova Markijskog i fra Ivana Kapistrana, koji su kao i Jakov u doba nastanka te slike još bili živi“.
„Fra Augustino da Ponzone piše da je Jakova vidio, upoznao i iskazao mu poštovanje u Apuliji u siječnju 1488. u samostanu u Bitettu za vrijeme kanonske vizitacije koju je obavljao tadašnji generalni vikar cismonstanskih opservanata o. Ivan de Sestri, kojem je fra Augustin bio tajnik“, rekao je Nosić.
U samostanskom arhivu sv. Frane u Zadru, u staroj bilješci o blaženicima i biskupima Franjevačke provincije sv. Jeronima je i ime Jakova, o kojemu piše: „Brat Jakov, po rođenju Ilirik, Slaven iz Zadra, zavjetovani laik, proslavio se bezbrojnim i velikim čudesima. Njegovo časno tijelo, premda je čak sto godina ležalo mrtvo, ostalo je potpuno, neraspadnuto i posve neiskvareno“. U toj bilješci navedeno je da je tekst uzet iz knjige Menologium Franciscanum njemačkog franjevca Fortunata Hueber, tiskanoj u Münchenu 1698., dakle prije Jakovljeva proglašenja blaženim“, rekao je fra Stipe.

„Providnost je htjela da Jakov dospije u Italiju gdje je izvornije živio franjevački poziv. Iako se ulaskom u Red odrekao imovine, nije izbjegavao ići u prošnju za samostan, kako je tada bio običaj. Nije se bojao ni kuge, koja je u to doba vladala u kraju gdje je živio, nego je posjećivao bolesne.
Bio je skroman i nije se posebno isticao, osim pobožnim i svetim životom, što su uočila njegova subraća i ljudi koji su tražili da za njih moli. Uglavnom je molio u kapelici posvećenoj Gospi koju je narod nazivao „Benedetta“ i prema kojoj i danas gaje posebno štovanje. Obrađivao je vrt i kuhao za braću te su sačuvane mnoge priče o njegovim kulinarskim sposobnostima. Brojna su svjedočanstva kako je imao srca za ljude u različitim potrebama. Volio je životinje, jednom je zaštitio zeca koji se, bježeći od lovaca, sakrio pod njegov habit.

Jakov je postao Božji ugodnik po čijem zagovoru se događaju čudesa. Više od pet stoljeća poslije njegove smrti, njegovi zadarski sugrađani mole da se po njegovu zagovoru dogodi čudo da ga Crkva proglasi svetim“, poručio je gvardijan Nosić, koji je na kraju mise puk blagoslovio Jakovljevom relikvijom, koja se za vrijeme mise nalazila ispod slike bl. Jakova u crkvi.

Pjevanje glagoljaških napjeva na misi predvodio su članovi KUD-ova Radovin, Rtina i Ražanac, pod vodstvom Ivice Dundovića. Prije početka procesije izmoljena je zagovorna molitva bl. Jakovu, sa zazivom da blagoslovi obitelji i djecu koje je Jakov osobito pomagao.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
CINAZ / Izložba polaznika likovne radionice “Od ideje do djela”
Udruga CINAZ poziva zainteresiranu javnost na završnu izložbu polaznika likovne radionice „Od ideje do djela“, koja predstavlja rezultat višemjesečnog kreativnog procesa održanog tijekom ožujka i travnja u sklopu programa “Klub mladih KLOOZ” u Centru za mlade Zadar.
Kroz ukupno šest radionica, od 4.ožujka do 15.travnja, sudionici su imali priliku razviti i realizirati vlastito umjetničko djelo – od početne ideje do završne izvedbe. Program je bio usmjeren na poticanje kreativnog razmišljanja, razvijanje vještina promatranja i vizualnog izražavanja, kao i produbljivanje razumijevanja umjetnosti, umjetničkih djela i izložbenih praksi.
Tehnike i mediji bili su prilagođeni individualnim interesima sudionika, pa izložba obuhvaća raznolike radove – od slika i crteža do drugih kreativnih formi. Završna izložba predstavlja ne samo pregled nastalih radova, već i prostor za dijalog. Posjetitelji će imati priliku aktivno promišljati i propitivati izložene ideje, kao i sudjelovati u razgovoru o suvremenim pristupima umjetnosti. Ova izložba ujedno je i poziv na šire promišljanje uloge umjetnosti u svakodnevnom životu te važnosti kreativnog izražavanja u osobnom razvoju. Voditeljica radionica je bila zadarska likovna umjetnica Ana Jagić.
Izložba se održava od 28.4. do 4.5. u Centru za mlade Zadar.
Aktivnost se organizira u sklopu programa “Klub mladih KLOOZ” uz podršku Grada Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
Nadbiskup Zgrablić predvodio središnje slavlje u svetištu bl. Jakova Zadranina u Bitettu
Na blagdan bl. Jakova Zadranina, zaštitnika Bitetta u južnoj talijanskoj regiji Apuliji, središnje koncelebrirano misno slavlje u ponedjeljak, 27. travnja, na trgu ispred svetišta bl. Jakova Zadranina u Bitettu, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Ovogodišnje slavlje je i u znaku spomena 530. godišnjice od smrti bl. Jakova Zadranina (1496.-2026.) koji je rodom Zadranin, iz središta grada Zadra na poluotoku, a svoje redovništvo počeo je u samostanu sv. Frane u Zadru u kojeg je bio ušao kad je imao dvadeset godina.
Nadbiskup Zgrablić zahvalio je fra Marcu Valleti, čuvaru samostana u Bitettu, na pozivu da predvodi to misno slavlje i za bratski doček, „konkretan znak zajednice koja ujedinjuje franjevačku obitelj i cijelu Crkvu“.
Uz franjevce i druge apulijske svećenike, u misi je koncelebrirao i biskup Miro Relota, vojni ordinarij u BiH, koji je svojevremeno bio čuvar franjevačkog svetišta u Bitettu, vodio je kauzu kanonizacije bl. Jakova Zadranina i zaređen je za svećenika 1991. godine kao član Franjevačke provincije sv. Mihaela arkanđela u Apuliji u biskupiji Bari Bitonto, u kojoj je djelovao bl. Jakov.
Mons. Zgrablić pozdravio je predstavnike civilnih i vjerskih vlasti, svećenike, redovnike i redovnice i brojne vjernike koji su sudjelovali u misnom slavlju, koje je bilo vrhunac proslave nakon devetnice bl. Jakovu održane od 17. do 26. travnja u Jakovljevom svetištu.
Svakog dana Devetnice bile su različite teme nagovora: obitelj, vjernici laici, volonteri, poljodjelstvo, bolesni, proslavljena Crkva u nebu, franjevačka obitelj, Marija – stvarnosti koje su sve povezane s djelovanjem bl. Jakova Zadranina (1400.-1496.), koji je u samostanu u Bitettu djelovao najduže, četrdeset godina, od svojih oko šezdeset godina redovništva.
„Božanska providnost nikada ne napušta znakove svoje prisutnosti u povijesti, jer Bog nastavlja djelovati u vremenu ljudi s diskrecijom i vjernošću, ispreplićući ljudske događaje sa svojim planom spasenja“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da i primjer čašćenja bl. Jakova pokazuje kako „vjera nije statično nasljeđe, nego živa stvarnost koju treba stalno oživljavati“.
Nadbiskup je uvodno u propovijedi razmatrao riječ bl. Jakova „Ite secure“ – „Idi sigurno“, koje su bile značajne upravo u životu biskupa Relote, prilikom prihvaćanja njegove službe biskupa te mu je, nazočnom u Bitettu, nadbiskup Zgrablić poželio daljnji blagoslov i pratnju bl. Jakova.
„Bl. Jakov i danas nastavlja pratiti put Crkve. Na dan kada je objavljeno imenovanje za biskupa, 21. studenoga 2025., mons. Relota nije zaboravio bl. Jakova, već je dao lijepo svjedočanstvo jednostavnim riječima duboke odanosti.
Tada je mons. Relota ispričao što se dogodilo u Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu, kada ga je nuncij pozvao obavijestiti da ga je Sveti Otac imenovao vojnim ordinarijem. „Na tu vijest otišao sam u kapelu nuncijature i ne znam koliko sam vremena ostao sam pred Presvetim Sakramentom. Prvo je došla velika oluja, zatim lagani vjetar i konačno tišina. I tada mi je na um došla misao o bl. Jakovu iz Zadra, koji je do svoje smrti obavljao svoju misiju u Bitettu. Kao da sam čuo njegove riječi, koje je često ponavljao onima koji su ga tražili savjet: „Ite secure! – Idite sigurno!“. Ustao sam i vratio se nunciju, koji me strpljivo čekao s osmijehom. Rekao sam: Ako je ovo volja Svetog Oca, evo me!““, ispričao je nadbiskup Zgrablić u propovijedi misnog slavlja mnoštvu talijanskih vjernika, poručivši: „To jednostavno, a intenzivno svjedočanstvo pokazuje kako bl. Jakov nije samo lik iz prošlosti, nego živa duhovna prisutnost koja nastavlja govoriti, usmjeravati i podržavati one koji se pouzdaju u Boga. Riječi „Idite sigurno“ nisu samo uspomena na bl. Jakova, nego postaju aktualna riječ koja proizlazi iz života potpuno ukorijenjenog u Bogu i nastavljaju odjekivati u srcu Crkve“, istaknuo je mons. Zgrablić.
U tom kontekstu, rekao je nadbiskup, još bolje se shvaća značenje navještenog Evanđelja o Dobrom Pastiru, „jer samo tko živi u dubokoj zajednici s Kristom može sigurno voditi druge, ne oslanjajući se na vlastite snage, nego na povjerenje u Providnost. Bl. Jakov, u svojoj poniznosti, bio je upravo to: čovjek sjedinjen s Bogom i zato je znao pokazati put drugima – ne složenim riječima, nego jednostavnošću onoga koji se u potpunosti pouzdaje u Gospodina“, istaknuo je mons. Zgrablić. Rekao je da i danas riječ bl. Jakova “Ite secure – Idi sigurno” „postaje poziv za svakoga od nas: da idemo naprijed u životu bez straha, da s povjerenjem prihvatimo Božju volju, da ne bježimo pred poteškoćama“, kao što čini plaćenik u prispodobi odnosa prema stadu, „nego da ostanemo postojani, kao Dobri Pastir, u vjernosti i ljubavi prema Bogu“.
Nadbiskup Zgrablić zahvalio je zajednici u Bitettu „koja s vjernošću, ljubavlju i ustrajnošću, stoljećima čuva pobožnost prema bl. Jakovu, održavajući njegov spomen živim i čineći njegovo svjedočanstvo još uvijek djelotvornim u životu Božjeg naroda“. Nadbiskup je rekao da nas primjer takvog velikog, vjernički predanog čašćenja bl. Jakova, koje postoji među vjernicima u Italiji, „duboko potiče, osobito ako iskreno i ponizno razmotrimo da je u njegovom rodnom gradu Zadru štovanje blaženika djelomično zaboravljeno, gotovo zasjenjeno prolaskom vremena i povijesnim promjenama, dok u Bitettu nastavlja cvjetati kao živa i plodna tradicija“, poručio je mons. Zgrablić.
Prispodoba o Dobrom Pastiru u navještenom evanđelju po Ivanu je ključ i za razumijevanje života bl. Jakova, rekao je nadbiskup. „Isus se prikazuje kao Dobri Pastir koji poznaje svoje ovce jednu po jednu, voli ih osobnom i konkretnom ljubavlju i daje svoj život za njih, pokazujući tako da se prava ljubav ne mjeri riječima ili osjećajima, nego sposobnošću da se potpuno daruje“, rekao je predvoditelj slavlja, dodavši da u tom svjetlu, razlika koju Isus ističe između pravog pastira i plaćenika postaje još jasnija.
„Dok plaćenik bježi pred opasnošću jer mu ovce zapravo nisu važne, Dobri Pastir ostaje, suočava se s rizikom i daje sebe, otkrivajući tako da je srce kršćanske ljubavi potpuni dar sebe. Ta je logika utjelovljena u životu bl. Jakova, koji je bez pompe i traženja priznanja živio svaki dan u vjernosti, molitvi i ljubavi prema bližnjemu, dok u jednostavnosti svoga života nije postao stvarni odraz Dobrog Pastira“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da se evanđeoska slika Dobrog Pastira izvanredno utjelovila u jednostavnom i poniznom životu bl. Jakova.
Iako bl. Jakov „nije obavljao prestižne dužnosti ni ostavio važna pisana djela, živio je franjevački život ispunjen poniznim službama, obavljajući svakodnevne zadatke poput kuhara, prosjaka, vrtlara, portira i sakristana, pretvarajući tako jednostavnost običnog života u istinski put svetosti.
U tom smislu, prva velika poruka koju nam bl. Jakov prenosi tiče se svetosti u malim stvarima. Svojim vlastitim životom, bl. Jakov nas uči da život velik pred Bogom ne čine izvanredna djela, nego ljubav s kojom se obavljaju najjednostavnije i svakodnevne radnje – i da svaki čin, čak i najskriveniji i naizgled beznačajan, postaje mjesto susreta s Bogom, ako se živi u vjeri i predanosti“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da to za nas „predstavlja snažan izazov, jer smo često skloni tražiti veličinu u vidljivom uspjehu, u posjedu, u vidljivosti i priznanju, zaboravljajući da Bog gleda srce čovjeka, a ne izgled“.
Druga važna poruka koja proizlazi iz života bl. Jakova je središnje mjesto molitve u životu čovjeka, rekao je nadbiskup. „Bl. Jakov je bio duboko uronjen u živi i neprekidni odnos s Bogom, u molitvu koja nije bila formalna ili površna, već toliko intenzivna da ga je ponekad vodila u ekstazu, i koja mu je omogućavala da svaki trenutak dana živi u prisutnosti Gospodina.
Bl. Jakov živio je u vremenu poput našeg, obilježenom žurbom, odvlačenjem pažnje i rastresenošću: njegovo svjedočanstvo snažno nas podsjeća na potrebu za ponovnim otkrivanjem tišine, unutarnjeg života i osobnog dijaloga s Bogom, bez kojih kršćanski život gubi svoj najdublji korijen“, upozorio je mons. Zgrablić.
Uz molitvu, život bl. Jakova nudi nam i svjedočanstvo konkretne i hrabre ljubavi koju je on očitovao i tijekom razdoblja kuge koja je bila pogodila Bitetto, 1482. godine. Bl. Jakov bio je već star, ali „nije oklijevao ostati uz bolesne, pružajući im pomoć i tješeći ih, dok su mnogi drugi bježali iz straha. To nas uči da autentična dobrota ne ostaje na riječima, već se prenosi u konkretne geste bliskosti i služenja, posebno prema onima koji pate, koji su sami, zaboravljeni, podsjećajući nas da je svatko tko je obilježen boli, sâmi lik Isusa Krista“, rekao je nadbiskup.
Iz života bl. Jakova proizlazi i poruka o potrebi „potpunog povjerenja u Božju providnost, jer je bl. Jakov živio potpuno predan Bogu. Upravo to povjerenje omogućavalo mu je da se sa svakom situacijom suočava sa spokojem i nadom, postajući sredstvo utjehe i svjetla za druge“, rekao je nadbiskup. Bl. Jakov imao je dar savjeta te je mons. Zgrablić istaknuo da su se ostvarila mnoga proročanstva bl. Jakova koja je rekao drugim ljudima, pa i vojvodi Andrei Matteu Acquavivi, čijeg je sina bl. Jakov ozdravio i koji je, na poticaj bl. Jakova, kao odmetnik od kralja, ipak ponizno otišao kod kralja, pokajao se za svoj pobunjenički čin, primio pomilovanje te još dobio naslov kneza od kralja. I to pokazuje da „tko živi u zajedništvu s Bogom, postaje sposoban čitati povijest s pogledom osvijetljenim vjerom“, rekao je mons. Zgrablić.
Sve poruke iz života bl. Jakova „pronalaze svoje središte i izvor u euharistiji u kojoj Krist, Dobri Pastir, i dalje daruje svoj život za nas i poziva nas da od našeg postojanja učinimo dar za druge, slijedeći primjer bl. Jakova.
Molimo zagovor bl. Jakova da i mi možemo živjeti istinsku vjeri u jednostavnosti, svakodnevnu i duboku molitvu, konkretnu ljubav i nepokolebljivo povjerenje u Providnost, kako bi naš život postao, poput života bl. Jakova, svijetlo svjedočanstvo Božje ljubavi u svijetu“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je podsjetio vjernike u Bitettu da se uz ovogodišnji blagdan bl. Jakova, u Zadru spominje i stota godišnjica postojanja relikvije bl. Jakova Zadranina. Franjevački samostan u Bitettu je prije sto godina, 1926. godine, darovao relikviju bl. Jakova samostanu sv. Frane u kojem je bl. Jakov počeo svoje redovništvo u svom rodnom Zadru, „kao znak pobožnosti, ali i duhovnog poziva upućenog cijelom narodu Zadra i Hrvatske To je i znak vremena, poziv da se vrati korijenima duhovnosti i da se ponovo otkrije svetost kao sastavni element vlastitog kršćanskog identiteta, osobnog i zajedničkog.
Ta relikvija predstavlja živu prisutnost bl. Jakova koji poziva na sjećanje i ponovno otkrivanje vlastitog kršćanskog identiteta, jer sveci nikada ne pripadaju samo povijesti, nego nastavljaju pratiti put Crkve“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
Nakon mise, nadbiskup Zgrablić i biskup Relota sudjelovali su i u velikoj svečanoj procesiji kroz Bitetto u kojoj se nosi veliki relikvijar u kojem je prst bl. Jakova Zadranina. U sredini povorke, ispred relikvije bl. Jakova, kao predvoditelj slavlja kroz središte grada hodio je nadbiskup Zgrablić, u pratnji fra Marca Vallete, čuvara samostana u Bitettu.
Valetta je zahvalio mons. Zgrabliću na dolasku i doprinosu u duhovnoj povezanosti Bitetta i Zadra, po životu bl. Jakova Zadranina te je uputio srdačne pozdrave Zadranima i cijelom hrvatskom narodu koji je njima u Bitettu, Italiji, franjevcima i sveopćoj Crkvi, darovao blaženika Jakova hrvatskog, zadarskog roda. Misno slavlje i procesiju u Bitettu izravno je u svom TV prijenosu prenosila televizija TRM Network.
Pohod nadbiskupa Bitettu na blagdan bl. Jakova ujedno je odgovor i na poziv kojeg je bivši gvardijan samostana u Bitettu, fra Vincenzo Dituri uputio mons. Zgrabliću kad je pohodio Zadar 2024. godine. Dituri je tada donio u Zadar relikviju, prst bl. Jakova iz Bitetta te je kroz središte Zadra 5. svibnja 2024. održana svečana procesija s tom relikvijom i svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane u Zadru, koje je bio predvodio nadbiskup Zgrablić.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarska županija nastavlja velika ulaganja u škole: kroz NPOO ukupno 15 projekata vrijednih gotovo 80 milijuna eura
Zadarska županija nastavlja s pripremom i provedbom velikog investicijskog ciklusa u školstvu, usmjerenog na stvaranje preduvjeta za jednosmjenski rad, cjelodnevnu školu i bolji standard učenika, istaknuto je na Kolegiju župana. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti Županija ima ukupno 15 školskih projekata, čija projektantska vrijednost iznosi 77,58 milijuna eura.
Na dnevnom redu Županijske skupštine naći će se prijedlozi odluka o stjecanju bespovratnih sredstava i raspolaganju imovinom za tri nova školska projekta: izgradnju nove školske zgrade s jednodijelnom dvoranom Osnovne škole Starigrad, rekonstrukciju i dogradnju školske građevine Osnovne škole Jurja Barakovića Ražanac s jednodijelnom dvoranom te dogradnju male školske sportske dvorane uz Osnovnu školu Galovac.
Za projekt Osnovne škole Starigrad odobreno je 3,58 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a, dok ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 6,92 milijuna eura. Preostali iznos zajednički će osigurati Zadarska županija i Općina Starigrad.
Za projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Jurja Barakovića Ražanac odobreno je 3,66 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 6,78 milijuna eura. Preostali iznos financirat će Zadarska županija i Općina Ražanac.
Za projekt dogradnje male školske sportske dvorane uz Osnovnu školu Galovac odobreno je 1,13 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 1,43 milijuna eura. Preostali iznos u jednakim će udjelima financirati Zadarska županija i Općina Galovac.
Uz navedeno, na Skupštini će se raspravljati i o odlukama koje se odnose na financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog i srednjeg školstva u 2026. godini.
Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Ivan Šimunić izvijestio je kako Zadarska županija u sklopu NPOO-a ima ukupno 15 projekata. Za 12 projekata već su potpisani ugovori s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, dok se za još tri projekta — dvoranu u Jasenicama, malu dvoranu u Novigradu te dogradnju i malu dvoranu Područne škole Radovin — očekuju odluke i poziv na potpisivanje ugovora.
Ukupna projektantska vrijednost svih 15 projekata iznosi 77,58 milijuna eura, od čega je 44,17 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva, dok će preostalih 33,49 milijuna eura zajednički osigurati Zadarska županija i jedinice lokalne samouprave.
Najdalje je odmaknuo projekt u Sukošanu, gdje je izvođač uveden u posao, a gradilište prijavljeno. Ovaj tjedan predaje se prometni elaborat i postavlja ograda, nakon čega mogu započeti fizički radovi, izvijestio je Šimunić.
U tijeku su postupci nabave za tri škole: dogradnju škole u Biogradu, sportsku dvoranu u Stankovcima i sportsku dvoranu u Pridragi. Revizija troškovnika provodi se za pet projekata — dvoranu u Lišanima Ostrovičkim, školu u Bibinjama, školu u Pakoštanima, školu i dvoranu u Viru te dvoranu u Galovcu. Prethodno savjetovanje završeno je za rekonstrukciju škole i dvoranu u Vrsima, za Ražanac je u tijeku, dok će za Starigrad biti pokrenuto do kraja tjedna.
Ovi projekti dio su šireg investicijskog ciklusa kojim Zadarska županija, u suradnji s resornim ministarstvom i jedinicama lokalne samouprave, nastavlja ulagati u kvalitetnije uvjete obrazovanja, modernizaciju školskih prostora i stvaranje preduvjeta za ravnomjerniji razvoj školstva na cijelom području županije.
-
Sport4 dana prijeĐurović prošetao Kalelargom, spektakl za 40 godina tek slijedi
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeGDJE U SPIZU? / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport3 dana prijeTRENUCI ZA POVIJEST / Gradonačelnik Erlić pozvao građane na Forum i Narodni trg
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Nad Hrvatsku stiže hladna fronta, pogledajte što nas čeka sljedeći tjedan






