Katarinu, peto dijete u obitelji Šimuna i Mile Gobin, krstio je umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić za vrijeme misnog slavlja koje je predvodio u nedjelju, 12. travnja, u župnoj crkvi sv. Jakova u Solinama na Dugom otoku.

Mons. Puljić čestitao je roditeljima čija su djeca još Lucija, Cvita, Milat i Vice, kao i kumovima iz župe bl. Alojzija Stepinca na Bilom Brigu u Zadru koji su roditelji četiri djevojčice. „Događaj krštenja djeteta prigoda je razmišljati o Božjem planu s obitelji. Isus se rodio u obitelji pa je na taj način posvetio sve obitelji“, rekao je mons. Puljić.

Podsjetio je da su biskupi na Drugom Vatikanskom saboru istaknuli važnost „promicanja dostojanstva braka i obitelji“. „Bračna ljubav uzdignuta je na razinu sakramenta. Stoga su biskupi pozvali očeve i majke da „njeguju i molitvom potkrjepljuju čvrstoću ljubavi, neka budu velikodušni i međusobno  požrtvovni“. Bračni par Marija (1884.-1965.) i Alojzije (1880.-1951.) Beltrame Quattrocchi, koje je sv. Ivan Pavao II. proglasio blaženima 2001., pokazuje da je to moguće ostvariti. Oni su prvi bračni par u povijesti Crkve koji su postali blaženi“, istaknuo je mons. Puljić.

Quattrocchi su se upoznali i oženili u Rimu 1905. godine. „Tijekom polugodišnjeg razdoblja zaruka izmijenili su 268 pisama. Sva pisma su sačuvana i pokazuju čistoću, plemenitost, ljubav, jasnoću načela i ideala na kojima je dvoje mladih supružnika izgrađivalo bračni život 46 godina“, rekao je mons. Puljić. Troje od četvero njihove djece doživjeli su dirljivu ceremoniju proglašenja blaženima njihovih roditelja Marije i Alojzija koji su živjeli  jednostavno i skromno.

„Kongregacija za proglašenje svetih i blaženih rekla je da je Alojzije odvjetničku službu vršio ozbiljno i dostojanstveno, savjesno i odgovorno. Uz poslove svoga zvanja, uključivao se u život župe preko katoličkih organizacija i pokreta. Rado je i preko tjedna sudjelovao na misi u bazilici sv. Marije Velike, gdje je svojoj ženi Mariji obećao vjernost i poštovanje.

Marija je bila potpuno predana u Božje ruke kao supruga, majka, odgojiteljica, sestra i savjetnica. Divan uzor bračnih drugova koji su obiteljske stvari živjeli na jednostavan način. Zajedno su molili, voljeli se i poštivali“, rekao je mons. Puljić. Citirao je i Marijin odgovor na pitanje kako su odgajali svoju djecu: „Nastojali smo sačuvati njihove svježe duše od utjecaja Zloga. Poticali smo neka se raduju životu, hrane Euharistijom, uživaju u ljepoti Božje prirode, sastaju se u zdravom društvu, vole svoju Domovinu i poznaju vjeru. To smo im pokušali dati i prenijeti“.

Nekoliko mjeseci prije svoje smrti, Alojzije je izjavio supruzi Mariji da joj „duguje neizmjernu zahvalnost za sve dobro koje mu je učinila“, da ga „pomisao na rastanak od supruge Marije i voljene djece ispunja tugom“, no tješi ga nada kako će se s njom naći u Očevom dom i blagoslivljati s nebesa.

Nadbiskup je istaknuo još jedan primjer uzorne bračne ljubavi, akademika Viktora Žmegača koji je u 80. godini života objavio knjigu „Majstori europske glazbe“ i u tom velikom glazbenom djelu napisao: „Knjiga je posvećena mojoj supruzi Cvijeti,  koja je već tri godine teško bolesna;  a volim je kao što sam je volio od prvoga dana, neizmjerno!“.

„Divan je i poticajan primjer profesora Žmegača koji je svoju posljednju knjigu posvetio supruzi Cvijeti, pa i u poodmaklim godina posvjedočio da je „voli neizmjerno“. Divan je primjer i blaženog para Marije i Alojzija koji su ostvarili obiteljsko zvanje oca i majke. Preporučimo Bogu, Svetoj Obitelji i blaženom paru Quatrocchi neka bdiju nad hrvatskim obiteljima.

Neka svojim životom budu poticaj očevima i majkama kako bi bili na visini povjerenih zadataka. Neka im pomognu ostati vjerni u ljubavi, postojani u molitvi i djelima dobrotvornosti, kako bi u zajedništvu Katoličke Crkve mogli uživati obilje Božjeg blagoslova, zdravlja, sloge i mira“, poručio je mons. Puljić.

Solinski župnik don Antonio Oltran zahvalio je mons. Puljiću na dolasku u to maleno, mirno mjesto na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, smještenom u zaštićenoj uvali Solišćica. Nadbiskup je pozdravio otvorenost života mlade obitelji Gobin koja je odlučila živjeti u Solinama koje su jedno od najstarijih mjesta na otoku koje se spominje 1114. godine. Rekao je da je ta sredina idealna za obiteljski odmor, nautičare i ljubitelje prirode, ali njeno najveće bogatstvo su obitelji i prisutnost ljudi, čemu svojim životom na otoku doprinosi i obitelj Gobin. Inače, Mila i Šimun Gobin su članovi zadarskog mjesnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda.

I. G.

Na Sveučilištu u Zadru od 16. do 18. travnja 2026. godine održat će se manifestacija Dani geografije 2026, pod tematskim nazivom „Javni prostor: ugrožena vrsta?”. Riječ je o edukacijsko-kulturnom i znanstvenom projektu u organizaciji studenata, koji se provodi uz kontinuiranu podršku Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru i Hrvatsko geografsko društvo – Zadar.

Dani geografije već dugi niz godina okupljaju akademsku zajednicu, stručnjake, istraživače i širu javnost, s ciljem popularizacije geografije i poticanja interdisciplinarnog dijaloga. Ovogodišnja tema otvara pitanje sve prisutnijih izazova vezanih uz javni prostor – od njegove dostupnosti i upravljanja, do utjecaja turistifikacije, ekonomskih interesa i političkih odluka na način na koji prostor dijelimo i koristimo.

Trodnevni program donosi spoj edukativnih, znanstvenih i participativnih sadržaja:

U četvrtak, 16. travnja (16:00 – 19:00, Novi kampus) program započinje s “Prostor u igri” s interaktivnim sadržajima namijenjenima studentima i građanima. Kroz edukativne aktivnosti, društvene igre i studentske „putopise”, sudionici će imati priliku upoznati akademsko okruženje na pristupačan i angažiran način.

U petak, 17. travnja (13:15 – 19:30, Novi kampus) održava se središnji dio manifestacije – znanstveno-edukacijski program s tematskim predavanjima i panel raspravom. Nakon službenog otvaranja u 13:15 sati slijede predavanja stručnjaka iz različitih područja:

• izv. prof. dr. sc. Sven Marcelić – „(Dis)kontinuiteti urbanog javnog prostora”
• Đuro Capor – „Srđ je i dalje naš!”
• Miroslav Andrić – „Važnost uvažavanja geomorfoloških specifičnosti prostora u kontekstu civilne zaštite i održivog razvoja”

Središnji događaj dana, panel rasprava „Javni prostor: ugrožena vrsta?”, započinje u 17:30 sati, a moderira izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo. Panel okuplja predavače i otvara prostor za dijalog između stručnjaka i publike o ključnim pitanjima suvremenog upravljanja prostorom. Nakon panela nastavlja se večernji program u obliku tematskog kviza u20 sati u Caffe bar l’Americano.

U subotu manifestacija završava stručnim terenskim izlaskom u Nacionalni park Kornati, uz organizirani prijevoz i stručno vodstvo prof. dr. sc. Maše Surić i prof. dr. sc. Roberta Lončarića s Odjela za geografiju. Terenski rad usmjeren je na analizu odnosa zaštite prirode, turizma i javnog prostora u zaštićenim područjima. Prijava će biti dostupna preko Google Forms obrasca na stranicama projekta.

Dani geografije 2026 potvrđuju važnost geografije kao discipline koja povezuje prirodne i društvene procese te nudi alate za razumijevanje i kritičko promišljanje prostora u kojem živimo.

Pozivamo sve zainteresirane građane, studente i medije da se pridruže programu od 16. do 18. travnja 2026. i sudjeluju u raspravi o budućnosti javnog prostora.

Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavlja novu zbirku zadarske pjesnikinje Mirjane Herende: “Putovanje do Zoilova grada”.

Predstavljanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1 u Zadru, u četvrtak 16. travnja, s početkom u 18:30.

U programu sudjeluju: Mario Padelin, Anica Serdarević, Ivica Vigato i Mirjana Herenda, autorica zbirke.

Mirjana Herenda rođena je u Obrovcu. Djetinjstvo je provela u Biogradu na Moru.  Studirala je  na Filozofskom  fakultetu u Zadru.

Za  svoj pjesnički rad primila je više priznanja, a 1980. godine njezine se pjesme tiskaju s još dvojicom mladih pjesnika u Zadru s naslovom Pjesme. Sudjeluje u osnutku Književnog centra Zadar. Radove je objavljivala u brojnim časopisima i novinama: Zadarska revija, Oko, Narodni list, Kalelarga, te ih prezentirala u programima Hrvatskog radija i televizije. 

U izdanju Matice hrvatske Zadar 2004. tiska prvu samostalnu zbirku pjesama Oči Zrmanje koja je pozitivno ocijenjena od strane književnih znalaca. Pjesma Čuvaj  mi Zrmanju iz istoimene zbirke pjesama, uglazbljena je u himnu Osnovne škole Obrovac. 2014. godine objavljuje zbirku  pjesama Branili su mi,  u vlastitoj nakladi. Živi i stvara u Zadru.

„Mirjana Herenda  pjesnikinja je intimnog, bliskog i svakodnevnog. Zadar ili kako ona kaže Zoilov grad nepresušni je izvor motiva za pisanje pjesama u vrijeme kada je autorica studirala.  Iskazuje ljubav prema gradu, kao zavičaju gdje se osjećala ugodno i gdje je mogla napisati pjesmu. Zbirka prati nostalgijske zgode, razmišljanja, postepeno zaljubljivanje u svoj grad. Miris Zadra se uvukao u nju, a svi gradovi imaju svoje pjesnike i pjesnici imaju svoje gradove pa je Mirjana Herenda pjesnikinja Zoilova grada ili grada Zadar“. (iz recenzije profesorice Teodore Vigato)