Tijekom noći 6. travnja, ukrajinske snage napale su bespilotnim letjelicama rusku fregatu Admiral Grigorovič u crnomorskoj luci Novorosijsk, kao i plutajuću naftnu platformu Sivaš. Pogođeni brod nosač je krstarećih projektila Kalibr, koje Rusija redovito koristi u napadima na ukrajinske gradove, prenosi Euromaidan Press.

Vodeća ruska fregata
Admiral Grigorovič je vodeća fregata klase Burevestnik (Projekt 11356R) u ruskoj mornarici. Opremljena je s do osam krstarećih projektila Kalibr i protuzračnim sustavom Štil-1, koji može nositi do 24 projektila.

Iako su protuzračni projektili navodno lansirani s fregate dok su se dronovi približavali, napad nije spriječen i brod je pogođen.

Napad na fregatu izvela je jedinica „Ptice Mađara” iz 1. zasebnog centra Snaga za bespilotne sustave. Planiranje i koordinaciju provela je Služba sigurnosti Ukrajine. Obavještajne službe trenutno procjenjuju opseg štete na plovilu. Istovremeno, plutajuću naftnu platformu Sivaš pogodila je jedinica „Ptahy” iz 413. bataljuna „Raid”, u koordinaciji s pomorskim snagama, što predstavlja još jedan primjer širenja dometa ukrajinskih udarnih sposobnosti.

Prošlog tjedna Rusija je pojačala napade projektilima i dronovima na Ukrajinu. Gotovo 400 dronova dugog dometa i deseci projektila gađali su civilna područja diljem Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno upozorio je da će Rusija dodatno intenzivirati takve napade gradnjom novih baza za dalekometne dronove u Bjelorusiji. Zelenski je na platformi X naveo da su ukrajinske vlasti razgovarale s partnerima o ruskim napadima dronovima i odnosima Rusije i Bjelorusije. Također je upozorio da se Bjelorusija, država koja granički članicom NATO-a i EU-a Poljskom, “sve više uključuje u ruski rat” te da bi europske zemlje trebale biti na oprezu.

Gradnja kopnenih baza za upravljanje dalekometnim dronovima
Prema izvješću Reutersa, Rusija planira izgraditi četiri kopnene stanice za upravljanje dronovima dugog dometa u Bjelorusiji. Zelenski je dodao da je ukrajinska obavještajna služba otkrila kako “Rusija namjerava nastaviti koristiti teritorij Bjelorusije i privremeno okupirani teritorij Ukrajine za izgradnju kopnenih stanica za upravljanje dronovima dugog dometa”.

Ako Rusija provede planove o otvaranju tih baza u Bjelorusiji, to neće biti prvi put da dvije zemlje blisko surađuju tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Od početka invazije u veljači 2022. bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko otvorio je vrata ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ruskim snagama.

Suradnja Rusije i Bjelorusije traje od početka invazije
Na početku rata bjeloruske vlasti dopustile su Rusiji da s njihovog teritorija izvodi raketne napade na Ukrajinu. Bjelorusija je služila i kao logistička baza za ruske snage, gdje su se vojnici i oprema prebacivali iz Rusije prije napada na sjever Ukrajine.

Kako je rat odmicao, Rusija je smanjila fizičku prisutnost na teritoriju Bjelorusije. Ipak, Putin i dalje vidi Lukašenka kao ključnog saveznika te nastoji izvršiti pritisak na njega kako bi pružio veću pomoć Ruskoj Federaciji.

Rusija jača vojnu prisutnost, ali Bjelorusija ne šalje vojnike
Iako Bjelorusija nije poslala svoje vojnike u rat u Ukrajini, dvije zemlje provele su niz zajedničkih vojnih vježbi. Te aktivnosti pomažu ruskoj vojsci da održi spremnost prije slanja pojedinih postrojbi na bojište u Ukrajini.

Rusija je također rasporedila balističke projektile srednjeg dometa, poznate kao Orešnik, na teritoriju Bjelorusije. Lukašenko je tvrdio da su ti projektili nabavljeni radi jačanja nacionalne sigurnosti i obrane, no analize Instituta za proučavanje rata i Međunarodne mreže za sigurnosne strategije pokazuju da Rusija povećava svoju vojnu prisutnost u Bjelorusiji, čime dodatno zbližava dvije zemlje.

Moguće stanice u Bjelorusiji skratile bi vrijeme reakcije Ukrajine
Sada, dok Rusija navodno planira postaviti stanice za upravljanje dronovima dugog dometa u Bjelorusiji, ukrajinske vlasti strahuju da bi to Moskvi omogućilo lakše izvođenje napada na ukrajinski teritorij.

Moskva je udaljena oko 1500 kilometara od Kijeva, što Ukrajini daje određeno vrijeme za pripremu obrane i zaštitu stanovništva prije dolaska dronova i projektila. Minsk je, međutim, udaljen svega oko 440 kilometara od Kijeva. Ako Rusija izgradi te stanice u Bjelorusiji, vrijeme reakcije Ukrajine značajno bi se smanjilo.

To bi moglo dovesti do smrtonosnijih ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu i civile. Također postoji rizik da bi ruski dronovi češće ulazili u zračni prostor NATO-ovih zemalja koje graniče s Ukrajinom, poput Poljske i Rumunjske, čime bi se dodatno podigla razina pripravnosti Saveza. Tijekom 2025. Poljska i Rumunjska već su izvijestile o ulascima ruskih dronova u njihov zračni prostor.

Ukrajina i NATO pomno prate razvoj situacije
Ako Rusija krene u izgradnju tih stanica, Ukrajina će imati priliku unaprijed prilagoditi svoju protuzračnu obranu prije nego što postanu operativne. Ipak, sama mogućnost njihove izgradnje već je podigla razinu pripravnosti ukrajinskih vlasti.

Članice NATO-a u srednjoj i istočnoj Europi, poput Poljske, Rumunjske i baltičkih država, također pažljivo prate situaciju u Bjelorusiji. Dok čekaju daljnji razvoj događaja, te zemlje uzimaju u obzir vlastite obrambene kapacitete i s povećanom pozornošću promatraju sve bliže odnose Rusije i Bjelorusije.

Globalne temperature mogle bi dosegnuti neviđene ekstreme, a klimatski stručnjaci upozoravaju da je ‘Super El Niño’ vjerojatan.

Ranije ovog mjeseca, američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) otkrila je da postoji 62 posto šanse da se El Niño formira ovog ljeta, piše Euronews.

Iako su prognoze modela relativno manje točne u ovo doba godine, “sve veće šanse” da se El Niño pojavi kasnije ove godine podupiru velike količine topline u podzemlju oceana i očekivano slabljenje pasata niske razine.

“Ako se El Niño formira, potencijalna snaga ostaje vrlo neizvjesna, s vjerojatnošću od jedan prema tri da će biti ‘jak’ od listopada do prosinca 2026.”, kažu u NOAA-inom Centru za klimatske prognoze.

Što su La Niña i El Niño?

La Niña (španjolski za ‘djevojku’) je češći fenomen koji se javlja kada pasati u Pacifiku obično pušu od istoka prema zapadu, gurajući tople površinske vode prema zapadnom Pacifiku.

To uzrokuje da hladna voda ‘izranja’ ili se diže iz dubina oceana, što u prosjeku čini temperature površine mora nižima, posebno u Americi.

El Niño, pak, može biti izazvan nizom tropskih vjetrova sa zapada koji slabe ili čak preokreću smjer ovih pasata. Kada se to dogodi, topla površinska voda se vraća prema Južnoj Americi, gdje zagrijavanje površinske vode sprječava izranjanje hladnije dubinske vode.

El Niño, koji se javlja neredovito i obično traje oko godinu dana, obično povećava globalne temperature, što može rezultirati ekstremnijim vremenskim uvjetima poput poplava.

To je zato što za svaki porast temperature zraka od 1℃, atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage, što dovodi do intenzivnijih i obilnijih kiša. El Niño također može pojačati toplinske valove u tropima, zbog čega su godine s El Niñom često među najtoplijima u povijesti.

Posljednji El Niño dogodio se od svibnja 2023. do ožujka 2024., doprinoseći rekordnim vrućinama koje su potaknule niz smrtonosnih toplinskih valova, požara i poplava diljem svijeta.

Neki meteorolozi predviđaju da tipičan El Niño događaj obično uzrokuje privremeni porast globalne srednje temperature od 0,1-0,2 ℃.

Ovo nije toliko značajno kao porast temperature potaknut klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, koje su podigle globalnu površinsku temperaturu za otprilike 1,3-1,5 ℃ u usporedbi s predindustrijskim razinama.

Što je “Super El Niño” i hoće li se formirati ove godine?

Brojne novine i klimatski stručnjaci tvrdili su da će ovogodišnji potencijalni El Niño biti “super” verzija, ali to zapravo nije službena znanstvena kategorija.

Ljudi mogu neformalno koristiti izraz “super” kako bi označili snagu El Niña, koja se obično definira pomoću Oceanskog Niño indeksa (ONI), ali ga NOAA ne koristi.

Da bi se stvorili uvjeti za El Niño, mjesečne temperature površine mora u središnjem i istočnom tropskom Tihom oceanu moraju se zagrijati za +0,5 °C iznad normale, s očekivanjem da će se zagrijavanje nastaviti pet uzastopnih preklapajućih tromjesečnih razdoblja.

Slab El Niño javlja se kada je ONI veći ili jednak 0,5 °C, ali manji ili jednak 0,9 °C. Temperatura površine mora veća ili jednaka 1 °C i manja ili jednaka 1,4 °C definira se kao ‘umjereni’ El Niño, dok se ‘jak’ El Niño javlja kada je vršni ONI veći ili jednak 1,5 °C.

‘Super’ El Niño stoga implicira da će se dogoditi jak El Niño. Ali, ne slažu se svi da će se to dogoditi, piše Euronews.

Jesu li klimatske promjene uzrok El Niña?

Toplina El Niña dolazi od energije koja se akumulirala u zapadnom Pacifiku tijekom La Niñe, koja se nastavila u veljači 2026.

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia kažu da bi to značilo da bi bilo “pomalo iznenađujuće” imati ‘Super El Niño’ tako brzo nakon umjereno jakog u 2023.-2024.

“Potrebno je vrijeme da se ‘baterija’ topline u istočnom Pacifiku napuni, ali možda zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem smanjuje vrijeme potrebno za punjenje baterije”, objašnjavaju istraživači.

“Klimatološki stručnjaci koji su prije previdjeli mogućnost El Niña ove godine sada se čini da se pridružuju trendu Super El Niña.”

Rad, objavljen 20. ožujka, dodaje da iako su snaga i učestalost El Niña važni, posebno pitanje modificira li ih globalno zagrijavanje, važnija tema je “kontinuirano, izvanredno, ubrzanje zagrijavanja površine oceana”.