Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.

Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.

Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.

Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.

Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.

Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.

Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu. 

Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova

Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.

Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.

Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.

I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.

Putnici blokirani od Frankfurta do Balija

Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.

“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”

Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.

Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.

Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.

Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.

Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije

Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.

“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.

Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije

Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.

Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.

Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.

U Poljskoj vazektomija postaje sve popularnija metoda trajne kontracepcije među muškarcima. Istovremeno, podvezivanje jajovoda na zahtjev žena je nezakonito.

Izvješće “Stanje mladih 2025” pokazuje da 15 posto onih rođenih između 1995. i 2006. nema djece i ne namjerava ih imati. Zato trajni oblici kontracepcije, poput vazektomije kod muškaraca, dobivaju na popularnosti. No, nedostaju precizne statistike Nacionalnog zdravstvenog fonda jer se većina vazektomija u Poljskoj obavlja privatno.

Procjenjuje se da se godišnje obavi oko pet tisuća zahvata. Oni su komercijalizirani, a njihovi se oglasi mogu pronaći na internetu i na billboardima uz ceste.

Mateusz Siwik, vlasnik jedne od klinika za vazektomiju u Varšavi, rekao je za Euronews da zahvati primjetno dobivaju na popularnosti. Istovremeno, stav muškaraca dijele i žene, koje bi, procjenjuje se, češće birale podvezivanje jajovoda kad bi im bilo dozvoljeno.

“Posljednjih godina bilježimo sustavan rast interesa za vazektomiju. Godišnja stopa rasta iznosi oko 15 posto”, izjavio je.

Prema njegovu mišljenju, porast interesa je postupan proces i uglavnom je posljedica “veće dostupnosti informacija i razbijanja društvenih stereotipa”.

Prema Siwikovim opažanjima, populacija pacijenata društveno je raznolika.

“Uglavnom su to muškarci u stabilnim vezama, s dvoje ili više djece, koji su svjesno donijeli odluku da više neće širiti obitelj”, ocijenio je.

“Odgovorna odluka”

Takav je primjer i Kamil Pawelski, psiholog i influencer na temu muškosti, koji je zahvat obavio 2020., dvije godine nakon rođenja drugog djeteta.

“Bila je to odluka potaknuta time što sam znao da ne želim da moja supruga prolazi hormonsku terapiju jer smo bili svjesni da ona ne utječe dobro na njezino funkcioniranje i zdravlje. Istodobno smo znali da ne želimo imati više djece”, kaže.

Kao bloger koji naglašava muškost i odgovornost, Pawelski je popularna osoba u Poljskoj, no kada je javno objavio da je obavio zahvat, nije dobio podršku kakvu je očekivao.

“Paradoksalno, najviše mržnje dobio sam od muškaraca. Od žena sam, s druge strane, dobio veliku podršku”, rekao je.

“Mislim da je to vrlo odgovorna odluka. I “prava muška”. Ipak, naravno, ne bih preporučio ovaj zahvat osobama koje razmišljaju o tome da u budućnosti imaju djecu.”

Medicinski turizam

Za razliku od vazektomije, podvezivanje jajovoda na zahtjev u Poljskoj je zabranjeno. Zahvat je reguliran člankom 156. stavkom 1. Kaznenog zakona, koji navodi da tko drugome nanese tešku tjelesnu ozljedu, uključujući trajnu nesposobnost za začeće, može biti kažnjen zatvorom od tri do 20 godina.

“U većini zapadnoeuropskih zemalja zahvat podvezivanja jajovoda je legalan. Ginekolozi iz inozemstva često su iznenađeni što je u našoj zemlji takav zakon, da je mogućnost izvođenja tog zahvata tako ograničena i dopuštena samo iz medicinskih razloga”, kaže Rafał Zadykowicz, specijalist ginekologije i opstetricije.

On ima i bogatu praksu u inozemstvu. Objašnjava da je u drugim zemljama zakon u tom pogledu manje restriktivan.

Ograničen pristup zahvatu doveo je do razvoja takozvanog medicinskog turizma, osobito u susjedne zemlje poput Njemačke, Češke i Slovačke, gdje klinike nude pakete na poljskom jeziku, uključujući prijevoz i smještaj.

“Poljske pacijentice znaju, educirane su i više to ne traže ovdje. Jednostavno se obraćaju odgovarajućim institucijama ili odlaze u inozemstvo”, objasnio je Zadykowicz.

Francuzi otvoreni, Talijani manje

Obje metode sterilizacije legalne su u zapadnoj Europi. Statistike pokazuju da je vazektomija sve češće preferirana metoda među parovima jer se smatra jednostavnijom i manje invazivnom od podvezivanja jajovoda.

U Francuskoj se broj vazektomija povećao s 1940 u 2010. na više od 30.000 u 2022., osobito među muškarcima mlađima od 40. U drugim zemljama, poput Španjolske i Austrije, interes također polako raste. U Italiji je, međutim, udio nizak, oko jedan posto muškaraca reproduktivne dobi.

Vazektomija je široko rasprostranjena u Sjevernoj Americi, oko 12 posto, te 11 posto u Oceaniji i sjevernoj Europi. U Kanadi je to najpopularnija metoda, pri čemu se 22 posto žena oslanja na vazektomiju partnera. Visoke stope bilježe se i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Novom Zelandu i Južnoj Koreji, između 17 i 21 posto. U zemljama u razvoju stopa je marginalna, najmanje 0,7 posto. Takvi podaci za Poljsku ne postoje.

Rasprava o pristupu sterilizaciji povezana je s onom o alarmantno niskim stopama fertiliteta.

Poljska se suočava s jednom od najnižih stopa fertiliteta u svijetu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, do 2025. broj stanovnika past će na 37,3 milijuna, a broj djece i adolescenata smanjit će se za dodatnih 140.000.

Stopa ukupnog fertiliteta u 2024. dosegnula je rekordno nisku razinu, oko 1,10 do 1,16 djece po ženi prema različitim izvorima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, uz procjenu od 1,10 u 2025.

Poljska je 2024. zauzela treće mjesto od kraja među zemljama OECD-a po stopi fertiliteta. Ispred su samo Čile i Južna Koreja.

U Europskoj uniji prosječna stopa fertiliteta 2023. iznosila je 1,38 djece po ženi, s najvišom u Bugarskoj, 1,81, i najnižom na Malti, 1,06. Silazni trend traje godinama, uz kratkotrajne poraste, primjerice 2021. tijekom pandemije zabilježena je stopa od 1,53. Nakon toga ponovno je pala.

U Poljskoj se sada vodi žustra rasprava o tome kako preokrenuti dramatičan pad stope fertiliteta. Program socijalne politike koji nudi porezno neoporezivu financijsku potporu za djecu na snazi je od 2016.

Međutim, on ne odgovara na jedno od ključnih pitanja – zašto se ljudi koji bi mogli imati djecu na kraju odlučuju da ih neće imati…