Na Sveučilištu u Zadru danas su svečano otvoreni XXV. Dani psihologije, međunarodni znanstveno-stručni skup u organizaciji Odjela za psihologiju, koji tradicionalno okuplja znanstvenike, stručnjake, nastavnike, istraživače i studente iz Hrvatske i inozemstva te predstavlja jedan od najprepoznatljivijih skupova iz područja psihologije u regiji.

Ove godine obilježava se značajan jubilej – 25. izdanje skupa. Prvi Dani psihologije održani su još davne 1979. godine, što znači da ovaj skup već gotovo pola stoljeća predstavlja važno mjesto susreta, razmjene znanja iz psihologije i aktivnog dijaloga znanstvenika, stručnjaka i studenata, istaknula je u pozdravnoj riječi pročelnica Odjela za psihologiju prof. dr. sc. Irena Burić.

– Tijekom svih tih godina Dani psihologije rasli su zajedno s našom strukom i zajednicom psihologa. Raduje nas što je interes za konferenciju iz godine u godinu sve veći pa tako danas okupljamo sudionike iz različitih dijelova Hrvatske i inozemstva, a prepoznati smo i kao mjesto kvalitetnih znanstvenih rasprava, razmjene stručnih znanja i inspirativnih susreta. Ovogodišnji program potvrđuje snagu, širinu i aktualnost psihologijske znanosti i struke te interes za zajedničko promišljanje izazova suvremenog društva. Program konferencije usmjeren je na neka od najaktualnijih pitanja suvremene psihologije kao što su mentalno zdravlje i dobrobit, digitalno društvo i umjetna inteligencija, obrazovanje i razvoj mladih, suvremeni svijet rada te učinci ubrzanih društvenih i tehnoloških promjena na pojedinca i društvo u cjelini, istaknula je Burić.

Na konferenciji će se održati niz predavanja eminentnih domaćih i inozemnih znanstvenika, dva simpozija, četiri radionice, okrugli stol i ukupno čak 149 znanstvenih radova, što svjedoči o velikom odazivu i znanstvenoj produktivnosti zajednice psihologa.

– Tehnološki napredak donio je iznimne mogućnosti komunikacije, učenja i globalne povezanosti. Istodobno je, međutim, otvorio i nove psihološke, društvene i etičke izazove. Jedan od najvažnijih među njima jest rastuća ovisnost o digitalnim tehnologijama i sve rašireniji fenomen paralelne prisutnosti – osobito među djecom i mladima – istodobnoga boravka u fizičkom i virtualnom okruženju. Takav dvostruki način postojanja iz temelja preoblikuje ljudsku interakciju. Digitalni prostori često potiču fragmentaciju pozornosti, površnu komunikaciju, emocionalno udaljavanje i smanjenu sposobnost trajne međuljudske povezanosti. Mladi danas izgrađuju identitete, prijateljstva i emocionalna iskustva unutar okruženja kojima upravljaju algoritmi, stalni podražaji i neprekidna povezanost. Posljedično, odnosi u fizičkoj stvarnosti mogu postati krhkiji, empatiju je sve teže razvijati, a istinski dijalog sve je rjeđi. Stoga psihološka istraživanja postaju ne samo akademski relevantna, nego i društveno nužna. Potrebno nam je znanstveno utemeljeno razumijevanje utjecaja digitalnih okruženja na kognitivni razvoj, emocionalnu regulaciju, sliku o sebi, procese učenja, obiteljsku dinamiku i društvenu koheziju. Jednako je važna i psihološka edukacija koja budućim stručnjacima, nastavnicima, roditeljima i donositeljima odluka pruža znanje i etičku osjetljivost nužnu za očuvanje ljudske dobrobiti u svijetu ubrzanih promjena, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

Sudionike su pozdravili predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Josip Lopižić te predsjednica Županijske skupštine Ingrid Melada, koja je pohvalila kvalitetan rad Odjela za psihologiju, o čemu svjedoče godišnja nagrada za znanost doc. dr. sc. Arti Dodaj te uvrštenje prof. dr. sc. Irene Burić među najcitiranije znanstvenike u svijetu tri godine zaredom.

– Zadatak psihologa nipošto nije lagan, osobito u današnje vrijeme kada se suvremeni svijet suočava s nizom izazova koji uvelike utječu na pojavu brojnih emocionalnih poteškoća, posebice kod djece i mladih. Vaš rad postaje sada još važniji jer bez stabilnog pojedinca društvo u cjelini postaje destabilizirano, poručila je Melada.

Sudionicima skupa obratila se i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, inače i nekadašnja studentica psihologije na zadarskom sveučilištu.

– Danas svjedočimo brzom razvoju umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija koje mijenjaju način na koji učimo, radimo i komuniciramo. Međutim, tehnologija, koliko god bila napredna, ne može zamijeniti ljudske odnose. Algoritmi mogu prepoznati obrasce, ali ne mogu razumjeti osjećaje, životne okolnosti i ljudske potrebe. Upravo zato uloga stručnjaka koji znaju slušati, razumjeti i pružiti podršku ostaje nezamjenjiva. Izuzetno mi je drago što sam danas ovdje, u Zadru, jer sam s ovim gradom povezana lijepim uspomenama iz svojih studentskih dana i razdoblja kada sam i sama bila dio zajednice studenata psihologije. Zadar me naučio koliko psihologija nije samo zanimanje i znanost, nego i zajednica ljudi koji žele razumjeti druge i mijenjati društvo nabolje, rekla je Mužinić Bikić.

Izaslanica Predsjednika Republike Jadranka Žarković, savjetnica za odgoj i obrazovanje, podsjetila je na krizne situacije prošlih godina, od pandemijskih restrikcija i posljedica potresa do otvaranja ratnih zona. Svijet kakav smo poznavali mijenja svoje kulture, nemir i nesigurnost su konstanta, kao i medijski naslovi o porastu vršnjačkog nasilja u obitelji, rješavanju konflikata oružjem i ostalim uznemirujućim sadržajima.

– Današnja generacija odrasta u svijetu koji se neprestano mijenja i u kojem donedavno garantirana sigurnost i stabilnost više ne postoje. Posebno je zabrinjavajući porast svih vrsta nasilja među mladima, ne samo fizičkog nego i putem društvenih mreža. Nastavnici i roditelji moraju se ubrzano upoznati s dinamičnim digitalnim svijetom koji osim svoje dobrobiti nosi i brojne opasnosti za djecu i mlade. U takvim okolnostima potrebno je razvijati otpornost pojedinaca i obitelji na izazove današnjice koji izravno ili neizravno utječu na mentalno zdravlje. Posebno je važno provoditi kontinuirane programe psihološke edukacije kako bismo iskorijenili stigmu narušenog mentalnog zdravlja te educirali djecu, mlade ljude i mlade obitelji o ranim znacima upozorenja. Stabilno mentalno zdravlje nije individualna želja, već odgovornost i kolektivni cilj zrelog i stabilnog društva, istaknula je Žarković.

Ovogodišnji program XXV. Dana psihologije obuhvaća znanstvena i stručna izlaganja, simpozije, okrugle stolove i pozvana predavanja domaćih i međunarodnih stručnjaka, a završava radionicama u subotu ujutro.

U suradnji s Izvorištima u Zadar dovodimo jednog od najcjenjenijih suvremenih predstavnika “pustinjskog bluesa”. Samba Touré jedan je od najistaknutijih suvremenih malijskih glazbenika, prepoznat kao ključni nasljednik duha i stila legendarnog Ali Farka Touréa. Njegova glazba spaja tradicionalni sjevernoafrički desert blues s elementima rocka, funka i soula, stvarajući hipnotičan i melankoličan zvuk regije rijeke Niger. Koncert je na rasporedu večeras, 21. 5. s početkom u 20 sati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače.

Rođen je u Timbuktuu (iako često navodi Gao kao mjesto odrastanja), a odrastao je u atmosferi bogatoj Songhai i Peul tradicijom. Njegov glazbeni put počeo je pod utjecajem modernih zapadnih žanrova poput jazza, funka i rocka, što se odražava u njegovim ranim radovima. Presudan trenutak u njegovoj karijeri bio je susret i suradnja s Ali Farka Touréom krajem 90-ih. Samba je postao član Ali Farka Touréovog benda, gdje je proveo godine usavršavajući svoj prepoznatljivi gitarski stil, poznat kao “malijski blues” ili “pustinjski blues”. Iako nisu bili u rodbinskoj vezi, Samba je preuzeo ulogu glazbenog nasljednika, posvetivši se očuvanju i razvoju zvuka svog mentora.

Svojom solo karijerom Samba Touré uspješno spaja meditativne, ponavljajuće ritmove i hipnotičke gitarske linije pustinjskog bluesa s lirskim osvrtima na društvene teme, rat i život u Maliju.

Njegovi ključni albumi uključuju: Fondo (2010.) – album koji ga je etablirao na međunarodnoj world music sceni, Alba Dila (2013.), Gandadiko (2015.), Binga (2018.) i Wande (2021.) – s ovim albumima produbljuje svoj zvuk, fokusirajući se na akustične i introspektivne pjesme, ali zadržavajući funky elemente.

Samba Touré je stekao međunarodno priznanje nastupima na velikim festivalima diljem svijeta. Iako je duboko ukorijenjen u glazbi rijeke Niger, njegov zvuk odzvanja univerzalnim temama i privlači svjetsku publiku. Njegov rad predstavlja vitalan doprinos očuvanju malijske glazbene tradicije, ali i njeno razvijanje u kontekstu globalne glazbene scene.

U srijedu, 27. svibnja 2026. godine u katedrali sv. Stošije u Zadru svečano će se obilježiti 741. obljetnica posvete zadarske prvostolnice, jednoga od najvažnijih sakralnih i kulturnih spomenika hrvatske baštine. Svečanost započinje misnim slavljem u 19 sati koje predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, nakon čega slijedi otvorenje Trećeg međunarodnog festivala „Orgulje sv. Stošije“.

Festival će otvoriti ansambl Capella Sanctae Anastasiae, sastavljen od istaknutih hrvatskih glazbenika. Program okuplja vrhunske vokalne soliste, trubače, timpane i orgulje, a nastupaju: Alen Kopunović Legetin (orgulje), Margareta Klobučar (sopran), Ana Ticl-Bušić (sopran), Kristijan Kostić (tenor), Antonio Bogojević (bariton), Dario Teskera (truba), Krešimir Fabijanić (truba), Vedran Kocelj (truba) i Borna Šercar (timpani). Koncert donosi svečani program sakralne i barokne glazbe s djelima Johanna Sebastiana Bacha, Henryja Purcella, Dietricha Buxtehudea, Josepha Haydna, Georga Philippa Telemanna i drugih skladatelja, čime se simbolično povezuju liturgijska tradicija, koncertna umjetnost i orguljaška baština zadarske katedrale.

Ovogodišnja proslava objedinjuje više značajnih jubileja: 741. obljetnicu posvete katedrale, otvorenje Trećeg međunarodnog festivala „Orgulje sv. Stošije“, 30 godina neprekinutog orguljaškog djelovanja katedralnog orguljaša Dragana Pejića te 45 godina od službenog osnutka Katedralnog zbora sv. Stošije. Riječ je o događaju od posebne važnosti za duhovni, kulturni i turistički život grada Zadra i šire regije