ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Znanstveno-stručni skup o nadbiskupu Ivanu Prenđi: Obnovio je ratom razrušenu nadbiskupiju, a bio je biskup po mjeri 2. Vatikanskog koncila
Zadarska nadbiskupija i Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru danas su organizirali znanstveno-stručni skup “Ljubiti Crkvu – Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe u Zadarskoj nadbiskupiji“. Skup je održan u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević, ustanovi u kojoj je mons. Prenđa dugi niz godina služio kao rektor, oblikujući naraštaje budućih svećenika i koji je, kako je na početku istaknuo fra Bojan Rizvan, utkao u ovaj dom duh tihe, ustrajne i odgovorne ljubavi prema Crkvi.
“Naslov skupa „Ljubiti Crkvu” sažima životni stav i biskupsko geslo mons. Ivana Prenđe: Crkvu ljubiti ne samo riječima, nego vjernošću; ne glasno, nego postojano; ne radi sebe, nego radi Krista i ljudi koji su povjereni”, istaknuo je fra Bojan dodavši da je mons. Prenđa svojim riječima i djelima bio “biskup po mjeri 2. Vatinaskog koncila”.
S osobitim poštovanjem nekadašnjeg nadbiskupa prisjetio se aktualni zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, koji je bio prefekt zadarskog sjemeništa u vrijeme kada je mons. Prenđa obnašao službu ravnatelja.
“Imao sam milost provesti ovdje pet godina, kao sjemeništarac i odgojitelj. Dok hodam hodnicima imam osjećaj da će se iznenada pojaviti i reći „O sinko, tu si“, ili se udariti rukom po čelu i reći „Za majku milu, što to radiš“. Kako nisam bio sportski tip i kao sjemeništarac uvijek bih zaostajao na igralištu za drugima, znao bi doći i reći „Sine, opet si zadnji“, prisjetio se nadbiskup Zgrablić svojih susreta s Prenđom.
“Njegova služba ostavila je dubok trag u Zadarskoj nadbiskupiji, osobito u vrijeme postkoncilskih kušnji, kada su mnogi napustili svećeničku službu, a svi sjemeništarci i bogoslovi sjemenište. U tom vremenu ostao je postojan u vjeri i vjeran svom svećeničkom pozivu, hrabro pronoseći ekumenizam. Iz ovog sjemeništa izašli su ne samo brojni svećenici, nego i mladići koji su postali odgovorni očevi, intelektualci i zauzeti vjernici-laici. U poratnim godinama s posebnom se predanošću posvetio obnovi razorenih crkava i kulturne baštine. Obnova nije bila samo materijalna, nego i duboko duhovna, znak nade i povjerenja u Božje vodstvo Crkve”, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić osvrnuo se na moto nadbiskupa Prenđe „Ljubiti Crkvu“, koji se u životu mjesne Crkve nije odnosio samo na Crkvu kao na hijerarhijsku strukturu već ponajprije na zajednicu vjernika, a nakon završetka obrambenoga Domovinskog rata to je bilo posebno vidljivo kroz obnovu vidljivih sakralnih objekata, ali i duhovnu obnovu stanovništva ranjenog ratnim stradanjima i drugim problemima, od vremena kada je bio koadjutor nadbiskupu M. Oblaku pa tijekom svoje službe ordinarija sve do svoje prerane smrti. Njegov put nastavili su i nasljednici, nadbiskupi Puljić i Zgrablić.
“Poznato je da se nadbiskup Prenđa zalagao za položaj zadarske mjesne Crkve u okviru Hrvatske biskupske konferencije kako bi se ona pozicionirala u svom nekadašnjem statusu. Iako ta nastojanja nisu uspjela, oni koji su to pomno proučavali bili su svjesni posebnog položaja Zadarske nadbiskupije te je ona, ako i nije postigla viši status, s pravom zadržala ovaj postojeći”, rekao je rektor Faričić.
Gradonačelnik Šime Erlić rekao je kako se nadbiskup Prenđa po završetku Domovinskog rata i slobode ostvarene uz velike žrtve morao suočiti s depriviranosti i deprimiranosti stanovništva koje je proživjelo prognaništvo, spaljena sela, mnoge ubijene, nestale…
“Bilo je to razdoblje izgradnje, ne samo materijalne, nego izgradnje duha, vjere da se može naprijed uz vjeru u Boga. U tom vremenu građene su ceste, dvorane, Pozdrav Suncu i Morske orgulje, Zadar i Zadarska županija se od devastiranog područja pretvaraju u prosperitetnu sredinu privlačnu za život. Jedan od najboljih primjera je njegov rodni Zemunik, koji je u ratu pretrpio strašna razaranja, a danas je to mjesto s puno mladih koji grade domove i zasnivaju obitelji. U tom našem razvoju on je imao svoju veliku zaslugu, neka nam njegov put bude inspiracija u radu”, poručio je Erlić.
Mladenaštvo i župnikovanje nadbiskupa Prenđe predstavio je katedralni župnik don Josip Radoica Pinčić, dok je o njegovom nadbiskupskom radu govorio don Zdenko Dundović. Prisjetio se nekoliko ovogodišnjih obljetnica, od 650. godišnjice dolaska nadbiskupa Dominika Epirota iz Drača, koji se posebice zauzeo za siromahe, preko 530. obljetnice smrti biskupa Mateja Valaressa, čiji je biskupski štap Prenđa nosio na svom ređenju za biskupa, do Vicka Zmajevića, koji je prije 300 godina doveo katoličko stanovništvo iz Albanije koje je bježalo pred Turcima u Zemunik, uz koji su vezani Prenđini korijeni, a kasnije se jedan dio preselio u Arbanase.
O njegovom pastoralnom radu, porukama vojsci, mladima, Caritasu i drugim temama iz života i djelovanja izlaganja su pripremili, između ostalih, nadbiskupi Puljić i Zgrablić, general Mladen Fuzul, Marinko Duvnjak, Elvis Ražov, Ariana Mračić, Ante Sorić, Radomir Jurić, Srećko Petrov, Marijana Mohorić, Bojan Rizvan, Ines Grbić, Šime Ćurko i Ivica Jurišić. Među nazočnima su bili šibenski biskup Tomislav Rogić, predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije Ingrid Melada, pročelnik Službe ureda župana Šime Sikirić te članovi obitelji blagopokojnog nadbiskupa.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Proslavljena 510. godišnjica zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je proslavu 510. godišnjice zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva u Ninu (1516.-2026.) u ponedjeljak, 11. svibnja, predvodeći svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu, potom i procesiju s kipom Gospe od Zečeva kroz središte Nina.

Gospino ukazanje pastirici Jeleni Grubišić 1516. godine na otočiću Zečevo autentičnim je proglasio tadašnji ninski biskup Juraj Divnić koji je čak pedeset godina, od 1479. do 1529. godine, bio biskup Ninske biskupije koja je, prema nekima, postojala još u apostolskim vremenima, a sigurno je postojala od 9. st. do 1828. godine.
Višestoljetna povijest kršćanstva „natapa život kraljevskog grada Nina koji nije velik po svojoj površini i broju stanovnika, ali je izniman po svojoj bogatoj duhovnoj i povijesnoj baštini. U Ninu se susreću povijest hrvatskog naroda i Crkve, koje su kroz stoljeća nerazdvojivo isprepletene i oblikovale su identitet naroda koji je crpio snagu iz vjere i budućnost gradio na pouzdanju u Boga i Mariju“, rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da Nin nosi tragove prvih početaka hrvatske državnosti. U Ninu su „stolovali prvi hrvatski vladari, koji su u složenim i zahtjevnim vremenima donosili odluke važne za opstanak i oblikovanje hrvatskog naroda. U Ninu su se rađale vizije slobode i odgovornosti i u njemu je Crkva od početaka nalazila svoje čvrsto uporište, kroz djelovanje biskupa koji su vodili mjesnu Crkvu, svećenika koji su dijelili sakramente te kroz vjerni puk“, rekao je nadbiskup.

Ta slojevitost povijesti i isprepletenost ljudskog truda, zaštite Isusa i Majke Marije i Božje milosti, otkriva da „vjera nije bila i ne može biti izdvojena od života pojedinca i naroda, da nije tek dodatak ili ukras svakodnevice, nego je snaga u slabostima, svjetlo u trenucima tame i oslonac u nesigurnostima povijesnog hoda našeg naroda. Kršćanska vjera je davala smisao događajima, povezivala prošlost, sadašnjost i budućnost“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da zato blagdan Gospe od Zečeva nosi snažnu poruku koja nadilazi granice vremena te govori našem srcu i našoj sadašnjosti.
Blagdan Gospe od Zečeva nas podsjeća da „Bog ne napušta svoj narod kroz povijest, ne ostavlja čovjeka samoga u njegovim borbama i traženjima, nego ga neprestano pohađa, prati, oblikuje i podiže, ulazeći u konkretne okolnosti života i djelujući po onima koji mu otvaraju svoje srce, koji su spremni slušati njegov glas i odgovoriti na njegov poziv“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je Marija svojim životom „najjasniji znak Božje blizine, mjesto u kojem se Bog nastanjuje, u kojem njegova riječ postaje tijelom i znak njegove vjernosti koja nikad ne prestaje. Promatrajući Mariju, otkrivamo kako Bog i danas traži otvorena srca kroz koja želi nastaviti svoje djelo spasenja svakog čovjeka“, naglasio je predvoditelj slavlja.

Razmatrajući navješteno Evanđelje o Marijinom pohodu Elizabeti, nadbiskup je rekao da Marija nosi u sebi najveće otajstvo – njen život je postao mjesto susreta neba i zemlje, Boga i čovjeka.
„Zato Crkva u Mariji prepoznaje živi Kovčeg saveza. Kao što je nekad Izraelskom narodu on bio znak Božje prisutnosti među njima, sada Marija nosi sâmoga Boga koji je postao čovjekom. Marijin hod kroz brdoviti kraj Judeje simbol je hoda Boga koji dolazi ususret čovjeku. Taj Marijin put postaje simbol hoda milosti koja ne ostaje zatvorena u sebe, nego se daruje. To je simbol hoda ljubavi koja traži svakoga od nas i ulazi u našu svakodnevicu. U tom pokretu otkrivamo dinamiku Božje inicijative koja uvijek prethodi našim koracima“, poručio je mons. Zgrablić.

Razmatrao je potom značenje Marijinog hoda „u žurbi u gorje“ rođakinji Elizabeti. U toj svetoj Marijinoj žurbi je „nutarnji poticaj Duha Svetoga koji nas pokreće, nadahnjuje i oslobađa od tromosti i zatvorenosti. Marijina žurba ima duhovnu dubinu koja nadilazi običnu brzinu kretanja i postaje znak srca koje je zahvaćeno Božjom milošću, koje prepoznaje što je uistinu važno i ne odgađa prigodu za ljubav, služenje, ne odgađa dobro.
Ta „sveta žurba“ izazov je nama da preispitamo vlastiti život, da uočimo koliko puta ostajemo zarobljeni sebičnošću u oklijevanju pred poticajima Duha Svetoga da činimo dobro. Marijina „sveta žurba“ nas podsjeća koliko puta čekamo prikladniji trenutak za dobro, dok nas Bog već odmah i sada poziva na hrabru i velikodušnu spremnost koja preobražava svakodnevicu i daje joj smisao“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da se radost Marije i Elizabete rađa iz prepoznate Božje blizine i djelovanja u njihovom životu.

Marijin hvalospjev Veliča je „predivan portret Marijine duše, veličanstveno ogledalo njenog unutarnjeg svijeta. Svaka Marijina riječ u tom hvalospjevu odjekuje Svetim pismom, svaka misao nosi trag Božje riječi koja je u njoj našla dom. Marija živi uronjena u Božju prisutnost, razmišlja Božjim mislima i govori riječima koje su oblikovane vjerom te se u toj prožetosti Božjom riječju otkriva put i za nas, u kojem čovjek dopušta da ga Božja riječ i Božji Duh oblikuje, pročišćava i vodi. U svom hvalospjevu Marija potpuno usmjerava pogled prema Bogu, priznajući njegovu veličinu i vjernost kroz povijest“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da u Mariji „prepoznajemo način na koji Bog djeluje, koji često ostaje skriven očima svijeta; jer Bog uzvisuje ponizne, podiže malene, hrani gladne dobra i prati one koji se u Njega pouzdaju“.

„Marijine riječi postaju teološko čitanje povijesti koje nas uči gledati dublje i dalje. Omogućuju nam prepoznavati Božju ruku koja je prema nama ispružena u svakodnevnim događajima života. Omogućuju nam vjerovati kako Bog i danas, ovdje i sada, nastavlja isti stil djelovanja, nenametljiv, ali uvijek snažan i preobražavajući“, poručio je nadbiskup.

U Elizabetinim riječima Mariji „Blažena ti što povjerova“ je „dubina vjere koja nadilazi sigurnost vidljivoga i oslanja se na pouzdanje u Boga koji vodi Marijin život. I mi smo pozvani ići tim putem predanja Bogu koje ne traži stalne dokaze, izvanredne stvari, ukazanja i čudesa, već put pouzdanja u Božju volju koja ne posustaje u kušnjama, put vjere koja daje snagu i kad su okolnosti nejasne te nas potiče da vlastiti život stavimo u Božje ruke“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da se Marijine riječi „Evo, odsad će me svi naraštaji zvati blaženom“ kroz stoljeća proročanski ostvaruju u životu Crkve. Baš u Ninu na blagdan Gospe od Zečeva „generacije vjernika dolaze Majci s povjerenjem, donose joj radosti i boli, traže zagovor i pronalaze utjehu. Čašćenje Marije nije samo pobožna navika, nego živi izraz vjere Crkve koja prepoznaje u njoj Majku koja prati, zagovara i sigurno vodi svoju djecu prema Kristu“, poručio je nadbiskup.

Blagdan Gospe od Zečeva i bogata povijest Nina svjedoče da „Bog djeluje u konkretnom vremenu i prostoru, da se utjelovljuje u povijesti jednog naroda, da progovara kroz jednostavne i ponizne ljude; da vjernost kroz stoljeća postaje blagoslov koji nadilazi granice jedne generacije i prelazi na druge. Taj blagdan nas poziva da vlastiti život promatramo kao dio povijesti spasenja, kao prostor u kojem Bog želi djelovati u nama i po nama, kao vrijeme u kojem se i naša vjernost može utkati u veliku priču Božje ljubavi prema čovjeku“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U duhu Marijine žurne ljubavi koja ne poznaje odgađanje i ponizne veličine koja ostavlja prostor Bogu da djeluje, nadbiskup je rekao da smo i mi pozvani hoditi putem Marijine duboke vjere koja se oslanja na Boga, „u kojem dopuštamo da Božja riječ oblikuje naše srce, u kojem se otvaramo poticajima Duha Svetoga koji nas pokreću na dobro, živimo vjeru koja se očituje u djelima ljubavi te prepoznajemo Božju prisutnost koja nas vodi prema punini života“.

Nadbiskup je poželio da Gospa u nama probudi „vjeru koja se ne koleba, spremnost koja ne odgađa činiti dobro i ljubav koja se daruje bez zadrške, kako bismo i mi, poput Marije, nosili Boga u sebi i donosili ga svijetu koji čezne za njegovom blizinom“.

Procesija se tradicionalno zaustavila u središtu Nina kod Gospine stine gdje je navješteno Evanđelje, a puk je nakon molitve uzeo Gospino cviće na koje se položi Gospin kip i nastavio procesiju prolaskom kroz gradska vrata, kalelargom i završno u župnoj crkvi sv. Anselma.
I.G.
ZADAR / ŽUPANIJA
OD 18. SVIBNJA / Dani otvorenih vrata Katoličke gimnazije Ivana Pavla II.
Dani otvorenih vrata Katoličke gimnazije Ivana Pavla II. Zadar održavaju se od ponedjeljka, 18. svibnja do srijede, 20. svibnja, od 11 do 15 sati.
Zainteresirani učenici i njihovi roditelji moći će razgledati prostorije škole i od nastavnika dobiti korisne informacije o tri gimnazijska programa u toj školi: klasični, opći i prirodoslovni smjer.
Središnji program i radionice Dana otvorenih vrata škole održavaju se u utorak, 19. svibnja, od 11 do 14 sati. Program počinje u 11 sati u sportskoj dvorani škole predstavljanjem školskog lista ‘Bolji svijet’ i nastupom školskog zbora.
Zatim će posjetitelji moći razgledavati školu, učionice, praktikume, knjižnicu te sudjelovati u radionicama od 12 do 14 sati o temama: Svijet kemije: od tihih promjena do eksplozivnih reakcija, Laboratorij zabave, Prirodna kozmetika iz školske radionice, Vrli geometrijski svijet, Susret s čitateljskim klubom, Mreža čitanja, Antičke igre i Povijest kroz film.
Mole se oni koji dolaze u većem broju u posjet školi (više od 5 osoba), da ga najave na broj 023 / 253 800 ili na mail pedagog@gimnazija-ivanapavla.hr
Detaljnije informacije zainteresirani mogu vidjeti na mrežnoj stranici škole i Facebook stranici Gimnazije.
ZADAR / ŽUPANIJA
Uređena i sanirana maketa na Muraju
Stavljeni su novi dijelovi, dodana su stabla koja su nedostajala i zvonik Sv. Krševana.
Maketa Zadra na gradskim bedemima kompletno je očišćena i ispolirana, a na nju su vraćeni elementi koji su nedostajali. Ukupno je vraćeno 25 stabala i zvonik Sv. Krševana, a popravljena su tri stabla.
Maketu održava izrađivač makete – Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o. iz Zagreba.
Ova maketa koja prikazuje povijesnu jezgru Zadra rezultat je projekta ZADAR BAŠTINI, a rad je akademskog kipara Damira Mataušića. Na zadarskim bedemima je od kraja 2021. godine. Duga je tri, a široka 1,5m. Izrađena je od lijevane smeđe patinirane bronce s reljefnom površinom od poliranog aluminija.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVIJESTI IZ OB ZADAR: U rad pušteno pet pametnih kolica. Evo čemu služe…
-
ZADAR / ŽUPANIJA12 sati prije(FOTO) ZADARSKO BIJELO SRCE / Nagrađeni djelatnici OB Zadar: “Ne tražimo pažnju, neka naša djela govore!”
-
magazin4 dana prijeFENIX OTVORIO NOVU SEZONU: Restoran u Hyatt Regency Zadar spaja vrhunsku gastronomiju, koktele i večernju atmosferu uz more, a novost je Omakase iskustvo
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeDALMATINSKI FESTIVAL MATEMATIKE / Učenici OŠ Krune Krstića osvojili drugo mjesto!






