Hrvatska
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA / Cijepljenje protiv ove bolesti od iduće godine obvezno
Od iduće godine u Hrvatskoj bi cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) trebalo postati obvezno, nakon zakonskih izmjena koje se planiraju u drugom kvartalu ove godine, doznaje se u Ministarstvu zdravstva.
Time bi se Hrvatska pridružila nekolicini zemalja koje su se već odlučile na takav korak, s jasnim ciljem: dugoročno iskorijeniti rak vrata maternice, bolest koja je danas gotovo u potpunosti sprječiva.
Najava dolazi u trenutku kada se obilježava Nacionalni dan i tjedan borbe protiv raka vrata maternice – Dan mimoza, koji je Hrvatski sabor ustanovio još 2011. godine.
Kako ističe ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, u proteklih petnaestak godina učinjeni su značajni pomaci, ponajprije u podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja bolesti i cijepljenja protiv HPV-a.
Unatoč tome, brojke i dalje upozoravaju. U Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina od raka vrata maternice oboli oko 300 žena godišnje, dok ih između 120 i 130 umre. Prema podacima o smrtnosti, u 2024. od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrlo 98 žena, od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina.
To su podaci koji se odnose isključivo na invazivni karcinom vrata maternice, bez uključivanja premalignih lezija epitela koje su znatno češće, kao i drugih sijela raka povezanih s HPV-om, poput raka vulve, rodnice, anusa, penisa ili ždrijela.
„Rak vrata maternice bolest je koju možemo spriječiti. Imamo cjepivo, imamo probir i imamo učinkovito liječenje premalignih promjena – i upravo zato je neprihvatljivo da žene i dalje od nje umiru“, naglašava Portolan Pajić.
Procijepljenost solidna, ali nedovoljna
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dostupno od 2007., isprva kroz pilot-projekte, a zatim i na nacionalnoj razini. Danas je ono besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 do 15 godina, uz mogućnost naknadnog cijepljenja za srednjoškolce i mlade do 25. godine života.
Iako se ne radi o obveznom programu, Hrvatska bilježi relativno dobru procijepljenost. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), najmanje jednu dozu cjepiva do 15. godine primilo je 54,8 posto djevojčica i 38,9 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine. No, to je još daleko od ciljeva koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija.
Globalni plan predviđa da se dosegne procijepljenost iznad 90 posto, da 70 posto žena do 35. godine života sudjeluje u preventivnim ginekološkim pregledima, te da 90 posto žena s otkrivenim premalignim i malignim promjenama bude pravodobno liječeno. Tek kombinacijom svih tih mjera moguće je govoriti o iskorjenjivanju bolesti.
Zašto obvezno cijepljenje?
Upravo zato Ministarstvo zdravstva planira izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima bi se cijepljenje protiv HPV-a uvrstilo u obvezni kalendar cijepljenja. Ako zakon bude donesen prema planu, nova pravila mogla bi stupiti na snagu već 2027., a cijepljenje bi se provodilo na isti način kao i dosad – u osnovnoj školi, u dvije doze.
„Epidemiolozi i stručnjaci koji predlažu obvezno cijepljenje znaju zašto to čine. Time dajemo jasnu poruku koliko nam je važno zdravlje budućih generacija“, ističe Portolan Pajić, dodajući da će i dalje ključnu ulogu imati edukacija djece, roditelja i nastavnika.
Najveću korist od cijepljenja imaju oni koji se cijepe prije stupanja u spolne odnose, no stručnjaci naglašavaju da benefit postoji i kasnije, sve do 25. godine života, pa i nakon toga u određenim medicinskim okolnostima.
„Cijepljenje protiv HPV-a ne štiti samo od raka vrata maternice, nego i od niza drugih malignih bolesti kod žena i muškaraca. To je ulaganje u zdravlje koje ima dugoročan učinak“, poručuje Portolan Pajić.
Probiri se vraćaju na nacionalnu razinu
Uz cijepljenje, probir predstavlja drugi stup borbe protiv raka vrata maternice. Nakon višegodišnjeg zastoja, Hrvatska je 2023. započela pilot-projekt novog reorganiziranog nacionalnog preventivnog programa, koji se trenutačno provodi u Virovitičko-podravskoj županiji.
Program obuhvaća žene u dobi od 20 do 64 godine, pri čemu se kod žena u dobi od 20 do 29 godina provodi Papa-test, a kod žena starijih od 30 godina kombinacija Papa-testa i HPV testiranja.
Iskustva iz pilot projekta bit će važna za prilagodbu i provedbu novog pristupa probirnog testiranja na nacionalnoj razini. Plan je Ministarstva zdravstva da ovaj program postane ponovno nacionalni preventivni program već iduće godine.
Četvrtina novooboljelih mlađa od 45 godina
Širu epidemiološku sliku bolesti i izazove prevencije pojašnjava epidemiologinja HZJZ-a Bojana Mahmutović, ističući da se rak vrata maternice, za razliku od većine drugih sijela raka, češće javlja u mlađoj životnoj dobi. To je treći najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 39 godina, odmah iza raka dojke i štitnjače. Četvrtina novooboljelih mlađa je od 45 godina, što dodatno naglašava značaj prevencije.
Prosječno petogodišnje preživljenje iznosi nešto više od 60 posto, no ishod uvelike ovisi o stadiju u kojem je bolest otkrivena. Kada se dijagnosticira rano, mogućnosti liječenja su učinkovitije i manje opterećujuće za pacijentice, dok je kod uznapredovalih stadija prognoza znatno lošija. Upravo zato redoviti preventivni pregledi imaju presudnu ulogu u smanjenju smrtnosti.
Rak vrata maternice u gotovo svim slučajevima uzrokovan je infekcijom visokorizičnim tipovima HPV-a, zbog čega HPV testiranje ima sve važniju ulogu u suvremenom probiru.
Za razliku od Papa-testa, koji otkriva već nastale stanične promjene, HPV test izravno detektira prisutnost virusa i može prepoznati rizik i prije razvoja lezija. U praksi se metode često koriste komplementarno, no europske smjernice sve više naglašavaju prednost HPV-baziranog testiranja kao pouzdanijeg alata ranog otkrivanja.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




