Uvođenje paketa besplatnih bankarskih usluga početkom 2026. godine izazvalo je snažne reakcije građana. Brojni potrošači javljaju se s pritužbama, a reakcije se broje u tisućama. I dok banke nastoje uvjeriti javnost da posluju u skladu sa zakonom, iz iskustava građana jasno je da su neke kreditne institucije pokušale zaobići ili pogrešno primijeniti propise koji su na snagu stupili 1. siječnja ove godine.

Zbog velikog broja upita i nejasnoća, grupa “Halo, inspektore” je prikupila najčešća pitanja i uputila ih Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Odgovori regulatora u pojedinim dijelovima mogli bi iznenaditi potrošače.

Jesu li banke morale unaprijed obavijestiti korisnike o promjenama?

Iz HNB-a ističu kako zakonom nije propisana obveza banaka da unaprijed informiraju korisnike o uvođenju paketa besplatnih usluga vezanog uz račun za plaćanje na koji potrošač prima redovita primanja. Međutim, naglašavaju da potrošači prije podnošenja zahtjeva imaju pravo zatražiti i dobiti sve relevantne informacije kako bi mogli donijeti informiranu odluku.

Zašto potrošači ne mogu birati između internetskog i mobilnog bankarstva?

Zakonom je propisano da paket besplatnih usluga uključuje internetsko ili mobilno bankarstvo, ali je odabir konkretne usluge prepušten banci. Ako potrošač želi dodatne usluge koje nisu obuhvaćene besplatnim paketom, može ih ugovoriti uz naknadu, u skladu s cjenikom banke.

Što je s dopuštenim prekoračenjem na besplatnom računu?

HNB potvrđuje da besplatni račun može imati dopušteno prekoračenje, pod uvjetom da potrošač ispunjava kriterije iz Zakona o potrošačkom kreditiranju. Kamatna stopa ne smije biti viša nego na drugim računima, a visina prekoračenja određuje se prema poslovnoj politici banke.

Ako banka smanji ili ukine dopušteni minus, potrošaču se mora omogućiti otplata u 12 mjesečnih obroka.

Mora li se postojeći račun zatvoriti pri prelasku na besplatni?

Ne. Ako potrošač već ima račun na koji prima redovita primanja i zatraži paket besplatnih usluga, nema obvezu zatvaranja postojećeg računa. Banka mu mora omogućiti nastavak korištenja istog IBAN-a.

Je li ponuda samo internetskog bankarstva oblik kartelskog dogovora?

HNB navodi da se radi o poslovnoj odluci banke, jer zakon propisuje samo da paket mora uključivati internetsko ili mobilno bankarstvo, bez obveze da se ponude obje usluge.

Koliko puta se može besplatno podizati gotovina?

Paket besplatnih usluga uključuje besplatno podizanje gotovine na šalteru ili bankomatu banke koja vodi račun, prema izboru banke.

Za umirovljenike i potrošače iz osjetljivih skupina podizanje gotovine mora biti besplatno i na šalteru i na bankomatu banke koja vodi račun.

Od 1. siječnja 2027. godine, svi potrošači s besplatnim računom imat će pravo dva puta mjesečno bez naknade podići gotovinu na bankomatu druge banke u Hrvatskoj. Isto vrijedi i za potrošače iz osjetljivih skupina koji imaju osnovni račun.

Osjetljivim skupinama smatraju se korisnici prava iz sustava socijalne skrbi, uključujući zajamčenu minimalnu naknadu, osobne invalidnine, inkluzivni dodatak te roditelje njegovatelje.

Zašto neki bankarski proizvodi ne nude besplatni račun?

HNB pojašnjava da zakon ne uređuje pojedinačne komercijalne proizvode ili aplikacije, već pravo potrošača na paket besplatnih usluga uz račun na koji prima redovita primanja. Tehnički način provedbe i povezanost s digitalnim rješenjima ostaje odluka banke.

Što HNB može poduzeti protiv banaka?

Potrošač koji smatra da je banka postupila protivno zakonu ima pravo podnijeti prigovor banci, koja mora odgovoriti u roku od 10 dana, odnosno najkasnije 35 dana u iznimnim slučajevima.

Ako ni nakon toga nije zadovoljan, potrošač se može obratiti Hrvatskoj narodnoj banci, pokrenuti postupak mirenja ili alternativnog rješavanja spora, u kojem banka mora sudjelovati.

HNB zaključuje da će, u okviru svojih nadzornih aktivnosti, kontinuirano nadzirati usklađenost postupanja banaka s važećim zakonom.

Pretežno oblačno uz djelomično smanjenje naoblake sredinom dana i poslijepodne ponajprije na zapadu, u unutrašnjosti u prvom dijelu dana oborine, većinom susnježica i snijeg, a na Jadranu kiša, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za danas.

Oborina se još lokalno može i smrzavati na hladnoj podlozi, a krajem dana ponovno raste vjerojatnost za snijeg. Ponegdje će biti i magle.

Na Jadranu kiša

Kiše će će na Jadranu biti osobito na jugu gdje su mogući i izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Vjetar će biti većinom slab, na Jadranu umjeren do jak sjeverozapadni, uz obalu i bura, a na krajnjem jugu i jugozapadni te jugo.

Najviša temperatura bit će od 1 do 6, na Jadranu od 8 do 12 Celzijevih stupnjeva.

HAK: Moguća poledica

Snijeg pada u dijelovima Like, Gorskog kotara i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, zbog jake kiše ponegdje na kolnicima ima veće količina vode pa je zbog niskih temperatura moguća poledica na cestama u unutrašnjosti, a ponegdje ima i magle, upozorio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Zimski su uvjeti i zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama te vozila bez zimske opreme na pojedinim cestama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Istri, Lici, Gorskom kotaru i dijelu Slavonije.

U tijeku je čišćenje i posipavanje kolnika, a na pojedinim dionicama cesta vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije. HAK vozače poziva da brzinu i način vožnje prilagode uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila te ne kreću na put bez zimske opreme.

Zbog prometne nesreće na autocesti A4 između čvora Komin i čvora Breznički Hum u smjeru Goričana, vozi se uz ograničenje brzine od 60 km/h.

Takav tanak, gotovo nevidljiv sloj leda iznimno je opasan, kaže meteorolog Zoran Vakula.

U sljedećem tjednu Hrvatsku čeka osjetno zahlađenje, posebno u unutrašnjosti, pišu 24sata.

“Bit će prilično hladno, vrlo slično onome što smo imali u prosincu. Jadran će proći bolje, dok će se kontinentalni dio suočiti s pravom zimom”, prognozira meteorolog Zoran Vakula.

Upozorio je na jednu vrlo opasnu meteorološku pojavu, ledenu kišu.

“Do nje dolazi kada se u višim slojevima zraka dogodi zatopljenje, dok je pri tlu i dalje hladno. Kapljice padaju i trenutačno se smrzavaju na podlozi, stvarajući poledicu”, pojasnio je Vakula.

Takav tanak, gotovo nevidljiv sloj leda iznimno je opasan.

“Ne ugrožava samo vozače, nego i pješake. Dovoljno je nekoliko koraka da se dogode ozbiljni padovi”, naglasio je.

Crni led pojavljuje se dolaskom hladnijih dana, riječ je o tankom, gotovo nevidljivom sloju leda, koji se stvara na kolniku kada se vlaga ili voda zalede pri temperaturama oko nule. Zbog svoje prozirnosti taj led često se ne razlikuje od mokrog asfalta, što ga čini posebno opasnim za vozače i pješake.

Najčešće se pojavljuje u ranim jutarnjim satima i navečer, osobito na mostovima, nadvožnjacima, u zavojima te na cestama u sjeni, gdje se podloga brže hladi. Upravo ta nepredvidivost razlog je zašto crni led svake godine uzrokuje brojne prometne nesreće diljem zemlje.

Tako je 15. siječnja 2024. na zagrebačkoj obilaznici nekoliko vozila istodobno izgubilo kontrolu u zavoju nakon što su naišli na crni led. Iako nisu vozili brzo, automobili su proklizali, a promet je bio u zastoju više od sat vremena. Nasreću, u toj nesreći nije bilo teže ozlijeđenih, no materijalna šteta bila je velika.

Slična situacija zabilježena je 3. veljače 2023. na području Gorskog kotara, gdje je vozač osobnog automobila naizgled suhoj cesti izgubio nadzor nad vozilom te sletio u zaštitnu ogradu. Policija je kasnije potvrdila kako je uzrok nesreće bio crni led koji se stvorio zbog naglog pada temperature tijekom noći.

Problema nisu pošteđeni ni pješaci. U Osijeku je u prosincu 2022. nekoliko građana prijavilo padove na nogostupima u jutarnjim satima, kada se tanak sloj leda nije mogao uočiti golim okom. Hitna pomoć intervenirala je u više slučajeva lakših ozljeda.

Stručnjaci upozoravaju da je jedina prava zaštita od crnog leda oprez, prilagođena brzina, izbjegavanje naglih kočenja i ubrzavanja te korištenje zimske opreme.