Svaki građanin Hrvatske u prosjeku dnevno uzme barem jedan lijek, a iz godine u godinu troši se sve više novca na lijekove.

U nedavno objavljenom izvješću HALMED-a (Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode) o potrošnji lijekova u 2024. godini stoji podatak da se u Hrvatskoj dnevno u prosjeku potroši više od 1.600 doza lijekova na tisuću stanovnika (konkretno – 1.638,81) na dan, a na lijekove je potrošeno 1.76 milijardi eura.

Ukupna potrošnja lijekova u 2024. godini bila je 6,37 posto veća nego prethodne 2023. godine, a od 2020. naovamo potrošnja je u prosjeku rasla oko 5,5 posto godišnje. Što se financijskih pokazatelja tiče, te je godine na lijekove potrošeno 13,3 posto više novca nego prethodne, također nešto više od prosječnog godišnjeg rasta u zadnjih pet godina koji je iznosio 12,2 posto.

Tri kritična sustava u nama

Daleko najviše troše se lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (lijekovi za visoki tlak, zatajenje srca, aritmije i visoke masnoće, beta-blokatori, diuretici, antikoagulansi i slični) – u 2024. čak 602,94 doze dnevno na 1000 stanovnika. To je gotovo dvostruko više od drugih najtrošenijih lijekova, onih s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari poput lijekova za dijabetes, protiv nadutosti, mučnine, zatvora, za bolesti jetre i žuči te sličnih, kojih je potrošeno 359,94 dnevnih doza na 1000 stanovnika.

Treći najčešće trošeni su lijekovi koji djeluju na živčani sustav (analgetici, antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici, antiepileptici i slični) čija je potrošnja bila 215,24 dnevnih doza na tisuću stanovnika.

Četvrti najtrošeniji bili su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe poput lijekova za razrjeđivanje ili zgrušavanje krvi, antitrombocitnih lijekova, lijekova za anemiju, leukemiju i sličnih. Njihova potrošnja bila je 132,43 dnevne doze na tisuću stanovnika.

S druge strane, najmanje se trošilo lijekova za liječenje infekcija izazvanih parazitima (1,05 dnevnih doza na 1000 stanovnika) i lijekova koji djeluju na kožu (0,81 dnevnih doza).

Najviše se koristi – vitamin D

Od ukupno potrošenih 1,76 milijardi eura, najviše – čak 706 milijuna eura, potrošeno je na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore. Slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (177.9 milijuna eura) te lijekovi za živčani sustav na koje je potrošeno – 149,2 milijuna eura. Najmanje je potrošeno na lijekove za liječenje infekcija izazvanih parazitima, tek nešto više od dva milijuna eura. U 2024. godini, a otprilike isti podaci vrijede već duži niz godina, najkorišteniji lijek u Hrvatskoj bio je kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D.

Ovo su deset najkorištenijih lijekova u Hrvatskoj prema dnevnim dozama na tisuću stanovnika:

kolekalciferol (vitamin D) 125,84

atorvastatin (za kolesterol) 79,61

pantoprazol (za želučanu kiselinu) 66,73

rosuvastatin (za kolesterol) 53,32

acetilsalicilna kiselina (analgetik, Aspirin) 52,93

diazepam (za smirenje) 41,53

ramipril (za visoki tlak) 40,05

furosemid (diuretik) 37,76

amlodipin (za visoki tlak) 34,45

ibuprofen (protuupalni lijek) 33,92

Prema podacima HALMED-a, oko 90 posto potrošnje lijekova bilo je na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 93 posto ukupne potrošnje činili su lijekovi na recept.

Gdje je ‘visok šećer’, a gdje su ‘slabi živci’

Podaci iz istog izvješća kažu da je u sedam županija (Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj) te u Gradu Zagrebu najveća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav, dok se u preostalih 13 županija najviše troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Zanimljivi su i podaci o tome koliko se u kojoj županiji potroši novca na pojedine lijekove.

U 14 županija građani najviše potroše na lijekove s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari. Krajnje pojednostavljeno – tamo je visok šećer.

U pet županija – Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj najviše novca potroši se na lijekove za živčani sustav. U Brodsko-posavskoj najviše se potroši na lijekove koji djeluju na krv i krvotvorne organe, a u Primorsko-goranskoj na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti.