Takav tanak, gotovo nevidljiv sloj leda iznimno je opasan, kaže meteorolog Zoran Vakula.

U sljedećem tjednu Hrvatsku čeka osjetno zahlađenje, posebno u unutrašnjosti, pišu 24sata.

“Bit će prilično hladno, vrlo slično onome što smo imali u prosincu. Jadran će proći bolje, dok će se kontinentalni dio suočiti s pravom zimom”, prognozira meteorolog Zoran Vakula.

Upozorio je na jednu vrlo opasnu meteorološku pojavu, ledenu kišu.

“Do nje dolazi kada se u višim slojevima zraka dogodi zatopljenje, dok je pri tlu i dalje hladno. Kapljice padaju i trenutačno se smrzavaju na podlozi, stvarajući poledicu”, pojasnio je Vakula.

Takav tanak, gotovo nevidljiv sloj leda iznimno je opasan.

“Ne ugrožava samo vozače, nego i pješake. Dovoljno je nekoliko koraka da se dogode ozbiljni padovi”, naglasio je.

Crni led pojavljuje se dolaskom hladnijih dana, riječ je o tankom, gotovo nevidljivom sloju leda, koji se stvara na kolniku kada se vlaga ili voda zalede pri temperaturama oko nule. Zbog svoje prozirnosti taj led često se ne razlikuje od mokrog asfalta, što ga čini posebno opasnim za vozače i pješake.

Najčešće se pojavljuje u ranim jutarnjim satima i navečer, osobito na mostovima, nadvožnjacima, u zavojima te na cestama u sjeni, gdje se podloga brže hladi. Upravo ta nepredvidivost razlog je zašto crni led svake godine uzrokuje brojne prometne nesreće diljem zemlje.

Tako je 15. siječnja 2024. na zagrebačkoj obilaznici nekoliko vozila istodobno izgubilo kontrolu u zavoju nakon što su naišli na crni led. Iako nisu vozili brzo, automobili su proklizali, a promet je bio u zastoju više od sat vremena. Nasreću, u toj nesreći nije bilo teže ozlijeđenih, no materijalna šteta bila je velika.

Slična situacija zabilježena je 3. veljače 2023. na području Gorskog kotara, gdje je vozač osobnog automobila naizgled suhoj cesti izgubio nadzor nad vozilom te sletio u zaštitnu ogradu. Policija je kasnije potvrdila kako je uzrok nesreće bio crni led koji se stvorio zbog naglog pada temperature tijekom noći.

Problema nisu pošteđeni ni pješaci. U Osijeku je u prosincu 2022. nekoliko građana prijavilo padove na nogostupima u jutarnjim satima, kada se tanak sloj leda nije mogao uočiti golim okom. Hitna pomoć intervenirala je u više slučajeva lakših ozljeda.

Stručnjaci upozoravaju da je jedina prava zaštita od crnog leda oprez, prilagođena brzina, izbjegavanje naglih kočenja i ubrzavanja te korištenje zimske opreme.

Svaki građanin Hrvatske u prosjeku dnevno uzme barem jedan lijek, a iz godine u godinu troši se sve više novca na lijekove.

U nedavno objavljenom izvješću HALMED-a (Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode) o potrošnji lijekova u 2024. godini stoji podatak da se u Hrvatskoj dnevno u prosjeku potroši više od 1.600 doza lijekova na tisuću stanovnika (konkretno – 1.638,81) na dan, a na lijekove je potrošeno 1.76 milijardi eura.

Ukupna potrošnja lijekova u 2024. godini bila je 6,37 posto veća nego prethodne 2023. godine, a od 2020. naovamo potrošnja je u prosjeku rasla oko 5,5 posto godišnje. Što se financijskih pokazatelja tiče, te je godine na lijekove potrošeno 13,3 posto više novca nego prethodne, također nešto više od prosječnog godišnjeg rasta u zadnjih pet godina koji je iznosio 12,2 posto.

Tri kritična sustava u nama

Daleko najviše troše se lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (lijekovi za visoki tlak, zatajenje srca, aritmije i visoke masnoće, beta-blokatori, diuretici, antikoagulansi i slični) – u 2024. čak 602,94 doze dnevno na 1000 stanovnika. To je gotovo dvostruko više od drugih najtrošenijih lijekova, onih s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari poput lijekova za dijabetes, protiv nadutosti, mučnine, zatvora, za bolesti jetre i žuči te sličnih, kojih je potrošeno 359,94 dnevnih doza na 1000 stanovnika.

Treći najčešće trošeni su lijekovi koji djeluju na živčani sustav (analgetici, antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici, antiepileptici i slični) čija je potrošnja bila 215,24 dnevnih doza na tisuću stanovnika.

Četvrti najtrošeniji bili su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe poput lijekova za razrjeđivanje ili zgrušavanje krvi, antitrombocitnih lijekova, lijekova za anemiju, leukemiju i sličnih. Njihova potrošnja bila je 132,43 dnevne doze na tisuću stanovnika.

S druge strane, najmanje se trošilo lijekova za liječenje infekcija izazvanih parazitima (1,05 dnevnih doza na 1000 stanovnika) i lijekova koji djeluju na kožu (0,81 dnevnih doza).

Najviše se koristi – vitamin D

Od ukupno potrošenih 1,76 milijardi eura, najviše – čak 706 milijuna eura, potrošeno je na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore. Slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (177.9 milijuna eura) te lijekovi za živčani sustav na koje je potrošeno – 149,2 milijuna eura. Najmanje je potrošeno na lijekove za liječenje infekcija izazvanih parazitima, tek nešto više od dva milijuna eura. U 2024. godini, a otprilike isti podaci vrijede već duži niz godina, najkorišteniji lijek u Hrvatskoj bio je kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D.

Ovo su deset najkorištenijih lijekova u Hrvatskoj prema dnevnim dozama na tisuću stanovnika:

kolekalciferol (vitamin D) 125,84

atorvastatin (za kolesterol) 79,61

pantoprazol (za želučanu kiselinu) 66,73

rosuvastatin (za kolesterol) 53,32

acetilsalicilna kiselina (analgetik, Aspirin) 52,93

diazepam (za smirenje) 41,53

ramipril (za visoki tlak) 40,05

furosemid (diuretik) 37,76

amlodipin (za visoki tlak) 34,45

ibuprofen (protuupalni lijek) 33,92

Prema podacima HALMED-a, oko 90 posto potrošnje lijekova bilo je na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 93 posto ukupne potrošnje činili su lijekovi na recept.

Gdje je ‘visok šećer’, a gdje su ‘slabi živci’

Podaci iz istog izvješća kažu da je u sedam županija (Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj) te u Gradu Zagrebu najveća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav, dok se u preostalih 13 županija najviše troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Zanimljivi su i podaci o tome koliko se u kojoj županiji potroši novca na pojedine lijekove.

U 14 županija građani najviše potroše na lijekove s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari. Krajnje pojednostavljeno – tamo je visok šećer.

U pet županija – Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj najviše novca potroši se na lijekove za živčani sustav. U Brodsko-posavskoj najviše se potroši na lijekove koji djeluju na krv i krvotvorne organe, a u Primorsko-goranskoj na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti.

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Premještanjem ciklone nad srednjom i zapadnom Europom prema istoku, pada tlak zraka u našim krajevima te dolazimo pod utjecaj južnog visinskog strujanja koje donosi topliji i vlažan zrak sa Sredozemlja nad naše krajeve. Ciklona će se kretati putanjom sjeverno od Alpa, a samo manja količina nestabilnog hladnog zraka zaobilazi Alpe sa zapada te u Genovi dolazi do stvaranja plitke ciklone.

Prema sadašnjem razvoju vremenske situacije, vlažan nestabilan zrak će se ovaj vikend i početkom idućeg tjedna premještati po osi Sredozemnog mora prema istoku te donijeti velike količine kiše i snijega središnjem i južnom dijelu Balkanskog poluotoka.

Uslijed približavanja ciklone tlak zraka pada, vjetar skreće na južni smjer, a temperatura zraka u višim slojevima atmosfere raste. Pri tlu se zadržava hladan zrak koji je ispunio Panonsku nizinu te će oborine koje prognoziramo danas krajem dana te u noći na subotu mjestimice biti u obliku kiše koja se smrzava u dodiru s površinom.

Danas će se naoblačenje sa zapada i jugozapada već prijepodne proširiti na cijelu zemlju. Prognoziramo kišu na Jadranu, a u unutrašnjosti susnježicu i snijeg, dok će u sjevernim i istočnim krajevima unutrašnjosti padati kiša koja se ledi u dodiru s tlom. Obilnija kiša padat će na sjevernom i srednjem Jadranu te u Dalmatinskoj zagori. Na Jadranu će jugo jačati i skretati na lebić uz jako valovito more. Zbog pada tlaka zraka i visoke plime mjestimice je moguće plavljenje obale. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti bit će od -1 do +4, a na Jadranu od 6 na sjevernom dijelu do 12 na jugu Dalmacije i na otocima.

Sutra, u subotu, bit će umjereno do pretežno oblačno. Oborine će već prijepodne prestati, a vjetar će okrenuti na sjeverni smjer. U unutrašnjosti će padati kiša koja se može lediti u dodiru s podlogom te susnježica i snijeg, a na Jadranu i uz Jadran umjerena do jaka kiša. Na Jadranu će zapuhati tramuntana i bura. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od -4 do 0, a na Jadranu oko 6 °C. Najviša dnevna temperatura u kopnenim krajevima bit će od 0 do 5, na sjevernom i srednjem Jadranu oko 7, a na jugu i na otocima oko 11 °C.

U nedjelju promjenljivo oblačno s kraćim sunčanim razdobljima. Puhat će slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak, a na Jadranu umjerena do jaka bura, olujna u podvelebitskom primorju. Temperature zraka bit će u manjem padu u odnosu na subotu, tako da će jutarnji minimumi biti u unutrašnjosti oko 0, a na Jadranu oko 6, dok će najviše dnevne temperature u unutrašnjosti biti oko 3, a na Jadranu od 6 do 11. Uz sjeverac, osjet topline bit će za tri do pet stupnjeva niži od stvarne temperature.

U ponedjeljak ujutro slijedi osjetno zahlađenje uz jutarnje temperature u unutrašnjosti od -7 do -10 °C, a na Jadranu i uz Jadran od -1 do 3 °C. Na Jadranu će puhati jaka, mjestimice olujna bura.