Ljeto je vrijeme kada se redovito nameće pitanje koje su do sada najviše izmjerene temperature zraka.

Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8 °C.

U Tablici 1. prikazane su vrijednosti s apsolutno najvišom temperaturom zraka (apsolutnim maksimumom) izmjerenom na pojedinoj postaji s datumima pojave pojedinog maksimuma, ovisno o postojanju mjerenja na pojedinoj postaji.

Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, osim na postajama Split Marjan i Hvar, gdje su izmjereni u lipnju. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2017. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća!) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928.

Tablica 1. Apsolutno najviše vrijednosti temperature zraka izmjerene na meteorološkim postajama u Hrvatskoj

* nepotpuni niz podataka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunčano je počeo utorak diljem Hrvatske. Temperature su visoke već rano jutros, a kako i ne bi kad se mjestimice nisu spuštale ispod 27 stupnjeva tijekom noći, kao što je slučaj u Dubrovniku.

U nastavku dana očekujemo vruće i vrlo vruće prilike, i do 40 stupnjeva. Tek u dijelu unutrašnjosti, izglednije prema zapadu, i na sjevernom Jadranu može biti kakvog prolaznog pljuska uz grmljavinu.

Srijeda će također biti uglavnom sunčana, no poslijepodne je moguć kakav prolazni pljusak, najizglednije u zaleđu Dalmacije.

Drugi dio tjedna bit će stabilan, prevladavat će suho, sunčano, vruće i vrlo vruće. Tek u novom tjednu izgledno je osvježenje, moguće i značajniji pad temperatura mjestimice popraćen i obilnom oborinom, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Početkom ožujka odjeknula je informacija da je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije svrstalo Hrvatsku u skupinu zemalja u koje svojim građanima savjetuju “putovanje u slučaju krajnje potrebe”. No Hrvatska je kasnije vraćena među zemlje u koje se preporučuje “putovanje uz dodatne mjere opreza”.

Proljetos je srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova razvrstalo zemlje svijeta u četiri skupine prema procijenjenom stupnju rizika – od najrizičnije crvene skupine u kojoj su zemlje poput Irana, Libanona, Jemena i Ukrajine gdje se ratuje pa do zelene skupine zemalja koje se smatraju sasvim sigurnima. Hrvatska je na tom “semaforu” tada bila jedina europska zemlja u narančastoj skupini, svrstana u društvo dvadesetak nestabilnih zemalja poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venezuele. Preporuka građanima Srbije bila je da ne putuju u Hrvatsku “osim ako to nije apsolutno neophodno”.

U međuvremenu je, uz puno manje pompe, službena Srbija procijenila Hrvatsku manje rizičnom te ju je ipak svrstala u žutu skupinu među zemlje u koje se preporučuje putovanje “uz dodatne mjere opreza”.

No Hrvatska je i u toj “žutoj” skupini jedina članica Europske unije koju Srbija ne smatra posve sigurnom za svoje građane.

Na odmoru i radu u Hrvatskoj 140.000 građana Srbije

No dok je Hrvatska na semaforu Ministarstva vanjskih poslova Srbije još bila u “narančastom”, među zemljama procijenjenog velikog rizika, građani Srbije u prilično velikom broju su stizali u Hrvatsku ili na odmor ili na privremeni, mahom sezonski rad u turizmu.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od siječnja do lipnja Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije ostvarivši 578 tisuća noćenja, bivajući tako jedanaesti po brojnosti. Istodobno, u lipnju je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) s dozvolama za privremeni boravak i rad u Hrvatskoj bilo 15.863 državljana Srbije. Ukupno je do lipnja u Hrvatsku došlo na odmor i privremeni rad skoro 140 tisuća građana Srbije.

A koncem srpnja su državljani Srbije bili drugi najbrojniji iza državljana Bosne i Hercegovine po broju izdanih dozvola za boravak i rad. Prema tim svježijim podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutno radi 17.876 državljana Srbije – oko dvije tisuće manje nego građana BiH te dvije tisuće više od Filipinaca koji su na trećem mjestu.

U 10 godina 35 puta više radnika iz Srbije

Još je zanimljivije vidjeti kako je u proteklih deset godina rastao broj građana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj.

Prema podacima MUP-a iz 2016. u Hrvatskoj je tada bilo 379 državljana Srbije s odobrenim privremenim boravkom u svrhu rada. Već sljedeće, 2017. godine njihov broj se udvostručio – na 767. Za razdoblje od 2018 do 2020. MUP nema javno dostupne podatke o državljanima trećih zemalja s dozvolama za boravak i rad u Hrvatskoj. No ima ih za 2021. godinu kada je u Hrvatskoj na privremenom radu već bilo 13.579 građana Srbije, što je u odnosu na 2016. bilo čak 35 puta više.

U proteklih pet godina, broj izdanih dozvola za rad građanima Srbije dodatno je rastao pa ih je 2022. godine bilo 19.127, godine 2023. bilo ih je 24.028, a najviše 2024. godine – 27.988. Prošle godine zabilježen je pad na 24.278, odnosno na razinu iz 2023. godine. Lani su građani Srbije bili treći po brojnosti među stranim radnicima u Hrvatskoj iza građana BiH i Nepala.

U pet godina 78 posto više

Da je njihov priljev prvenstveno vezan uz turističku sezonu govore i ovogodišnji mjesečni podaci. Uočljivo je, naime, trostruko povećanje broja izdanih radnih dozvola građanima Srbije od ožujka (5.871) do srpnja.

A u proteklih pet godina broj državljana Srbije na privremenom boravku i radu u Hrvatskoj povećao se 78 posto.

Broj državljana Srbije na radu u RH

2016. godine – 379

2017. godine – 767

2021. godine – 13.579

2022. godine – 19.127

2023. godine – 24.028

2024. godine – 27.988

2025. godine – 24.278

Broj radnika iz Nepala najbrže raste

Do 2023. godine uvjerljivo najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili su državljani BiH. Te godine bilo ih je čak 38.236, ali otada im se brojkom približavaju državljani Nepala. Prošle godine u Hrvatskoj je radilo 32.355 državljana BiH te samo 517 Nepalaca manje.

Za usporedbu, 2016. godine u Hrvatskoj je radilo tek sedam Nepalaca i deset Filipinaca. Deset godina kasnije, Nepalaca s dozvolom za boravak i rad bilo je 31.708, a Filipinaca 17.629.