U srcu ruralne Francuske, gdje je automobil i dalje neizostavan dio svakodnevice, jedna mala zajednica odlučila je preispitati svoj odnos prema limenim ljubimcima. U Pont-de-Barréu, selu s jedva 300 stanovnika na jugoistoku zemlje, tridesetak susjeda pokrenulo je jednostavnu, ali revolucionarnu inicijativu – dijele jedan jedini automobil, piše El Pais.

Projekt, koji su potaknuli sami mještani, temelji se na međusobnoj pomoći, povjerenju i održivosti. Odabrano vozilo je veteran Citroën ZX, koji je od privatnog vlasništva postao zajednički resurs. Iza svega ne stoji nikakva tvrtka ni digitalna platforma, već samo skupina susjeda organizirana s ciljem smanjenja troškova i ovisnosti o osobnom vozilu. Sustav funkcionira iznenađujuće jednostavno. Plaćaju 25 centi po prijeđenom kilometru, a taj iznos pokriva isključivo troškove goriva, održavanja i popravaka. Nema fiksnih naknada ni kompliciranih rezervacija. Ključevi automobila čuvaju se u seoskom baru, koji je postao neslužbeni centar operacije i simbol kolektivnog duha.

Ekološka i društvena korist
Osim očite ekonomske uštede, koja je posebno važna u vrijeme visokih cijena goriva, inicijativa ima i snažnu ekološku komponentu. Dijeljenje vozila smanjuje broj automobila u prometu, a time i emisije štetnih plinova, što je ključno u ruralnim područjima gdje je javni prijevoz često nedostupan.

Međutim, utjecaj ovog projekta nadilazi ekonomiju i ekologiju. Pokretači naglašavaju kako je zajednički automobil ojačao društvene veze u selu. Dijeljenje nečeg tako osobnog kao što je automobil potiče koordinaciju, razgovor i povjerenje, obnavljajući osjećaj zajedništva koji se s vremenom izgubio.

Primjer Pont-de-Barréa pokazuje da održiva mobilnost ne zahtijeva uvijek velika ulaganja ili složene tehnologije. Ponekad je dovoljno samo preispitati način na koji koristimo automobile. U vrijeme kada se vode žustre rasprave o mobilnosti i troškovima, ovo malo francusko selo šalje jasnu poruku: drugačiji način korištenja automobila je moguć, čak i bez potpunog odricanja od njega.

U ovim danima se, jedna za drugom zatvaraju Sveta vrata koja su bila otvorena za Svetu godinu. Najmanje 30 milijuna hodočasnika je iskoristilo priliku biti navodno oslobođeni svih grijeha. Kao prva, u Rimu su još u četvrtak zatvorena Sveta vrata u bazilici Santa Maria Maggiore, vanjski znak Svete godine Katoličke crkve, piše Deutsche Welle. Na početku obreda kardinal Rolandas Makrickas, nadstojnik najveće marijanske crkve u Rimu, pomolio se pred lijevim portalom, a zatim ga u tišini zatvorio.

Kroz Sveta vrata ove bazilike u središtu Rima u neposrednoj blizini glavnog željezničkog kolodvora Rima je tijekom protekle godine prošlo više od 20 milijuna hodočasnika. Mnogi od njih su posjetili tu crkvu i kako bi odali počast pred grobom pape Franje koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak i koji je, po vlastitoj želji tamo pokopan. Takozvana Sveta vrata, velika vrata na četiri papinske bazilike u Rimu su u “normalnim” godinama zatvorena i otvaraju se samo u godinama koje su proglašene svetima. U pravilu bi to trebalo biti svakih 25 godina kako bi svaki vjernik tijekom svog života mogao na hodočašće u Rim barem jednom, možda i dva puta. No to je teorija, a praksa jest kako su Svete godine one koje papa kaže da jesu: u posljednjih 60 godina je bilo čak 6 Svetih godina jer su osim redovitih, pape Pavao VI. (1966.), Ivan Pavao II. (1983.) i onda papa Franjo (2016.) odredili i izvanredne Svete godine.

Milijuni vjernika oslobođeni svih grijehova?
Prolazak kroz Sveta vrata, prema katoličkom nauku, u povezanosti s ispovijedi i drugim uvjetima, preduvjet je za oprost vremenskih kazni za grijehe. Hodočasnici su za Rim od davnina bili važni izvor prihoda, a za oprost od grijeha je bilo potrebno proći kroz svih četiri vrata papinskih bazilika. Obzirom na opsežne mjere sigurnosti koje se još uvijek provode u Vatikanu, to je redovito značilo i dugo čekanje u repovima.

Sljedeća Sveta vrata zatvorila su se jučer, u subotu 27. prosinca, u Lateranskoj bazilici – katedrali i sjedištu pape prije nego što je izgrađen kompleks koji nam je danas poznat u Vatikanu. Obred je predvodio kardinal vikar Pape za Rimski biskupiju, Baldassare Reina.

Ove pak nedjelje kardinal James Harvey, kao nadstojnik te papinske crkve, zatvara Sveta vrata bazilike Svetog Pavla izvan zidina u sklopu svečanog bogoslužja. Druga po veličini crkva u Rimu stoji na mjestu gdje je, prema predaji, pokopan apostol Pavao.

Najpoznatija Sveta vrata ostaju otvorena još više od tjedan dana za hodočasnike
Najpoznatija i najposjećenija Sveta vrata, ona u bazilici Svetog Petra, ostaju otvorena još više od tjedan dana za hodočasnike. Na kraju će, prema procjenama organizatora, kroz njih tijekom 54 tjedna proći znatno više od predviđenih 32 milijuna ljudi – već sredinom prosinca je Vatikan objavio kako je do tada bilo toliko hodočasnika. To će onda biti kraj Svete godine koju je otvorio papa Franjo prošlog Badnjaka.

Njegov nasljednik Lav XIV. osobno će predvoditi ceremoniju svečanog zatvaranja brončanih krila bazilike Sv. Petra na svečanosti povodom sveta Tri kralja u utorak 6. siječnja.

Pad povjerenja građana Srbije u Europsku uniju u porastu je nakon što već četiri godini nije otvoreno niti jedno novo poglavlje, dok članice eurobloka uskraćuju podršku za otvaranje pripremljenog Klastera 3- Konkurentnost i inkluzivni rast, koji sadrži osam poglavlja. Prema zadnjem ispitivanju javnog mišljenja, za pristupanje Europskoj uniji bi, da se idućeg tjedna održava referendum, glasalo nešto više od trećine građana -35,8 posto ispitanika, a približno toliko ih je protiv – 33 posto, objavio je portal Suvremena politika.

U analizi podataka vide se i generacijske razlike – mlađi ispitanici su skloniji da na referendumu podrže članstvo, dok kod starijih prevladava protivljenje pridruživanju Uniji, pokazuje istraživanje koje je naručio Centar savremene politike, izdavač tog portala.

Više od petine ispitanika – 22,4 %, u ovom trenutku ne zna kako bi glasalo, dok 8,8 posto ne bi ni izašlo na referendum o pristupanju Srbije Uniji.

Taj rezultat se uklapa u trend koji pokazuje primjetan pad podrške članstvu u EU u Srbiji proteklih godina.

Prije 15 godina “za” je bilo 70 posto
Prema istraživanjima javnog mišljenja objavljenima na internetskoj stranici Ministarstva za europske integracije, koja su objavljivana samo do 2022. godine, prije 15 godina je pozitivan odgovor na referendumsko pitanje bio skoro 70 posto, a potom se dugo godina redovito kretao iznad 50 posto. U kolovozu 2022. bilo je 57 posto za, a u prosincu 2022. godine 43 posto.

Ovogodišnje istraživanje provedeno telefonskom anketom od 3. do 11. prosinca na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika.

Najmanje protivljenje članstvu – 18,7 %, pokazuju najmlađi ispitanici u dobi od 18 do 29 godina, dok je “za” tek petina starijih od 70 godina.

Kod najmlađih ispitanika također je najveći udio onih koji ne znaju kako bi glasali – skoro trećina, dok je podrška članstvu u toj dobnoj skupini 41,9 posto.

Europska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije – krajem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvldinih prosvjeda započetih koncem 2024. godine.