Snažno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb i širu regiju više se ne može smatrati rijetkom pojavom koja se događa jednom u stotinu godina.

Stručnjaci upozoravaju da bi se takvi ekstremi mogli ponavljati svakih deset godina, a možda i češće, što je posljedica klimatskih promjena, zagrijavanja mora i specifične kombinacije atmosferskih uvjeta koji su stvorili oluju kakvu regija ne pamti. Glavna poruka je da se vrijeme mijenja brže nego što se društvo uspijeva prilagoditi, prenosi HRT.

Nakon posljednjeg snažnog nevremena koje je poharalo Zagreb, znanstvenici sve glasnije dovode u pitanje stare klimatske procjene.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono upozorava da se koncept “povratnog razdoblja” mora hitno mijenjati. “Ta povratna vremena treba revidirati. Ono što je bilo jednom u stotinu godina, očito ide ispod toga – i to vrijedi za sve više procesa”, rekao je.

S njim se slaže i slovenska klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj. “Ono što je nekad bilo jednom u stotinu godina, u budućnosti će se događati možda svakih 10 godina”, dodala je, ističući da ekstremi postaju nova normalnost.

Oluja nije bila izolirani incident. Prije dolaska u Hrvatsku pogodila je Sloveniju, posebno područje Kranja i Gorenjske, regije koje inače nisu poznate po snažnim vjetrovima.

“Ne pamtimo ovakve invazije. Udari su išli do 140 km/h, što je za taj prostor nezamislivo”, istaknula je Kajfež Bogataj. Regionalni karakter oluje potvrđuje da se radi o širem atmosferskom poremećaju, a ne o lokalnoj anomaliji.

“Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja”

Prema riječima Branka Grisogona, ključ leži u složenoj kombinaciji više faktora: aktivnog sjevernog Atlantika, prodora hladnog zraka prema Sredozemlju, stvaranja ciklone nad Genovskim zaljevom koja je dodatno ojačala nad toplim Jadranom te se sudarila s planinskim masivima poput Medvednice.

“Radi se o lancu događaja. Ako izvadimo jednu kariku, nećemo dobiti ovako ekstremne brzine”, pojasnio je. Posebno je važan bio fenomen planinskih valova i djelomične rezonancije atmosfere. “Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja – to je bio ključ”, dodao je.

Građani su primijetili neuobičajen obrazac – kratke, ali iznimno snažne udare koji su dolazili u valovima. “To nije bura ni jugo, ali dinamički je slično planinskim vjetrovima. Te ‘refule’ su rezultat rezonancije i slojeva zraka na visini od dva do četiri kilometra”, objašnjava Grisogono. Drugim riječima, radilo se o rijetkoj kombinaciji meteoroloških i geografskih uvjeta.

Iako postoji više faktora, znanstvena zajednica sve jasnije upire prstom u klimatske promjene. Lučka Kajfež Bogataj ne ostavlja prostor za sumnju. “Znanost pokazuje da je ljudski utjecaj najmanje 95 posto. Ovakav porast temperature nikada nije zabilježen u povijesti”, naglasila je. Poseban problem je ekstremno zagrijavanje – Sredozemno more nikad nije bilo toplije, kontinentalni dijelovi bilježe rekordne temperature, a kontrasti između toplog juga i hladnog sjevera postaju sve izraženiji. “Taj temperaturni kontrast dodatno pojačava ekstremne vremenske pojave”, poručila je.

Ako se promjene više ne mogu zaustaviti, postavlja se pitanje mogu li se ublažiti posljedice. Odgovor je potvrdan, ali zahtijeva sustavan pristup.

“Treba nam plan. Ne možemo djelovati stihijski. Moramo uvesti klimatski sigurnu gradnju”, naglašava Kajfež Bogataj. To uključuje jače i otpornije krovove, prilagodbu urbanizma, nove građevinske standarde i uključivanje osiguravajućih društava. “To nisu futurističke tehnologije, to je pitanje planiranja i političke volje”, rekla je.

“Nalazimo se u prijelomnom trenutku”

Grisogono upozorava na još jedan ključan problem. “U Hrvatskoj nedostaje klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio strategiju”, rekao je. Bez takve institucije teško je planirati dugoročne mjere, osobito u političkom sustavu koji razmišlja u četverogodišnjim mandatima.

S obzirom na sve češće ekstreme, postavlja se pitanje ulazimo li u eru stalne tjeskobe zbog vremena. Stručnjaci su jasni – panika nije rješenje. “Jedini lijek protiv panike je edukacija”, kaže Kajfež Bogataj.

Naglasak stavlja na kontinuirano informiranje građana, obrazovanje svih generacija i bolju komunikaciju o rizicima. “Kad ljudi razumiju što se događa, lakše će se nositi s tim – i tražiti odgovore od politike”, poručila je.

Ekstremne oluje više nisu iznimka, nego sve češća pojava. Stručnjaci upozoravaju da se nalazimo u prijelomnom trenutku, jer klimatske promjene ubrzavaju, infrastruktura zaostaje, a društvo se tek počinje prilagođavati. Ključno pitanje više nije hoće li se ovakve oluje ponoviti, nego koliko smo spremni za sljedeću.

Danas u unutrašnjosti pretežno oblačno, mjestimice s kišom, ponajprije na istoku, a u Gorskoj Hrvatskoj i snijeg. Na Jadranu djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku. Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Na Jadranu bura i sjeverni, podno Velebita lokalno s orkanskim udarima. Najviša dnevna temperatura između 8 i 13, u gorju malo niža, a na Jadranu između 14 i 18 °C.

U ponedjeljak u unutrašnjosti pretežno oblačno. Kraća sunčana razdoblja vjerojatna su na zapadu dok će u istočnoj Hrvatskoj povremeno padati kiša. Na Jadranu djelomice sunčano uz postupni porast naoblake. Vjetar slab do umjeren, na istoku sjeverozapadni, ujutro u središnjim krajevima sjeverni. Na Jadranu umjerena i jaka bura i sjeverac u slabljenju te sredinom dana u okretanju na slab do umjeren sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža temperatura zraka od 1 do 6, na moru od 5 do 10 °C. Najviša dnevna između 8 i 13, na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 14 do 17 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Promjenljivo, u unutrašnjosti i pretežno oblačno. Povremene kiše bit će ponajprije na istoku unutrašnjosti, od utorka i ponegdje na moru, dok će u gorju biti i susnježice i snijega. Slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadi vjetar u utorak će jačati i okrenuti na sjeveroistočnjak koji će u srijedu često biti i jak, na udare i olujan. Na moru će nakon prolaznog smirivanja, u utorak ponovno zapuhati umjerena i jaka bura, u srijedu i olujna, podno Velebita na udare i orkanska. Temperatura zraka u blagom padu.

Kako se ove nedjelje u Europi sat pomiče unaprijed, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da i pomak od samo jednog sata narušava cirkadijalne ritmove tijela.

Ove nedjelje, 29. ožujka, sat će se pomaknuti unaprijed za jedan sat. Većina ljudi spavat će jedan sat kraće, a u danima koji slijede večeri će postupno biti dulje, piše Euronews.

Promjene sata događaju se dvaput godišnje, i iako je bilo više pokušaja da se ukinu, svake godine u proljeće sat se pomiče unaprijed. Sezonska promjena vremena uvedena je radi uštede energije tijekom Prvog svjetskog rata, a ponovno je uvedena u mnogim zemljama 1970-ih.

Međutim, istraživači sada upozoravaju na zdravstvene posljedice, osobito proljetne promjene.

Kako promjena sata utječe na tijelo?

Iako se promjena od jednog sata možda ne čini velikom, zdravstveni stručnjaci i istraživanja pokazuju da ima veći učinak nego što mnogi misle.

Čak i pomak od jednog sata remeti naš cirkadijalni ritam – unutarnji 24-satni sat koji regulira san, budnost, proizvodnju hormona i raspoloženje.

„Većina ljudi trebala bi se prilagoditi unutar tjedan dana, ali znamo i da postoje oni kojima prilagodba ide teško te može potrajati tjednima, pa i mjesecima, da se organizam prilagodi samo jednom satu razlike“, rekao je Jeffrey Kelu, poslijedoktorski istraživač koji proučava cirkadijalne ritmove na King’s Collegeu u Londonu, za Euronews Health.

Objasnio je da naš unutarnji sat uvelike ovisi o genetici, a potrebno je još istraživanja kako bi se razumjelo zašto se neki ljudi teže prilagođavaju. Proljetna promjena sata, osim što utječe na san, povezana je i s kratkoročnim porastom prometnih nesreća, srčanih udara i depresivnih epizoda.

Više svjetla navečer

Mnogi pozdravljaju proljetnu promjenu vremena jer se dnevno svjetlo zadržava dulje. No Kelu upozorava da izloženost svjetlu do kasno navečer otežava tijelu da prepozna da je vrijeme za opuštanje i pripremu za san.

„Svjetlo potiskuje lučenje melatonina, pa odgađa uspavljivanje i može otežati ljudima da zaspu“, napominje Kelu.

Melatonin je hormon koji luči epifiza kada se tijelo priprema za spavanje. Najviše se luči u mraku, a njegova se proizvodnja smanjuje izlaganjem svjetlu. Prema Keluu, zamračivanje spavaće sobe i blokiranje vanjskog svjetla može poboljšati kvalitetu sna jer tijelo dobiva signal da više nije dan.

Zašto su cirkadijalni ritmovi važni?

Kada su cirkadijalni ritmovi stabilni, unutarnji sat dobro je usklađen s 24-satnim danom i šalje jasne signale za ključne tjelesne funkcije. Ljudi s izraženijim ritmovima obično održavaju redovit raspored spavanja i dnevnih aktivnosti, čak i kada se njihov raspored ili godišnja doba mijenjaju.

Poremećaji tjelesnog sata – bilo zbog nepravilnog sna ili prehrane, jet laga, smjenskog rada ili izloženosti svjetlu noću – povezani su s nizom zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka.

Nedavno istraživanje također je pronašlo povezanost između slabih cirkadijalnih ritmova i demencije.

Ako se ukine promjena sata, koje je vrijeme najbolje?

Godinama postoje inicijative za ukidanje pomicanja sata u Europi. Europska komisija je 2018. predložila trajno ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon javnog savjetovanja u kojem je 84 posto od 4,5 milijuna ispitanika podržalo tu ideju.

Cipar i Grčka bile su jedine zemlje u kojima je mala većina bila za zadržavanje sadašnjeg sustava. Države članice EU-a nikada nisu postigle dogovor, pa je prijedlog ostao blokiran u Vijeću.

No ako bi se promjene ukinule, koje bi vrijeme trebalo zadržati?

„Mi znanstvenici zapravo predlažemo da se zadrži standardno vrijeme, odnosno zimsko vrijeme“, rekao je Kelu.

Ako bi ljetno računanje vremena postalo trajno, većina ljudi tijekom većeg dijela godine ne bi imala jutarnje svjetlo prije odlaska na posao ili u školu.

„Jutarnje svjetlo je ključno“, naglasio je. „Zarobljeni smo u uredima i stalno smo izloženi umjetnom svjetlu.“

Iako i umjetno svjetlo pomaže u sinkronizaciji unutarnjeg sata, ono je slabije od prirodnog.

„To je još važnije zimi, kada su dani ionako kratki i izlazak sunca kasniji, pa se ne bismo smjeli lišiti ni tog malog dijela prirodnog svjetla“, dodao je Kelu.