U 2025. godini ilegalno odlaganje raznih vrsta otpada, uključujući i opasni, bila je goruća tema diljem Hrvatske, zbog čega je i Uskok pokrenuo istragu. Uskok je 14. veljače pokrenuo istragu protiv desetero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije koji su zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca.

Osumnjičene su i četiri tvrtke zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije objavio poziv jedinicama lokalne samouprave za dostavu podataka o lokacijama ilegalnih odlagališta otpada. Prijavljena je ukupno 91 lokacija, od čega je njih šest – u Gospiću, Poznanovcu, Benkovcu, Samoboru, Pazinu i Lovincu – određeno kao prioritet za sanaciju.

Siščani ne žele biti Smetlišćani
Građani su na prosvjedima zahtijevali hitno rješenje gorućeg problema.

U rujnu i listopadu Siščani su prosvjedovali protiv odluke države o dovozu troske iz Biljana Donjih u njihov grad, a u prosincu su aktivisti Zelene akcije i predstavnici građanske inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani” ispred Ministarstva zaštite okoliša upozorili da je otpad s Crnog brda u Biljanima Donjim opasan i da Ministarstvo mora zaustaviti njegov dovoz u Sisak.

Podsjetili su da je zbog 150.000 tona troske koja se više od 15 godina nepropisno odlaže u mjestu Biljane Donje, Sud EU donio presudu da Hrvatska mora platiti kaznu od milijun eura paušalno plus 6500 eura po danu dok se ne obavi sanacija.

Zelena akcija je rekla da je kao rješenje za saniranje tog višegodišnjeg problema država odlučila taj “opasni otpad proglasiti neopasnim i posao zbrinjavanja dodijeliti tvrtki koja u Sisku posjeduje dozvolu za skladištenje i oporabu isključivo neopasnog otpada, a da su pritom sve studije pokazale povišenu koncentraciju opasnih spojeva, što je osnova da se otpad tretira kao opasni”.

Centri za gospodarenje otpadom
U prosincu su uručeni ugovori za izgradnju tri centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica, Piškornica i Lučino razdolje. Dodijeljeno im je 186 milijuna eura, od kojih je 161 milijun eura bespovratnih sredstava, a njihov završetak očekuje se 2028. U studenom je počeo s radom CGO Biljane Donje, četvrti završeni CGO, od predviđenih 11.

Aktivisti Zelene akcije u prosincu su ispred Ministarstva zaštite okoliša, uoči sjednice povjerenstva koje razmatra studiju utjecaja na okoliš CGO-a Zagreb poručili da štetno spaljivanje otpada koje zagrebačka vlast planira gradnjom tog CGO-a mora biti zaustavljeno.

Studija utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Capragu, predgrađu Siska, s bioplinskim postrojenjem dobila je pozitivno mišljenje povjerenstva ministarstva, zbog čega je građanska inicijativa “Siščani ne žele biti smetliščani” najavila nastavak borbe protiv tog peradarskog megaprojekta.

U Greenpeaceu su upozorili da i u 2025. nema jasnih koraka u smjeru istinske energetske tranzicije u Hrvatskoj te da se ulaže u fosilnu infrastrukturu, predstavljajući u lipnju studiju koja je pokazala da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030., prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.

Energetska tranzicija
Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije.

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuli su da je ulaganje u obnovljive izvore energije u 2025. “doživjelo ogroman iskorak”. Za preko 250 projekata tvrtke su povukle čak 87 milijuna eura iz EU-a za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj i toplinarskoj industriji te energetsku učinkovitost i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji.

Tvrtke su investirale i u elektrifikaciju voznog parka, na javni poziv Fonda poticaje za kupnju novih vozila na alternativna goriva zatraženi su za čak 2860 električnih vozila. Fond je u 2025. osigurao i rekordnih 28 milijuna eura za sufinanciranje fotonaponskih elektrana, za koje se ukupno prijavilo preko 10.200 građana. U Hrvatskoj je do kraja listopada, registrirano oko 31.000 kućnih fotonaponskih elektrana.

Hrvatska je ratificirala Sporazum o svjetskim morima, koji 2026. stupa na snagu a omogućuje stvaranje morskih zaštićenih područja i jačanje regulative protiv prekomjerne industrijske eksploatacije.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria obilježila je 10. obljetnicu djelovanja u Hrvatskoj, istaknuvši da je u 2025. uklonjena posljednja barijera na Bijeloj rijeci u Nacionalnom parku Plitvička jezera i očišćen kanal Nadjhat u Kopačkom ritu, čime su obnovljeni prirodni tokovi i poboljšani uvjeti za brojne biljne i životinjske vrste. U suradnji s ribarima i lokalnim zajednicama, prikupili su i reciklirali 50 tona odbačenog ribolovnog alata.

Iako se ništa ne slavi, u Hrvatskoj od danas, 27. prosinca, ponovno počinju takozvani dani pirotehnike, tijekom kojih je pucanje dopušteno i danju i noću. Apsurd je tim veći što bi se ispaljivanje pirotehnike u bilo koje drugo doba godine smatralo prekršajem, no ne i u danima pred Novu godinu. Iz udruge Prijatelji životinja upozoravaju kako ovako blag zakon jedino donosi legaliziranje terora nad građanima, djecom, bolesnima, osobama s PTSP-om i životinjama.

Zabrana petardi je besmislena
Iz udruge Prijatelji životinja godinama upozoravaju na nelogičnost zakona. Koordinatorica projekata Snježana Klopotan Kačavenda ističe kako su i ovog prosinca zabilježene teške ozljede djece, uključujući i amputacije prstiju.

“Zabrana petardi i redenika nije učinkovita kada je gotovo šest dana krajem prosinca dopušteno korištenje jednako bučne i razorne pirotehnike. Nitko ne shvaća ozbiljno akciju MUP-a ‘Mir i dobro’ jer je radnim danima, bez ograničenja, dopuštena bučna pirotehnika, pa ni policija ne može razlikovati je li jaka eksplozija pod nečijim prozorom petarda ili dozvoljena raketa.”

Europa ograničava, Hrvatska dopušta danima
Klopotan Kačavenda naglašava da rješenje leži u izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja. Predlažu potpunu zabranu prodaje bučne pirotehnike građanima, ukidanje “dana pirotehnike” te ograničavanje uporabe svjetlosne pirotehnike isključivo na dva sata u novogodišnjoj noći.

“Dok Hrvatska dopušta višednevnu pucnjavu proizvodima čiji nazivi poput ‘Topovskog udara’, ‘Zračne bombe’ i ‘Detonatora’ jasno opisuju jačinu zvučnog udara, Njemačka, Finska, Norveška, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge europske zemlje ograničile su uporabu pirotehnike na samo nekoliko sati u noći dočeka Nove godine. Bruxelles je pritom uveo potpunu zabranu privatne pirotehnike. Takva vremenska ograničenja omogućuju proslavu, ali istodobno štite mir osjetljivih skupina građana te smanjuju ozljede djece i štetu za okoliš i životinje.”

Kaznena odgovornost za roditelje
Iako je maloljetnicima zakonom zabranjena kupnja, posjedovanje i korištenje pirotehnike, ozljede djece svake godine pokazuju da sustav ne funkcionira. Prijatelji životinja smatraju da roditelji i druge odrasle osobe koje djeci kupuju pirotehniku kategorija F2 i F3 svjesno ugrožavaju njihovo zdravlje i život, jer takvi proizvodi mogu uzrokovati gubitak prstiju ili vida.

“Uz prijavu nadležnom centru za socijalnu skrb, takve osobe treba sankcionirati i zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava, za što je predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina ako nastane teška tjelesna ozljeda.”

Blagdani straha za životinje
Iz udruge naglašavaju da je ovo doba godine noćna mora za skrbnike kućnih ljubimaca, koji umjesto proslave Nove godine provode vrijeme smirujući prestravljene životinje. Psi odbijaju šetnje, ne jedu i tresu se na svaku detonaciju, dok se mačke panično skrivaju.

Buka je posebno opasna za životinje sa srčanim bolestima i epilepsijom. Zbog ekstremnog stresa, psi na lancima mogu doživjeti srčani udar ili izgubiti sluh, životinje koje pobjegnu često stradavaju pod kotačima automobila, a dezorijentirane ptice se u panici zalijeću u zgrade i umiru od stresa.

Pirotehnika nije zabava, već problem
“Svaka ozljeda djeteta, stradala životinja i zapaljena površina, kao i onečišćen zrak, tlo i voda odgovornost su onih koji koriste, promoviraju i opravdavaju korištenje pirotehnike. Vrijeme je da se bučna pirotehnika prestane tretirati kao zabava, a počne kao ono što jest – sigurnosni, zdravstveni i društveni problem. Za doček Nove godine dostupne su nam tiše i sigurnije alternative poput dronova, lasera i svjetlosnih instalacija”, zaključuju Prijatelji životinja i pozivaju sve na miran i siguran doček 2026. godine. Prijedlog izmjena Zakona i peticija za zabranu bučne pirotehnike dostupni su na stranicama udruge Prijatelji životinja.

U unutrašnjosti će prijepodne prevladavati oblačno vrijeme. Slaba oborina u obliku snijega još je moguća tek ponegdje u gorju, a potom će i ondje uglavnom biti suho. Na Jadranu će od jutra prevladavati sunčano, mjestimice i potpuno vedro.

Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će uz obalu biti umjerene i jake bure s olujnim, ponegdje i orkanskim udarima. Jutarnje temperature u kopnenim krajevima kretat će se od minus tri do tri stupnja, a na obali između pet i deset.

Tijekom poslijepodneva u središnjim i sjeverozapadnim krajevima očekuje se postupno razvedravanje, uz mjestimične sunčane intervale. Vjetar će biti slab, a temperatura će se tek neznatno podići, uglavnom na jedan do dva stupnja iznad nule, najviše do četiri.

Na istoku zemlje, u Slavoniji, Baranji i Srijemu, dan će započeti s više oblaka, no kasnije su moguća kraća sunčana razdoblja. Vjetar će biti slab, a dnevna temperatura oko tri do četiri stupnja.

U Dalmaciji će prevladavati ugodno zimsko vrijeme s obiljem sunca. Bura će slabjeti, uglavnom na umjerenu, uz tek povremene jače udare. U Dalmatinskoj zagori temperatura će biti oko osam stupnjeva, dok će se uz obalu kretati između 11 i 15, osobito na jugu, gdje će biti vrlo ugodno.

Na sjevernom Jadranu zadržat će se pretežno sunčano, no bura će i dalje povremeno imati olujne udare. Temperature će se kretati od šest do 12 stupnjeva. U gorskim krajevima, s druge strane Velebita, ostaje oblačno, ali većinom suho, uz slab do umjeren vjetar i temperaturu oko jedan stupanj.

U sljedećim danima očekuje se stabilnije vrijeme, uz više sunca i u kopnenim predjelima. Izgledno je nekoliko uzastopnih sunčanih dana, a vedrije noći donijet će i osjetno hladnija jutra. Minimalne temperature bit će u padu, a prema kraju godine sve češći će biti jutarnji minusi. Dnevne vrijednosti neće se bitnije mijenjati, ili će biti tek malo više, prenosi RTL.

Na Jadranu će se idućih dana zadržati sunčano i vedro. Jutra će biti hladnija, osobito na sjeveru gdje je moguća temperatura oko nule, dok će dnevne vrijednosti ostati iznad prosjeka za kraj prosinca. Povremeno će puhati bura ili tramontana, jača u nedjelju i ponovno sredinom tjedna.