ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Održane dvije promocije magistara Sveučilišta u Zadru
Na Sveučilištu u Zadru danas su održane dvije promocije magistara različitih struka, na kojima je diplome dobilo ukupno 154 promovenata. Svečanom činu uručenja diploma nazočili su njihovi prijatelji i rodbina, a kroz njega su ih vodili rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić i promotorica doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor.
Rektor Faričić u pozdravnom je govoru pozvao promovente da budu odgovorni graditelji našeg društva.
– Završili ste studij i stekli znanja i vještine koji su vas pripremili za velik dio onog što vas čeka u daljnjem životu. Položili ste sve ispite koji su se od vas tražili na studiju, ali pred vama su sada novi životni ispiti i vjerojatno ih nećete sve položiti iz prve, neke možda nikad nećete položiti. Neka vam to ne bude prepreka da ostvarujete najbolje što možete. Nemojte se uspavati u zoni komfora nego napravite hrabre iskorake za vaše dobro, dobro onih koji vas okružuju i opće dobro.
Budite ponosni na svoja postignuća, ali neka vas ponos ne dovodi do oholosti ili umišljenosti. Ostanite čvrsto na zemlji, vodite računa o svom dostojanstvu i dostojanstvu svakog čovjeka koji će vam biti suputnik, a ponekad i supatnik. S obzirom na veliki napredak znanosti i tehnologije očekivali bismo da u međuljudskim odnosima nailazimo samo na dobre ljude. Nažalost, imamo priliku naići i na one koji stoje na putu svima nama, koji čak i pod krinkom najvećih vrijednosti poput domoljublja žele u svakoj prilici naplaćivati te vrijednosti. Domoljublje se ne koristi za partikularne interese. Ne zaboravimo čovjeka do nas, bio on s desne ili lijeve strane, ispred ili iza nas. Budite neumorni graditelji svijeta na temeljima etičkih vrlina koje su neprolazne, poručio im je rektor Faričić.
Promotorica Duka Glavor rekla je kako svečanost nije samo potvrda akademskog uspjeha, nego i svjedočanstvo osobnog rasta, strpljenja i unutarnje snage koju su gradili tijekom svog studija.
– Živimo u vremenu velikih brzina i stalne izloženosti ekranima, u vremenu u kojem smo često informirani, ali ne uvijek povezani. Upravo zato postaje još važnije sačuvati ono što nas čini cjelovitim ljudima – sposobnost za blizinu, razumijevanje i istinsku prisutnost. Bez obzira na to kojom se strukom bavili, vaša će najveća vrijednost biti način na koji pristupate drugome čovjeku. Mentalno zdravlje jedno je od ključnih pitanja današnjice. No briga za mentalno zdravlje ne počinje samo izvana – ona započinje radom na sebi, njegovanjem unutarnjeg života i otvorenošću prema onoj duhovnoj dimenziji koja daje smisao, nadu i ravnotežu. Kada čovjek zanemari sebe iznutra, lako izgubi i snagu i radost. Zato vas potičem da, uz profesionalni razvoj, ne prestanete ulagati u vlastiti rast, u vrijednosti koje vas nose i u ono što vam daje duboki smisao. Čuvajte radost – jer ona nije suprotnost ozbiljnosti, nego njezin najzdraviji temelj, rekla je promotorica.
Nakon prisege da će sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit svog naroda te stečeno znanje i dalje produbljivati i razvijati, uslijedio je čin podjele diploma. Svečanost je nastupom uveličao Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zadru pod ravnanjem Tomislava Košte, koji je izveo nekoliko prigodnih skladbi uz neizostavnu studentsku himnu Gaudeamus igitur.
U 10 sati promovirani su: Bruna Alebić, Roberta Anić, Antonija Baić, Roko Barešić, Matea Basioli, Marea Biočić, Mia Bobanović, Nikola Bojanić, Viktoria Bosnić, Martina Brković, Laura Brzić, Jelena Bubenik, Iva Budimir, Petra Cigić, Borna Cvečić, Sanja Čakarun, Katarina Čarapina, Petra Čarija, Marina Ćaćić, Kristina Ćuković, Ana Darrer Kapić, Valentina Dominković, Jelena Dragobratović, Leonarda Drljepan, Rahela Grahovac, Lucija Grdović, Josipa Gulan, Matea Guzalić, Danijela Ivanović, Ana Jagić, Josipa Jonjić, Neda Jukić, Magdalena Jurišić, Martina Kasap, Mihaela Knezović, Božica Kos, Sandra Kraljev, Ivana Kukavica, Anamaria Lasić, Neda Lelas, Maja Lukić, Emanuela Mandić, Lucija Marčić, Emili Marušić, Magdalena Matulj, Monika Milanović, Josip Miljković, Vana Mrduljaš, Nina Nevešćanin, Ivona Olivari, Klara Orešković, Lucija Orešković, Tina Paleka, Anđela Papić, Lucija Paušić, Anamarija Pavičić, Maja Pavlić, Kristina Perić, Marita Perić, Mijo Perić, Jakov Prvonožec, Mia Radan, Andrija Ravnjak, Tea Roguljić, Sanja Rudan, Doris Sikirić, Vlatka Stančić, Josip Šimunović, Monika Špoljarić, Josipa Toman, Antonio Tudorović, Magdalena Uskok, Iva Ušljebrka, Ines Varvodić, Timon Vertuš, Ivana Violić, Marija Vujević, Iva Vujnović, Josipa Vukadin, Lana Vukić, Dora Vukoja, Neno Vulić, Šime Krešimir Zeko, Alisa Žanko.
U 12 sati promovirani su: Roberta Abramović, Vanna Apostolovski, Tomislav Babić, Nomi Bačelić, Sanja Bačelić-Medić, Luca Bakija, Andrea Ban, Đani Barić, Marija Bekić, Bruno Beneti, Karmela Biočić, Božena Bitunjac, Ana Buličić, Karmen Butigan, Andrijana Ćaleta, Gabriela Ćumurdžić, Marija Dražić, Danijela Dujela, Barbara Dukić, Petra Đurić, Kristina Grbavac, Katarina Groš, Arijana Gudelj, Marija Gulam, Marta Herr, Klara Hodak, Tea Humolli, Antonio Imširović, Petra Jerić, Renata Jović, Ante Juričev-Martinčev, Lucija Jurlina, Petra-Elena Karamarko, Ariana Kaurin, Ivana Kljajić, Ivana Kolunđija, Klaudija Kozić, Jelena Kraljević, Natalija Križanec, Tomislava Lemac, Ivan Lukanović, Tomislava Maleš, Tea Mandić, Valentina Marković, Laura Matas, Borna Mazija, Sara Medvidović, Ivka Merčep, Karla Mihaljević, Ivana Mihovilović, Darija Miletić, Ana Milinović, Tereza Milovčević, Ana Mrkić, Ante Negro, Lara Nizeteo, Karolina Nižić, Anica Papić, Anamarija Petric, Marija-Magdalena Pintur, Marko Prostran, Marina Josipa Radaš, Katija Radić, Mate Salama, Antonela Sarić, Paulina Sekulić, Leon Sić, Sanja Slavica, Petra Sorić, Vlatka Stanić, Sara Stojčević, Gloria Svjetličić, Josip Šatalić, Alena Šćuka, Katarina Šipić, Martina Šišak, Matej Škara, Ena Šola, Tea Tandara, Roberta Tomičić, Martina Ušljebrka, Marija Uzelac, Anabela Veselin, Mare Vidaković, Dino Vodopija, Marija Volarević, Sunčica Vrcić, Rajka Zelić, Matea Zrilić, Ena Žanko, Karla Županović.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





