magazin
DANAS JE SV. LUCIJA / Dan kada se sadi pšenica i darivaju djeca
Život svete Lucije isprepleten je mnogim legendama i danas ne možemo sa sigurnošću procijeniti što je od toga povijesno istinito, ali je njezin kult unatoč tome vrlo raširen u svijetu pa je tako riječ o svetici koja je vrlo omiljena i u hrvatskom narodu, gdje se od milja naziva svetom Lucom.
Datum 13. prosinac je vrlo bitan u božićnom krugu hrvatskih narodnih običaja. U Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na Sv. Nikolu, već na blagdan Sv. Lucije.
U čarapama, papučama ili ispod jastuka dočekali bi ih slatkiši i suho voće. Osim toga, uz ovaj blagdan vezani su i drugi stari i mistični običaji.
Tko je bila Sveta Lucija?
Sveta Lucija, zaštitnica vida, krojača i kovača, živjela je u 4 st. u Siracusi na Siciliji u vrijeme vladara Dioklecijana. Bila je iz bogate porodice i bila je zaručena. Jednom je hodočastila grob mučenice Agate u Kataniji da bi izmolila ozdravljenje za svoju bolesnu majku.
Tada joj se ukazala mučenica Agata i predvidjela joj vrlo skoru mučeničku smrt. Odmah po povratku u Siracusu je otkazala zaruke i podijelila sav svoj imetak siromasima.
Uvrijeđeni zaručnik ju je prijavio vlastima sa optužbom da je kršćanka. Takva optužba, po Dioklecijanovim zakonima koji je proganjao kršćane, je bila smrtno opasna.
Zatvorili su je u tamnicu, mučili su je polijevajući je vrelom smolom i vrelim uljem, ali svoju vjeru nije zatajila. Osudili su je na smrt odrubljivanjem glave. Prije toga uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kršćana.
Njeno predviđanje se vrlo brzo ostvarilo. Svetu Luciju su počeli štovati već u 5. stoljeću i vrlo brzo su je štovali u svom zapadnom kršćanskom svijetu. U narodu je sirakuška djevica vrlo poštovana. U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti je Sveta Lucija zaštitnica vida i vrlo često je prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu.
Njen praznik 13. prosinac se po julijanskom kalendaru povezuje sa najkraćim danom u godini i narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa.
Legenda govori da si je Lucija sama iskopala oči kako bi se riješila mladića koji ju je želio zaprositi.
Narodni običaji vezani uz blagdan Sv. Lucije
Na dan Sv. Lucije i večer uoči nje djeca i mladi su u manjim skupinama obilazili od kuće do kuće noseći izdubenu tikvu kojoj bi izrezali šupljine u obliku očiju, nosa i usta i osvijetlili je svijećom dajući joj sablasni izgled.
Tikvu su dizali do prozora i njome plašili djecu, govoreći “Ide baba Luca, po selu se smuca”. Tako bi izmamili domaćine da im otvore vrata i da im daruju jabuke, novac i sl.
U mnogim hrvatskim krajevima se na dan sv. Lucije sije pšenica, kako bi ozelenila do Božića, a zelenilom se prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini.
Narasla se pšenica po tradiciji vezala crvenom trakom koja je štitila od uroka, i stavljala, ovisno o području, u kut sobe, na stol ili pod bor. U sredinu božićne pšenice, koja se sijala i u izdubljenu repu, negdje se stavlja jabuka, a negdje jedna ili čak i tri svijeće.
Blagdan Sv. Lucije i predviđanja
12 dana od Svete Lucije do Božića prepuni su folklornih elemenata kao što su predviđanje uspješnosti godine prema 12 nasoljenih režnjeva crvenog luka koji od soli pusti tekućinu. U tom se periodu predviđalo vrijeme prema 12 brojanica, tj. zapisa vremena svakog dana od Svete Lucije do Božića.
Prema predaji, sljedeće će godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića.
Na dan Sv. Lucije neudane djevojke su ispisivale 13 ceduljica s imenom momka. Svakog se dana po jedan neotvoreni papirić baca u vatru, a djevojka će se udati za onoga čije ime posljednje ostane ispisano na cedulji.
Dragica Šuvak, “Etnografske značajke slatinskog kraja”
magazin
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
Ovog vikenda, 19. i 20. lipnja, Kali ponovno postaju središte okusa, tradicije i vrhunske gastronomije. Na atraktivnoj lokaciji punte Artine održava se šesto izdanje Blue Fish Festivala, manifestacije koja na jedinstven način spaja ribarsku tradiciju mjesta Kali, vrhunsku gastronomiju i glazbeni program uz more.
Plava riba, simbol mjesta koje živi od mora, ponovno će biti glavna zvijezda festivala. Srdela, inćun i tuna u rukama vrhunskih kuhara postaju moderna i kreativna jela koja iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetitelja.
Ovogodišnji Blue Fish Festival okupit će poznatog hrvatskog chefa Davida Skoku te zadarske kuhare Josipa Vrsaljka i Tomislava Karamarka, kojima će se pridružiti sushi chef Mladen Križanović. Tijekom dva festivalska dana pripremat će ukupno šest autorskih jela i sushi specijalitete inspirirane bogatstvom Jadrana. Ekipi se pridružuje gostujući kuhar iz Slovenije Gregor Podržaj koji je posebno vezan za Kali koje posjećuje više od 40 godina. Autor je 2 kuharice, a jedna naslova ˝Iz mora u lonac˝ posvećena je pripremi jadranske ribe.
Poseban doživljaj festivalu daje njegova lokacija – punta Artine, uz more u mjesnoj lučici Batalaža, gdje se gastronomija susreće s autentičnim mediteranskim ambijentom.
Uz gastro program, posjetitelje očekuje i bogat glazbeni sadržaj. U petak nastupa Dino Petrić, dok će u subotu atmosferu dodatno zagrijati Petar Dragojević.
Blue Fish Festival nije samo gastronomska manifestacija već i događaj koji promovira važnost konzumacije plave ribe, održivo ribarstvo te bogatu ribarsku tradiciju Kali, jednog od najpoznatijih ribarskih mjesta na hrvatskoj obali.
Pozivamo sve ljubitelje dobre hrane, mora i glazbe da nam se pridruže u Kalima i dožive jedinstvenu atmosferu Blue Fish Festivala.
magazin
FOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom
magazin
SLOBODAN ULAZ / Leb i Sol donosi makedonski fusion zvuk na Muraj Art & Sound
Jedan od najutjecajnijih makedonskih bendova i pionir fusion glazbe na ovim prostorima, legendarni sastav Leb i Sol, nastupit će u četvrtak, 18. lipnja u 21 sat na zadarskim zidinama u sklopu programa Muraj Art & Sound.
Poznat po jedinstvenom spoju makedonskog folklora, progresivnog rocka i jazz-rocka, Leb i Sol već pet desetljeća gradi prepoznatljiv glazbeni izričaj koji je stekao brojne poklonike diljem Europe i svijeta. U različitim sastavima djeluje od 1976. godine, dok aktualna postava postoji od 2007., kada je objavljen i njihov posljednji studijski album „I taka nataka…”, na kojem je gostovao i poznati hrvatski glazbenik Dado Topić.
Tijekom bogate karijere bend je ostvario brojne međunarodne nastupe diljem Europe, ali i u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Posebno se ističe projekt „Leb i Sol Symphony”, realiziran 2016. godine u suradnji s orkestrom Makedonske opere i Studentskim simfonijskim orkestrom iz Skoplja. Godine 2024. objavili su LP „Live in Constantinus”, snimljen uživo na festivalu Constantinus u Nišu, a tijekom ovog ljeta planiraju započeti snimanje novog studijskog materijala.
Publika na zadarskim zidinama moći će uživati u presjeku njihove impresivne diskografije i bezvremenskim skladbama poput „Marija”, „Devetka”, „Leb i igri”, „Galeb”, „Mandarina”, „Kako ti drago”, „Ručni rad”, „Bistra voda”, „Skakavac”, „Si zaljubiv edno mome”, „Aber dojde Donke”, „Raspukala Šar planina” i brojnim drugim pjesmama koje su obilježile generacije slušatelja.
Aktualnu postavu benda čine Dimitar Božikov na gitari, Kokan Dimuševski na klavijaturama, Bodan Arsovski na bas gitari i Mihail Parušev na bubnjevima.
Uz koncertni program, posjetitelji će moći razgledati i kupiti unikatne proizvode lokalnih obrtnica, čiji će štandovi i ovoga puta upotpuniti večer. Muraj Art & Sound tijekom ljetnih mjeseci donosi vrhunske glazbene i kulturne sadržaje na jedinstvenu pozornicu zadarskih bedema pod zaštitom UNESCO-a, spajajući suvremenu umjetnost, glazbu i iznimnu kulturnu baštinu grada.
Ulaz na koncert je slobodan.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
magazin4 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru





