Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Održan znanstveni skup „Crno na vrelu kršćanske baštine za svijetlu budućnost“

Objavljeno

-

U Domu kulture u Crnome danas je održan znanstveni skup „Crno na vrelu kršćanske baštine za svijetlu budućnost”, u povodu 310. obljetnice posvete crkve sv. Nikole biskupa u Crnome. Na skupu su obrađene teme o prošlosti mjesta, njegovu prikazu na geografskim kartama, vjerskim i društvenim prilikama, demografiji, potencijalima gospodarskog razvitka i drugim temama. Skup su zajednički organizirali Sveučilište u Zadru, Zadarska nadbiskupija te Župa sv. Nikole u Crnom i Mjesni odbor Crno. Program su prigodnim nastupom otvorili Tea Vidaić i klapa Ponistra.

Zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić istaknuo je kako je ovo prostor duboke ukorijenjenosti vjere i zajedništva, tzv. običnih ali vjernih i snažnih ljudi.

Bogate stranice naše povijesti u ovom mjestu ispisali su ljudi koji njeguju obiteljski život, molitvu uz zajednički rad, okupljanje oko oltara, koji strpljivo nose svakodnevne križeve. Crno svjedoči o snazi ljudskog zajedništva i Božje providnosti. Zahvaljujem na angažmanu Sveučilištu u Zadru i župniku don Elvisu Ražovu, čija je zauzetost učinila Crno ne samo mjestom susreta, nego i duhovne topline, rekao je u pozdravnoj riječi nadbiskup Zgrablić.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako ova ustanova znanstvenim skupovima i monografijama o mjestima iz zadarskog kraja popločava znanstveni mozaik cijele regije. To ne bi moglo učiniti bez partnerskih ustanova i znanstvenika.

Rad na ovakvim skupovima i pisanje monografija u akademskoj zajednici se gotovo uopće ne vrednuje, što previđa važnu misiju akademske zajednice da se bavi svojim zavičajem i domovinom. Znanstvena zajednica nije bjelokosna kula neke elite koja svoju funkciju postiže samo objavljivanjem znanstvenih radova na engleskom jeziku i u publikacijama dostupnim samo akademskim krugovima, već je u svojoj punini ostvaruje svoju svrhovitost kada se uz temeljna znanstvena istraživanja posvećuje potrebama onih u čijoj sredini ostvaruje svoju egzistenciju i misiju. Mještani Crnog su velika dragocjenost ovog grada, županije i domovine, ali imaju i časnu obvezu izgrađivati ga na principima najboljih mogućih odnosa prema bližnjemu i prostoru koji su preci posudili da bi ga na isti način predali svojim potomcima. Ne treba sve betonirati i podrediti turizmu, jer se tako može prijeći granicu koja će djeci onemogućiti daljnji razvoj ili izokrenuti sustav vrijednosti. Temeljimo budući razvoj na zaštiti i obzirnoj uporabi prirodne i kulturne baštine, vodeći se, ostvarujući svoje osobne i različite druge partikularne potrebe dosljednom primjenom načela koja će kao prioritet uvijek uključivati i opće dobro, rekao je rektor Faričić.

Sudionike skupa pozdravio je i gradonačelnik Zadra Šime Erlić, pohvaljujući namjeru da se o Crnome objavi monografija koja će ostaviti trajno zapisano svjedočanstvo za buduće generacije.

Crničani i Crničanke mnogo su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, bili su prvi na obrani linije grada i to je snažno utkano u identitet koji mjesto čini vitalnim. Tu je i gospodarska zona koja će uz Gaženicu i Zračnu luku nositi gospodarstvo ovog kraja. Crno je atraktivno brojnim stanovnicima koji se žele skrasiti u Zadru, pa Grad Zadar ima u planu sagraditi sto kuća za mlade obitelji. Napravit ćemo sve da mjesto dobije potrebne kulturne i sadržaje i primjeren trg kako bi mještani na adekvatan način mogli njegovati svoj identitet, rekao je gradonačelnik Erlić.

U radnom dijelu konferencije don Elvis Ražov i fra Bojan Rizvan govorili su o sv. Nikoli biskupu, njegovom sudjelovanju na saboru u Niceji te borbi protiv arijanizma, koji je negirao božanstvo Isusa Krista. Rektor Faričić govorio je o osnovnim geografskim obilježjima Crnog i njegovoj vizualizaciji na starim kartama. Na tim kartama, uz ostalo, posebno je istican tok Ričine (i Jaruge koja se u njega sa sjeverozapadne strane ulijeva u predjelu Vrilo), naglašavajući hidrološku važnost toga toka na kojem su, zahvaljujući obilju vode, bili i mnogi mlinovi. Tu činjenicu nisu u potrebnoj mjeri uvažili oni koji su projektirali zgradu u kojoj je smještena Supernova pa su samo srećom izbjegnute veće štete i žrtve tijekom prirodne katastrofe s velikom količinom kiše 11. rujna 2017. Zanimljivo je da je na karti prve katastarske izmjere iz 1826. Crno prikazano u okviru katastarske i porezne općine Arbanasi (Borgo Erizzo), da bi nakon toga Crno bilo tretirano kao zasebna katastarska općina koja uz Crno danas obuhvaća Dračevac, Babindub i pojedine dijelove Zadra poput dijelova Plovanije i Bilog Briga iznad zaobilaznice, kao i gradske četvrti Crvene kuće, Sinjoretovo i Ploče.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADAR KAO NAJVEĆE IZNENAĐENJE / Australska novinarka tjednima putovala Europom, najviše ju oduševio naš grad…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Australska novinarka u članku za Business Insider izdvojila je Zadar kao najveće pozitivno iznenađenje tijekom petotjednog putovanja Europom, istaknuvši da je nadmašio sva njezina očekivanja.

Australska novinarka Emma Ruben mjesecima je planirala putovanje Europom i prije polaskaistraživala destinacije koje su među najpopularnijima na internetu i društvenim mrežama. Na njezinu popisu našli su se rimski Kolosej, Eiffelov toranj u Parizu i švicarske Alpe, no priznala je da ju je upravo Zadar najviše oduševio, piše Business Insider.

Prema njezinim riječima, Zadar nudi odličan spoj aktivnog odmora i opuštene atmosfere. Na kraju boravka požalila je što nije ostala dulje te smatra da mnogi turisti neopravdano prednost daju Dubrovniku i Splitu, iako i Zadar zaslužuje mjesto na njihovom putnom planu.

Posebno ju je impresionirala gostoljubivost lokalnog stanovništva. Kako je napisala, informacije tijekom putovanja obično traži na internetu, a ne od domaćih ljudi. U Zadru su joj, međutim, mještani nudili pomoć i prije nego što ju je zatražila. Tako joj je turistički vodič nakon izleta sam preporučio restorane i druge zanimljivosti.

U posebnom sjećanju ostao joj je i trenutak kada su ona i partner uz more pokušavali snimiti zajedničku fotografiju. Prolaznik im je prišao, ponudio pomoć i pokazao najbolje mjesto za fotografiranje. Smatra da upravo takve male geste putovanje čine ugodnijim i autentičnijim.

Čisto more, izleti na otoke i lokalna kuhinja

Pohvalila je i čistoću mora te preporučila izlete brodom na obližnje otoke, gdje posjetitelji mogu plivati i roniti s maskom. Kao jedan od vrhunaca boravka izdvojila je posjet mjestu Kali na otoku Ugljanu, gdje je kušala svježe pripremljenu ribu i druge lokalne specijalitete.

Onima koji planiraju ostati u gradu preporučila je plažu Kolovare, udaljenu oko 15 minuta hoda od stare gradske jezgre. Zadar je posjetila neposredno nakon vrhunca turističke sezone, kada je bilo manje posjetitelja, pa je bez gužve mogla uživati i na tamošnjoj skakaonici u more.

Zadar usporedila s drugim europskim gradovima

Zadar je usporedila i s drugim europskim gradovima koje je posjetila, među njima Rimom, Londonom i Dubrovnikom. Navela je da je u tim gradovima često osjećala pritisak zbog brojnih rezervacija i unaprijed isplaniranih obilazaka.

U Zadru je, istaknula je, prvi put mogla provoditi dane bez “prenatrpanog” rasporeda. Prošetala je starom gradskom jezgrom, razgledala ostatke iz rimskog razdoblja i posjetila gradsku tržnicu, bez žurbe i strogog plana.

Na kraju je zaključila da je Zadar izvrstan izbor za sve koji na jednom mjestu žele spojiti kulturne i povijesne znamenitosti, vrhunsku gastronomiju, aktivnosti na moru i opuštenu atmosferu. Dodala je da je mogućnost istraživanja grada vlastitim tempom, bez žurbe i unaprijed zadanog rasporeda, jedna od njegovih najvećih prednosti, piše Business Insider.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Župan Bilaver pozdravio hodočasnike iz Bitetta i najavio da će novi hospicij nositi ime blaženog Jakova Zadranina

Objavljeno

-

By

Hodočasnici su u Zadar stigli zajedno s franjevcima koji skrbe o svetištu hrvatskog blaženika, kako bi posjetili njegov rodni grad i obnovili stoljetne duhovne i povijesne veze između Zadra i Bitetta.

Tom je prigodom župan Bilaver najavio da će novi županijski hospicij, odnosno Centar za palijativnu skrb Zadarske županije u Babindubu, nositi ime blaženog Jakova Zadranina.

„Blaženi Jakov Zadranin svojim je životom svjedočio poniznost, služenje drugima i brigu za potrebite. Upravo su to vrijednosti na kojima počiva i palijativna skrb, zbog čega smatramo primjerenim da novi županijski hospicij nosi njegovo ime“, poručio je Bilaver.

Hodočasnike su u crkvi sv. Frane, uz franjevce i časne sestre, pozdravili župan Josip Bilaver i gradonačelnik Šime Erlić, nakon čega je slavljena sveta misa.

Gradonačelnik Erlić izrazio je zadovoljstvo dolaskom hodočasnika te istaknuo važnost daljnjeg razvijanja prijateljskih veza Zadra i Bitetta jer imaju snažnu priču koja ih povezuje.

„U Bittetu slave ovoga blaženika tijekom cijele godine, osobito u travnju, dok Zadrani još uvijek otkrivaju tko je bio blaženi Jakov Zadranin i mnogi od nas nisu u potpunosti svjesni njegova značenja. Mislim da tu priču možemo i moramo u budućnosti snažnije isticati, a podržat ćemo sve inicijative koje budu išle u tom smjeru“, istaknuo je Erlić.

Blaženi Jakov Zadranin, poznat i kao Jakov Varingez ili Jakov Ilirik, rođen je u Zadru oko 1400. godine, a preminuo je 1496. godine u Bitettu na glasu svetosti. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1700. godine pod imenom Jakov Ilirik.

Stanovnici Bitetta stoljećima štuju blaženog Jakova kao zaštitnika svojega grada. Organizirano hodočašće u Zadar održano je i 1989. godine, kada su hodočasnici zadarskim franjevcima darovali relikvije i sliku blaženika.

Ovogodišnji dolazak hodočasnika još je jednom potvrdio snažnu povezanost dvaju gradova, izgrađenu na zajedničkoj vjerskoj i kulturnoj baštini te štovanju blaženog Jakova Zadranina.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) MEDICINA POMAŽE ARHEOLOGIJI / U OB Zadar obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza s nizozemskog jedrenjaka potonulog u 16. st.

Objavljeno

-

By

Izuzetno zanimljivu suradnju razvila je Opća bolnica Zadar s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru. Na Odjelu za kliničku radiologiju ovih su dana obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza, a riječ je o velikim željeznim konglomeratima izronjenima s nizozemskog jedrenjaka koji je krajem 16. stoljeća potonuo u blizini Premanture. Ovo je jedno od najznačajnijih podvodnih arheoloških lokaliteta na Jadranu, a istraživanja koja se provode od 2020. godine i dalje otkrivaju nove spoznaje.

Rendgenske snimke stručnjacima omogućuju uvid u unutrašnjost predmeta prekrivenih debelim slojevima korozije i okamine, bez njihova oštećivanja.

„Željezni konglomerati koje smo snimali su nam u svom sadašnjem stanju neprepoznatljivi, ali pomoću rendgena možemo vidjeti ima li u konglomeratima ostataka željeza koje nije propalo ili će šupljina ukazati da su iznutra, pak, sasvim propali. Naši restauratori potom mogu znati kako će pristupiti čišćenju predmeta, hoće li ga čistiti razbijanjem okamine ili će u šupljine ubrizgati tekuće sredstvo. U svakom slučaju, snimanje nam pomaže da predmete prepoznamo i da ih na pravi način očistimo i očuvamo“, kazao je doc. dr. sc. Luka Bekić iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju.

Kaciga tipa Morion ovogodišnji je hit, jedan od najvažnijih predmeta koji su izronjeni. „Prije nego kacigu očistimo od korozije i okamine, moramo provjeriti postoje li na njoj kakvi ukrasi“, dodaje Bekić.

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru već 20 godina skrbi o istraživanju, zaštiti i očuvanju podvodne kulturne baštine, a zbog nedostatka vlastitog rendgenskog uređaja ovakva suradnja s našom bolnicom od iznimne im je važnosti. Ponosni smo što stručnost i oprema našeg Odjela za kliničku radiologiju mogu pridonijeti očuvanju podvodne baštine te pomoći da vrijedni nalazi iz prošlosti budu sačuvani za buduće generacije.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu