ZADAR / ŽUPANIJA
Kineski veleposlanik posjetio Zadarsku županiju: Mogućnost dodatne suradnje u plasiranju hrvatskih prehrambenih proizvoda
Župan Josip Bilaver sa suradnicima u Domu Zadarske županije ugostio je veleposlanika Narodne Republike Kine Nj.E. Qi Qianjina. Sastanku su nazočili i predstavnici Zračne luke Zadar, HGK – Županijske komore Zadar te Grada Zadra.
Župan Bilaver predstavio je Zadarsku županiju kao središte hrvatske jadranske obale s dobrom prometnom povezanošću, vrijednim prirodnim okolišem te bogatom kulturnom baštinom. Posebno je naglasio kako je Zadarska županija vodeća na Jadranu u ribarstvu i marikulturi te istaknuo važnost poticanja stranih investicija kao važnog impulsa dodatnom razvoju regije.
Župan je upoznao kinesko izaslanstvo sa županijskim strateškim projektima. Naglasak je stavljen na potencijale luke Gaženica te planove modernizacije i proširenja kapaciteta Zračne luke Zadar i revitalizacije željezničke pruge, s ciljem pozicioniranja zadarske regije kao ključnog prometnog čvorišta ovog dijela Europe.
“Želimo postati snažno prometno regionalno središte za što imamo sve predispozicije i izuzetan potencijal”, istaknuo je župan Bilaver.
Veleposlanik Qi Qianjin izrazio je pozitivne dojmove o Zadarskoj županiji, istaknuvši da regija ima velik potencijal za suradnju u područjima infrastrukture, prometa, obrazovanja i kulture. Posebno je naglasio rast broja kineskih turista koji Hrvatsku sve češće posjećuju izvan ljetne sezone.
U kineskoj delegaciji bili su i predstavnici renomiranih tvrtki BYD Europe – vodećeg svjetskog proizvođača električnih vozila – te Norinco Internationala, energetske kompanije koja u konzorciju s HEP-om u Korlatu gradi fotonaponsku elektranu ukupne vrijednosti oko 70 milijuna eura. Riječ je o najvećoj sunčanoj elektrani u izgradnji u Hrvatskoj, snage 99 MW instalirane i 75 MW priključne energije.
Predstavnici kineskih gospodarstvenika izrazili su pozitivne dojmove o strateškim potencijalima Zadarske županije, a veleposlanik Qi Qianjin posebno je istaknuo mogućnosti jačanja trgovinske razmjene, osobito u plasiranju hrvatskih prehrambenih proizvoda poput jadranske tune, koja je od ove godine dobila dozvolu za uvoz na kinesko tržište.
Veleposlanik je također izrazio zadovoljstvo prijateljskim odnosima Zadarske županije i kineske provincije Hainan, naglasivši da se ta suradnja može dodatno produbiti.
Tijekom boravka u Zadru, kinesko izaslanstvo posjetilo je i Centar za podvodnu arheologiju, smješten u restauriranim prostorijama nekadašnje crkve i samostana sv. Nikole.
ZADAR / ŽUPANIJA
17. ROĐENDAN / U svibnju bogat program za sve generacije u Muzeju antičkog stakla. Evo detalja…
Muzej antičkog stakla u Zadru 5. svibnja obilježava svoju 17. godišnjicu rada.
Tim povodom pripremljen je bogat i raznovrstan program namijenjen svim generacijama posjetitelja.
U utorak, 5. svibnja, Muzej će biti otvoren za posjetitelje od 9 do 21 sat uz slobodan ulaz. Posjetitelje očekuje i 20 % popusta na sve suvenire i publikacije, kao i predstavljanje nove bojanke namijenjene najmlađoj publici.
Tijekom jutarnjih sati, od 9 do 14, održavat će se demonstracije puhanja stakla i rada na plameniku koje će izvoditi majstori staklopuhači Marko Štefanac i Antonija Gospić.
Za djecu vrtićke i školske dobi organizirane su dvije edukativno-pedagoške radionice na temu nove bojanke i restauracije stakla. Radionice će voditi muzejska kustosica-pedagoginja Petra Govorčin i konzervatorica-restauratorica Ivana Matković.
U petak, 8. svibnja u 12 sati otvara se velika arheološka izložba „Millefiori”, autora muzejskog savjetnika dr. sc. Berislava Štefanca. Izložba donosi pregled jedne od najljepših tehnika ukrašavanja rimskog stakla, mozaične tehnike te predstavlja najreprezentativnije predmete iz muzejskih zbirki diljem Hrvatske.
Uz otvorenje izložbe najavljujemo i nastup Tomislava Milačića na saksofonu.
Krajem svibnja planirano je i otvorenje izložbe „In vitro”, autorica muzejskih savjetnica dr. sc. Anamarije Eterović Borzić i dr. sc. Vedrane Jović Gazić.
ZADAR / ŽUPANIJA
Vanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije
Na sjednici održanoj danas 30. travnja 2026. godine Turističko vijeće Turističke zajednice Zadarske županije izabralo je Vanju Čvrljka za direktora Turističke zajednice Zadarske županije.
Povjerenstvo, imenovano od strane Turističkog vijeća, provelo je postupak za izbor direktora/direktorice Turističke zajednice Zadarske županije te je jednoglasno predložilo Turističkom vijeću Vanju Čvrljka kao najboljeg kandidata, a nakon čega je Turističko vijeće jednoglasno donijelo odluku kojom se Vanja Čvrljak imenuje za direktora na mandat od četiri godine.
Sjednicu Turističkog vijeća vodio je župan Zadarske županije i predsjednik Turističke zajednice Zadarske županije Josip Bilaver koji se zahvalio dosadašnjem direktoru na suradnji.
Novoizabrani direktor Vanja Čvrljak rođen je 1978. godine, a diplomirao je 2004. godine na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, te se dodatno usavršavao u Londonu. Pored višegodišnjeg rada u hotelskom sektoru, dijelom i u inozemstvu, bogato radno iskustvo stekao je upravo u sustavu turističkih zajednica prvo kao direktor TZ grada Benkovca, a zatim kao direktor najveće turističke zajednice u RH odnosno TZ područja Ravni kotari. Vanja Čvrljak se uz engleski jezik koji govori izvrsno, dobro služi i talijanskim i njemačkim jezikom.
Natječaj za izbor direktora TZ Zadarske županije objavljen je 19. ožujka, a rok za prijave istekao je 2. travnja 2026. godine. Na natječaj su pristigle dvije prijave koje je pregledalo Povjerenstvo za prikupljanje i analizu prijava na natječaj za direktora/direktorice Turističke zajednice Zadarske županije, te obavilo razgovor s kandidatom koji je pristupio provjeri.
Novi direktor Vanja Čvrljak je izjavio:
„Zahvaljujem Turističkom vijeću na ukazanom povjerenju te se radujem novim izazovima i prilici da od Zadarske županije napravimo prepoznatljivu turističku regiju cjelogodišnjeg turizma s posebnim naglaskom na ekološku, ekonomsku i socijalno društvenu održivost. Mislim da za to imamo sve preduvjete i uvjeren sam da ćemo uspjeti na tom putu.“
ZADAR / ŽUPANIJA
IZLOŽBA U KNEŽEVOJ: “300 godina Arbanasa na zadarskom području”
Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.
Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana. Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.
Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.
Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura. Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.
Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.
Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.
Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.
Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.
Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / 40 godina ponosa
-
magazin3 dana prije(FOTOGALERIJA) ZADAR U SVOM NAJGLAMUROZNIJEM IZDANJU / Masterclass vizažistice Dafine Neziri okupio beauty profesionalce iz cijele Europe
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Stiže naoblačenje s kišom, osjetno će zahladiti
-
Sport3 dana prije(FOTO) KOŠARKA I EMOCIJA / Tisuće građana na Narodnom trgu za 81. rođendan kluba i 40 godina povijesne pobjede






