Hrvatska
Nova pravila uskoro u školama: Odzvonilo mobitelima, ograničenja i roditeljima
Izmjenama pravilnika će se korištenje mobitela u osnovnim školama, osim na nastavi, zabraniti i tijekom odmora, uz iznimke korištenja u edukativne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba, najavila je u ponedjeljak posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin.
Već sada škole su jedino mjesto gdje djeca ne smiju koristiti mobitele, ali to je za sada samo pod nastavom, a izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama će se za osnovne škole propisati da se ne mogu koristiti ni tijekom odmora, kazala je Šimetin na okruglom stolu „Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?“ u organizaciji saborskog Kluba nezavisnih zastupnika.
Za srednje škole, dodala je, tražit će se neki drugi model.
Održavanje okruglog stola u Hrvatskom saboru potaknula je nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja smatra da bi se reguliranje korištenja mobitela u školama na državnoj razini trebalo urediti zakonom.
Stoga je u proceduru uputila prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, o kojem će Sabor raspravljati u srijedu i koji je, kako je naglasila, dobio potporu više od jedne petine zastupnika.
„Mnoge zemlje već su krenule u tom smjeru, a otišle su i korak dalje pa se u Europskom parlamentu govori i o reguliranju korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 ili 16 godina, ovisno o zemlji”, naglasila je zastupnica Selak Raspudić.
Izmjene Pravilnika u pripremi, a ubrzo u proceduri
Savjetnica Šimetin, međutim, ističe kako reguliranju upotrebe mobilnih telefona nije mjesto u zakonu, kao što zakonom nisu regulirana ni druga neprihvatljiva ponašanja učenika, već to treba regulirati pravilnikom, kojim se ujedno propisuje na koji način škole to mogu provesti.
Izmjene Pravilnika su u pripremi i bit će brzo u proceduri, za mjesec do dva. A osim dijela vezanog za korištenje mobitela, donijet će još jednu novost, ograničavanje prava roditelja da opravdaju izostanak učenika s nastave do tri dana, na dva do tri puta u polugodištu, umjesto dosadašnjeg neograničenog broja, najavila je Šimetin.
Ravnateljica Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar i potpredsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Nataša Vibiral pozdravlja inicijativu, no smatra da bi trebalo razdvojiti osnovne i srednje škole.
Kaže kako nije za potpunu zabranu u srednjim školama, nego za kontrolirano korištenje. „Lako je zabraniti, ali tko će to provesti u djelo, tko će to kontrolirati? Učenici u mobitelima imaju autobusne karte, plaćaju mobitelima gablece itd.”, rekla je.
Odrasli trebaju djeci pokazati da tehnologija nije zamjena za stvarni život
Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev kazao je da, iako su ograničenja uporabe mobitela u školama nužna, rješenje treba tražiti i u razvoju digitalne pismenosti, sigurnosne kulture i odgovorne uporabe tehnologije kod djece. „Na odraslima je da djeci pokažu kako tehnologija može biti alat za stjecanje novih znanja, razvijanje kreativnosti i povezivanje , a ne zamjena za stvarni život”, naglasio je.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić također pozdravlja dodatnu regulaciju, iznoseći rezultate nedavnog istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u sklopu projekta „Alati za moderno doba” , na uzorku od 2000 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole u 16 županija.
Mobiteli ne smiju postati zamjena za druženje, obitelj, igru
Radnim danom 40 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 11 posto pretjerano koristi videoigre. Vikendom se te brojke značajno povećavaju, pa tako 62,3 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 30 posto više od tri sata igra videoigre, navela je.
„Potrebno je da mobiteli ne postanu zamjena za druženje, obitelj i igru”, naglasila je.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić rekao je da istraživanje koje su proveli pokazuje da 85 posto nastavnika podržava određenu zabranu mobitela u školama, a da su pritom najviše tome skloni nastavnici informatike.
Kada je riječ o učenicima naveo je da je 52 posto učenika petih i 34 posto učenika sedmih razreda za reguliranje korištenja mobitela.
Dodao je i kako 42 posto učenika trećih razreda srednjih škola govori da je utjecaj digitalnih tehnologija na njihovo učenje negativan, a 36 posto da je negativan na kvalitetu njihova slobodnog vremena.
„Drago mi je da će se u Hrvatskom saboru, mjestu u kojem se raspravlja o najtrivijalnijim i najglupljim temama, napokon početi raspravljati o važnim temama za djecu, mlade i cijelo društvo”, poručio je Jokić.
Važno djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je na nacionalni dogovor i postizanje jasnog okvira i standarda u odgoju i obrazovanju za svu djecu. Naglasila je kako je izuzetno važno da se pred djecu stave jasna pravila i očekivanja, ali i da se djecu uključi u donošenje odluka.
„Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, no vremensko ograničenje nije jedina zaštita od posljedica digitalnog okruženja. Važno je djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju, a osim toga potrebna je edukacija djece, mladih i roditelja,odnosno medijska pismenost svima nama”, rekla je Pirnat Dragičević.
Negativan utjecaj prekomjerne uporabe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih
Sudionici okruglog stola, predstavnici ministarstava i struke također su upozorili na negativan utjecaj prekomjerne upotrebe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih, od problema sa snom, pažnjom, koncentracijom i međuljudskim odnosima, pa do ozbiljnih simptoma tjeskobe, depresivnosti i stresa.
Ukazali su i na gubitak interesa za čitanje, nedovoljan razvoj govorne i pisane komunikacije, poremećaja vida kao i nedovoljnu fizičku aktivnost te pretilost, te potrebu za većom ponudom alternativnih besplatnih sadržaja djeci i mladima.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, koje je 2022. proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo među učenicima petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, 12 posto njih problematično koristi društvene mreže, što znači da sami primjećuju da su ovisni, te da se osjećaju nelagodno, anksiozno i nervozno ako im nije dostupan mobitel i društvene mreže, zaključeno je, među ostalim, na okruglom stolu.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




