Izmjenama pravilnika će se korištenje mobitela u osnovnim školama, osim na nastavi, zabraniti i tijekom odmora, uz iznimke korištenja u edukativne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba, najavila je u ponedjeljak posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin.

Već sada škole su jedino mjesto gdje djeca ne smiju koristiti mobitele, ali to je za sada samo pod nastavom, a izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama će se za osnovne škole propisati da se ne mogu koristiti ni tijekom odmora, kazala je Šimetin na okruglom stolu „Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?“ u organizaciji saborskog Kluba nezavisnih zastupnika.

Za srednje škole, dodala je, tražit će se neki drugi model.

Održavanje okruglog stola u Hrvatskom saboru potaknula je nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja smatra da bi se reguliranje korištenja mobitela u školama na državnoj razini trebalo urediti zakonom.

Stoga je u proceduru uputila prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, o kojem će Sabor raspravljati u srijedu i koji je, kako je naglasila, dobio potporu više od jedne petine zastupnika. 

„Mnoge zemlje već su krenule u tom smjeru, a otišle su i korak dalje pa se u Europskom parlamentu govori i o reguliranju korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 ili 16 godina, ovisno o zemlji”, naglasila je zastupnica Selak Raspudić. 

Izmjene Pravilnika u pripremi, a ubrzo u proceduri

Savjetnica Šimetin, međutim, ističe kako reguliranju upotrebe mobilnih telefona nije mjesto u zakonu, kao što zakonom nisu regulirana ni druga neprihvatljiva ponašanja učenika, već to treba regulirati pravilnikom, kojim se ujedno propisuje na koji način škole to mogu provesti.

Izmjene Pravilnika su u pripremi i bit će brzo u proceduri, za mjesec do dva. A osim dijela vezanog za korištenje mobitela, donijet će još jednu novost, ograničavanje prava roditelja da opravdaju izostanak učenika s nastave do tri dana, na dva do tri puta u polugodištu, umjesto dosadašnjeg neograničenog broja, najavila je Šimetin.

Ravnateljica Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar i potpredsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Nataša Vibiral pozdravlja inicijativu, no smatra da bi trebalo razdvojiti osnovne i srednje škole.

Kaže kako nije za potpunu zabranu u srednjim školama, nego za kontrolirano korištenje. „Lako je zabraniti, ali tko će to provesti u djelo, tko će to kontrolirati? Učenici u mobitelima imaju autobusne karte, plaćaju mobitelima gablece itd.”, rekla je.

Odrasli trebaju djeci pokazati da tehnologija nije zamjena za stvarni život

Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev kazao je da, iako su ograničenja uporabe mobitela u školama nužna, rješenje treba tražiti i u razvoju digitalne pismenosti, sigurnosne kulture i odgovorne uporabe tehnologije kod djece. „Na odraslima je da djeci pokažu kako tehnologija može biti alat za stjecanje novih znanja, razvijanje kreativnosti i povezivanje , a ne zamjena za stvarni život”, naglasio je.

Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić također pozdravlja dodatnu regulaciju, iznoseći rezultate nedavnog istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u sklopu projekta „Alati za moderno doba” , na uzorku od 2000 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole u 16 županija.

Mobiteli ne smiju postati zamjena za druženje, obitelj, igru

Radnim danom 40 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 11 posto pretjerano koristi videoigre. Vikendom se te brojke značajno povećavaju, pa tako 62,3 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 30 posto više od tri sata igra videoigre, navela je.

„Potrebno je da mobiteli ne postanu zamjena za druženje, obitelj i igru”, naglasila je.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić rekao je da istraživanje koje su proveli pokazuje da 85 posto nastavnika podržava određenu zabranu mobitela u školama, a da su pritom najviše tome skloni nastavnici informatike.

Kada je riječ o učenicima naveo je da je 52 posto učenika petih i 34 posto učenika sedmih razreda za reguliranje korištenja mobitela.

Dodao je i kako 42 posto učenika trećih razreda srednjih škola govori da je utjecaj digitalnih tehnologija na njihovo učenje negativan, a 36 posto da je negativan na kvalitetu njihova slobodnog vremena.

„Drago mi je da će se u Hrvatskom saboru, mjestu u kojem se raspravlja o najtrivijalnijim i najglupljim temama, napokon početi raspravljati o važnim temama za djecu, mlade i cijelo društvo”, poručio je Jokić.

Važno djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je na nacionalni dogovor i postizanje jasnog okvira i standarda u odgoju i obrazovanju za svu djecu. Naglasila je kako je izuzetno važno da se pred djecu stave jasna pravila i očekivanja, ali i da se djecu uključi u donošenje odluka.

„Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, no vremensko ograničenje nije jedina zaštita od posljedica digitalnog okruženja. Važno je djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju, a osim toga potrebna je edukacija djece, mladih i roditelja,odnosno medijska pismenost svima nama”, rekla je Pirnat Dragičević.

Negativan utjecaj prekomjerne uporabe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih

Sudionici okruglog stola, predstavnici ministarstava i struke  također su upozorili na negativan utjecaj prekomjerne upotrebe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih, od problema sa snom, pažnjom, koncentracijom i međuljudskim odnosima, pa do ozbiljnih simptoma tjeskobe, depresivnosti i stresa.

Ukazali su i na gubitak interesa za čitanje, nedovoljan razvoj govorne i pisane komunikacije, poremećaja vida kao i nedovoljnu fizičku aktivnost te pretilost, te potrebu za većom ponudom alternativnih besplatnih sadržaja djeci i mladima.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, koje je 2022. proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo među učenicima petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, 12 posto njih problematično koristi društvene mreže, što znači da sami primjećuju da su ovisni, te da se osjećaju nelagodno, anksiozno i nervozno ako im nije dostupan mobitel i društvene mreže, zaključeno je, među ostalim, na okruglom stolu.