Svijet
Bliži nam se pomicanje sata: Ove godine s jednom promjenom koja vam se neće svidjeti
Države članice nisu se mogle usuglasiti oko ključnog pitanja: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile sklonije trajnom ljetnom vremenu, druge, kao što su Finska i Nizozemska, preferirale su zimsko. Hrvatska se još nije službeno izjasnila.
U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada Hrvatska će ponovno prijeći na zimsko računanje vremena. Točno u 3:00 sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag, na 2:00, čime ćemo dobiti dodatni sat sna i označiti povratak na standardno vrijeme (CET). Ova promjena, koja tradicionalno donosi više svjetla u jutarnjim satima, a raniji mrak poslijepodne, ove će se godine dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina. Posljednji put kada smo sat pomicali na isti datum bila je 2014, piše Večernji list.
Praksa pomicanja sata nije novijeg datuma i svoje korijene vuče još iz Prvog svjetskog rata. Prve su je uvele Njemačka i Austro-Ugarska, čiji je dio tada bila i Hrvatska, tijekom Prvog svjetskog rata s ciljem uštede energije. Nakon toga, praksa je više puta ukidana i ponovno uvođena na području bivše Jugoslavije, da bi se konačno ustalila 1983. Uvođenjem jedinstvenih propisa na razini Europske unije 1996. godine, cijeli je proces standardiziran, pa tako sve članice Unije, uključujući i Hrvatsku, prelaze na ljetno vrijeme posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu. Primarna ideja bila je uskladiti promet, komunikacije i poslovanje unutar rastućeg jedinstvenog tržišta.
Unatoč dugoj tradiciji, nezadovoljstvo pomicanjem sata doseglo je vrhunac 2018., kada je Europska komisija provela javnu anketu u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana EU. Rezultati su bili nedvosmisleni: čak 84 % ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Europski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine. Međutim, tu je sve stalo. Države članice nisu se mogle usuglasiti oko ključnog pitanja: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile sklonije trajnom ljetnom vremenu, druge, kao što su Finska i Nizozemska, preferirale su zimsko. Hrvatska se još nije službeno izjasnila.
Zbog izostanka dogovora i kasnijih globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju pomicanja sata gurnuta je u drugi plan i stavljena “na čekanje do daljnjeg”. Prema trenutno važećim EU direktivama, praksa će se nastaviti najmanje do 2026. godine. Nada postoji da bi se pitanje moglo aktivirati tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a 2025., no do tada građani Hrvatske mogu biti sigurni da će i dalje dvaput godišnje namještati svoje satove. Sve dok se ne postigne konačan dogovor na razini Unije, ritual “izgubljenog” sata u proljeće i “dobivenog” sata u jesen ostaje neizbježan dio naše stvarnosti.
Dok Europska unija oklijeva, mnoge države diljem svijeta odavno su odustale od ove prakse. Rusija se 2014. godine trajno prebacila na zimsko vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila ostati na trajnom ljetnom vremenu. Izvan Europe, divovi poput Kine, Indije i Japana odavno su ukinuli pomicanje sata. Slične odluke donijeli su i Brazil, Meksiko (uz iznimku pograničnih područja sa SAD-om), Argentina, Urugvaj te niz drugih zemalja poput Irana, Jordana, Sirije i Azerbajdžana. Čak i unutar Europe postoje iznimke; Island i Bjelorusija ne pomiču kazaljke, dok u Australiji neke savezne države primjenjuju ljetno vrijeme, a druge ne. Ovaj globalni trend napuštanja sezonskih promjena vremena stavlja dodatan pritisak na EU da konačno donese odluku i prekine praksu koju mnogi stručnjaci i građani smatraju zastarjelom.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




