Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

VAŽAN PROJEKT / Priprema se izgradnja sustava javne odvodnje na otoku Vrgadi

Objavljeno

-

foto: Zadarski list

Tvrtka Komunalac iz Biograda krenula je s projektom izgradnje sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na otoku Vrgadi. Zbog male širine postojećih ulica potrebno je usporedno rekonstruirati vodovodnu mrežu. Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije podnesen je zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš ovog zahvata, uz elaborat zaštite okoliša koji je izradio Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prema Popisu stanovnika iz 2021. godine na otoku Vrgadi živi 209 stanovnika.

Ovaj zahvat je obuhvaćen Prostornim planom uređenja Općine Pakoštane prema kojom je predviđen razdjelni sustav javne odvodnje otoka Vrgada s uređajem za pročišćavanje. Spomenuti elaborat se temelji na idejnom rješenju sustava javne odvodnje otoka Vrgade – Općina Pakoštane koji je 2020. izradio Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Damira Mandre iz Zadra.

Dvije faze

Na ovom otoku nema izgrađenog sustava javne odvodnje. Od komunalne infrastrukture na Vrgadi je izgrađen samo vodoopskrbni sustav, uz namjeru proširenja vodoopskrbne mreže. Otpadne vode se, pak, uglavnom sakupljaju u septičke jame s vodopropusnim dnom ili se ispuštaju direktno u more, bez pročišćavanja i kao takve predstavljaju nekontrolirani izvor onečišćenja okoliša. Ne postoji ni izgrađen sustav javne odvodnje oborinskih voda.

Projektom je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda s pripadnim uređajem za pročišćavanje i ispustom u Jadransko more. Planira se razdjelni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda u vidu kombinacije gravitacijske kanalizacije za prikupljanje i transport otpadnih voda te crpnih stanica i tlačnih cjevovoda koji će biti namijenjen isključivo za transport otpadnih voda, s izgradnjom višekomornog septičkog tanka u funkciji mehaničkog predtretmana i prvog stupnja pročišćavanja otpadnih voda te podmorskim ispustom.

Predviđeno je formiranje jedinstvenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u 1. fazi izgradnje i turističkih zona Kranje i Garma u 2. fazi izgradnje, uz pročišćavanje na jednom uređaju i dispozicijom pročišćenih otpadnih voda putem jednog podmorskog ispusta. Planirana je primjena tzv. razdjelnog tipa odvodnje, kod čega bi se izgradila mreža kanala koji bi služili za prikupljanje sanitarnih otpadnih voda i otpadnih voda turističke privrede. Otpadne vode sakupljat će se pojedinim kanalima, kolektorima i uz precrpljivanje na potrebnim lokacijama dovode se do uređaja za pročišćavanje.

Rekonstrukcija vodovoda

U prvoj fazi će se izgraditi sjeverni dio kanalizacijske mreže i višekomorni septički tank uključujući uređenje parcele i svih priključaka. U ovoj fazi predviđena je izgradnja 5.045 metara gravitacijskih kanala, 1.310 metara tlačnih cjevovoda i četiri crpne stanice. U 2. fazi planira se izgradnja 510 metara gravitacijskih kanala, 1.400 metara tlačnih cjevovoda i dvije crpne stanice. Čestica za smještaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) ima ukupnu površinu 533.193 metara četvornih, a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka. UPOV se dimenzionira na 1.220 ES, dok će u 1. fazi biti dimenzioniran za 610 ES. Povećanje opterećenja u budućnosti očekuje se nakon izgradnje dviju spomenutih turističkih zona s ukupno 500 smještajnih jedinica. Sakupljanje oborinskih voda ovom mrežom nije predviđeno ni dopušteno.

Pročišćene otpadne vode ispuštale bi se putem podmorskog ispusta u Jadransko more. Predviđen je podmorski ispust ukupne duljine 750 metara, od čega kopnena dionica obuhvaća 150 metara, a morska dionica 600 metara.

Zbog male širine postojećih ulica projektirana odvodnja se ne može odmaknuti na zadovoljavajući razmak od vodovodnih cijevi ili prelazi preko njih pa je potrebno rekonstruirati vodovodnu mrežu i obnoviti pripadne kućne priključke. Rekonstruirane cjevovode treba projektirati u posebnom rovu, a kad je širina ulice nedovoljna za smještaj prema razmaku od dva metra, vodovodna mreža se može projektirati u zajedničkom rovu s kanalizacijom, pod uvjetom da razmak stjenki bude minimalno jedan metar.

MORSKA DIONICA 600 METARA

Pročišćene otpadne vode ispuštale bi se putem podmorskog ispusta u Jadransko more. Predviđen je podmorski ispust ukupne duljine 750 metara, od čega kopnena dionica obuhvaća 150 metara, a morska dionica 600 metara

Izvor: Zadarski list

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu