U strateškim robnim zalihama, koje služe za opskrbu stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda, Hrvatska je lani čuvala nešto manje količine roba nego godinu prije, no ukupna vrijednost zaliha koncem 2024. bila je za oko četiri posto viša nego u 2023. godini.

Na kraju prosinca prošle godine, robe u strateškim i tržišnim robnim zalihama ukupno su vrijedile 87 milijuna eura, što je za 4,1 posto više nego u 2023. godini, pokazuje Vladino Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu.

Proizvodi s najvećom vrijednošću

Pšenica, kukuruz, juneće i svinjsko meso, višenamjenske autocisterne, kontejneri, dio su od 14 proizvoda koji u strukturi zaliha imaju najveću vrijednost, tj. 86 posto ukupnih zaliha.

Koncem prosinca prošle godine, država je za slučaj potrebe čuvala 56. 630 tona pšenice, 26. 360 tona kukuruza, 4. 890 tona ječma, 109 tona tjestenine, 64 tone riže.

To je neznatno manje nego godinu prije, kada je skladištila oko 57.800 tona pšenice, 26.500 tona kukuruza, 4900 tona ječma, 83 tone riže.

Vrijednost pšenice na zalihama bila je 14, 6 milijuna eura, kukuruza 5, 2 milijuna, a ječma 1, 9 milijuna eura.

Meso “za zlu ne trebalo”

Za ‘zlu ne trebalo’, država je lani čuvala iste količine junećeg i svinjskog mesa kao i u 2023. godini, 1.014 odnosno 805 tona, a slično je bilo i sa šećerom kojeg je u skladištima bilo oko 5. 700 tona. Te su robe vrijedile četiri, 2, 2 milijuna i 3, 5 milijuna eura.  

Nepromijenjene su ostale i količine eurodiesela i europsupera 95, oko 9, 7 milijuna litara, odnosno 5, 5 milijuna litara.

Višenamjenske cisterne, agregati…

S druge strane, država je lani nabavila još 20 višenamjenskih cisterna i 74 agregata, kojih sada imamo 115 odnosno 124. Za njihovu, te kupovinu još desetak neprehrambenih proizvoda, potrošila je oko sedam milijuna eura, te još 1,7 milijuna za nabavu prehrambenih proizvoda poput mesnih i ribljih konzervi, dječje hrane i sl.

Od 1108 kontejnera u vlasništvu Ravnateljstva za robne zalihe, gotovo polovica (530) je i dalje bila namijenjena za potrebe zbrinjavanja  nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, dok ih je u skladištu Ravnateljstva bilo nešto manje od trećine (334).

Strateške robne zalihe popisane su lani od 19. studenoga do 31. prosinca 2024. na ukupno 329 lokacija, od čega su na popisu njih 228 sudjelovali službenici Ravnateljstva, a na preostaloj 101 lokaciji, robu su popisala povjerenstva tvrtke skladištara, odnosno korisnika.

U izvanrednom nadzoru 154 pravne osobe nisu utvrđeni manjkovi

U izvanrednom nadzoru nad poštivanjem ugovora o uskladištenju i korištenju strateških robnih zaliha, kontrolirane su 154 pravne osobe, pri čemu manjkovi nisu utvrđeni.

Na koncu prosinca 2024. hrvatske robne zalihe, strateške i tržišne, vrijedile su 87 milijuna eura, tri milijuna više nego godinu prije.

Ravnateljstvo za robne zalihe, koje se brine o nabavi, skladištenju i obnavljanju zaliha, prošlu je godinu zaključilo s manjkom prihoda (48, 3 milijuna) u odnosu na rashode (50, 3 milijuna) od oko dva milijuna eura. Pokriveni su viškom od  pet milijuna eura, prenesenim iz 2023. godine.

Država robne zalihe stvara kako bi se osigurala osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda (potresa ili poplava) te tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. Takve zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.