ZADAR / ŽUPANIJA
FARIČIĆ/MARELIĆ / Na Sveučilištu predstavljena knjiga “Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora”
U okviru 21. međunarodne znanstvene konferencije o geoinformacijama i kartografiji, održane na Sveučilištu u Zadru, predstavljena je urednička knjiga Josipa Faričića i Tome Marelića s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru pod naslovom Early Modern Nautical Charts of the Adriatic Sea (Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora).
Knjiga pruža sveobuhvatno i višeslojno razumijevanje razvoja pomorske kartografije Jadranskog mora, od njezinih početaka u kasnom srednjem vijeku do provedbe geodetskih i hidrografskih izmjera početkom 19. stoljeća. Knjigu je objavila ugledna međunarodna izdavačka kuća Palgrave Macmillan, koja djeluje u sklopu izdavačke grupe Springer. To upućuje na interes globalne znanstvene zajednice za jadranski prostor, a ujedno svjedoči o relevantnosti istraživanja hrvatskih znanstvenika.

Tijekom ranoga novog vijeka važnost pomorskih karata nadilazila je samu navigacijsku funkciju; one su kao važan medij komunikacija postale i sredstvo za prenošenje širokog spektra informacija. Uz urednike Faričića i Marelića koji su vlastiti doprinos objavili u tri poglavlja, radovima su zastupljeni znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva – Lena Mirošević, Dubravka Mlinarić, Milorad Pavić i Julijan Sutlović iz Hrvatske, Orietta Selva, Dragan Umek i Patrizia Licini de Romagnoli iz Italije te Ahmet Üstüner i Okan Büyüktapu iz Turske, koji su u svojim poglavljima dali uvid u različita motrišta pomorskih karata izrađivanih u vodećim sredozemnim kulturnim i pomorskim središtima.
Primjenom suvremenih metoda, na temelju komparativne analize više od stotinu pomorskih karata s prikazima Jadranskog mora, posebno onih na kojima je to more obuhvaćalo cijelo polje karte, znanstvenici su predstavili istraživačke rezultate o tome kako su geografske značajke i društveni elementi Jadranskog mora i okolnih područja bili opažani, shvaćani i kartografski prikazivani u skladu s tadašnjim znanstvenim, tehnološkim, socioekonomskim, kulturnim i političkim okvirima, koristeći različite pristupe i sagledavajući jadranski prostor s različitih perspektiva, kako je na predstavljanju istaknuo jedan od urednika i autora Tomo Marelić.
S obzirom na to da je Jadran stoljećima funkcionirao kao poveznica među kontinentima i djelovao kao prostor intenzivnih interakcija koje su omogućavale razmjenu ljudi, ideja, dobara i tehnologija, a u složenim geopolitičkim okolnostima bivale uzrok političkim i ekonomskim nadmetanjima koja su nerijetko prelazila u otvorene ratne sukobe, bio je logičan interes jadranskih sila, ponajprije Venecije, ali i drugih europskih država za prikazivanjem tog prostora. Među tim prikazima pomorske karte odražavale su presudno značenje pomorstva kao gospodarske djelatnosti ali i načina života na jadranskim obalama.
U fokusu autora tih karata bio je uski obalni pojas kopna i otoka te pripadajući morski prostor (maritorij), a u skladu s renesansnim i baroknim likovnim izričajem te su karte bile i raskošno dekorirani različitim motivima – od onih koji su korisnike karata asocijativno usmjeravali na važnost mora, do onih koji su odražavali različite političke agende kao i prostorni identitet Jadrana unutar složenoga mediteranskoga političkoga i kulturnog mozaika.
Pomorske karte tog vremena redovito su bile opremljene prepoznatljivim grafičkim elementima – kompasnim ružama i mrežom kompasnih crta (rumba) koje su tek od sredine 17. st. kartografi postupno zamjenjivali mrežom paralela i meridijana s pripadajućim ljestvicama geografske širine i geografske dužine.
Knjiga se temelji na rezultatima znanstvenog projekta „Ranonovovjekovne pomorske karte Jadranskog mora: izvor spoznaja, sredstvo navigacije i medij komunikacije” voditelja Josipa Faričića, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Ciljevi projekta bili su dopuniti postojeća znanja o ranonovovjekovnim pomorskim kartama te vrednovati povijesne kartografske izvore kao medij komunikacije u prostoru i o prostoru. „Ova knjiga okuplja vrijedne priloge o različitim aspektima povijesti jadranske i mediteranske kartografije. Pokazuje kako se povijesna kartografija može istraživati iz različitih kutova te kako može poslužiti kao smjernica za daljnji razvoj ove znanstvene discipline, pri čemu se primjer Jadranskog mora kao predložak može rabiti i pri istraživanju pomorske kartografije drugih dijelova Sredozemlja, ali i drugih prostornih cjelina svjetskog mora”, istaknuo je na predstavljanju jedan od autora Dragan Umek.
Na naslovnici je karta Jadranskog mora koju je Ludovico Furlanetto objavio u Veneciji 1784. godine, koja daje prilično zastarjelu sliku toga dijela Sredozemlja, gotovo nepromijenjenu od kasnog srednjeg vijeka. Ta je „zamrznuta” slika Jadrana postojala stoljećima, sve do prvih geodetskih izmjera provedenih krajem ranoga novog vijeka koje su najprije organizirali Francuzi za vrijeme Napoleonove vladavine glavninom jadranskog prostora, a zatim i savezničke suradnje triju država – Austrijskog Carstva, Kraljevstva Dviju Sicilija (Napuljskog Kraljevstva) i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske – koje su 1818. i 1819. provele prvu sveobuhvatnu izmjeru Jadrana koja je rezultirala prvom modernom pomorskom kartom tog mora pod naslovom Carta di cabottaggio del Mare Adriatico na kojoj je, na 20 listova velikog formata, detaljno prikazan cijeli jadranski prostor.
Uz tiskano izdanje knjiga je objavljena i u digitalnom obliku, i to s otvorenim pristupom što omogućuje slobodno preuzimanje cijeloga njezinog sadržaja na poveznici: https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-96-8046-7.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






