Connect with us

Hrvatska

Sve je popularniji, a rizici su ozbiljni: Kokain u Hrvatskoj miješaju s lijekom za svinje i ovce

Objavljeno

-

Pixabay

Kokain se u Hrvatskoj često miješa s fenacetinom, lidokainom i levamisolom, lijekom za parazite kod svinja i ovaca, što korisnike izlaže opasnim srčanim aritmijama, oštećenju organa i narušavanju imuniteta, kažu za Hinu iz Zavoda za javno zdravsvo, dodaju da je riječ o nimalo bezazlenoj praksi.

Čistoća kokaina, droge koja postaje sve popularnija među mlađom i općom populacijom, vrlo varira od dilera do dilera, od pošiljke do pošiljke. Za Hinu iz Zavoda za javno zdravstvo rečeno je da, osim što se radi o nimalo bezopasnoj drogi, njegovo rijeđenje, kolokvijalno nazvano “rezanje”, raznim supstancama doprinosi još većem riziku prilikom konzumacije. Jer, korisnici nikada ne mogu znati koliku dozu zapravo unose, što povećava rizik od nepredvidivih i po život opasnih posljedica.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na hrvatskom tržištu znatno oscilira iz godine u godinu. Samo u 2024. godini analizirano je 1.013 uzoraka iz 210 predmeta, a rezultati su otkrili ekstremne razlike, od svega 0,3 do čak 88,7 posto kokaina kao baze. Njegova prosječna čistoća na ulici bila je 55,7 posto.

Kod tzv. uličnih doza do jednog grama prosječna čistoća bila je 51,3 posto, dok je kod zapljena većih količina prosjek rastao na 68,1 posto, što potvrđuje praksu dodatnog miješanja droge prije nego što stigne do krajnjeg korisnika.

Trend varijabilnosti vidljiv je i u prethodnim godinama. U 2023. prosjek je iznosio 64,1 posto, godinu ranije 57,9, dok je 2021. bio 58,4 posto. Minimalni udio zabilježen u pojedinim uzorcima kretao se od tek 0,6 posto u 2023. do 3,3 posto u 2022.

Problem stvaraju, tvrde iz Zavoda za javno zdravstvo, i same tvari s kojima se kokain miješa, a one također same po sebi nisu bezopasne. Miješanjem s različitim primjesama korisnici ne mogu znati stvarni sastav ili koncentraciju kokaina u dozi, što značajno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

Neke od najčešćih primjesa, poput fenacetina, mogu biti kancerogene i štetne za bubrege i jetru, dok levamisol može izazvati poremećaje krvi i imunološkog sustava. Lokalni anestetici poput lidokaina ili prokaina mogu uzrokovati srčane aritmije, pad krvnog tlaka i konvulzije. Dodatno, primjese poput kofeina ili drugih stimulansa mogu pojačati opterećenje živčanog sustava, povećati rizik od anksioznosti i napada panike, a kombinacija više tvari može pojačati toksičnost i izazvati neočekivane, nepredvidive učinke na organizam.

Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje. Njegovo djelovanje u životinja poboljšava razvoj imunosnog sustava, ali kod ovisnika organizam postaje otporan na takvo djelovanje pa dolazi do suprotnog efekta, odnosno narušavanja imuniteta.

Stručnjaci strahuju od pojave fentanila

Prema podacima MUP-a, kokain zaplijenjen u 2024. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetici prokain i lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselina kreatin te antihelmintik levamisol, a rjeđe analgoantipiretik paracetamol, alkoholni šećeri inozitol, lokalni anestetici diltiazem, benzokain, tetrakain i prokain te šećer manitol.

Na sreću, najopasnija droga na svjetskom tržištu fentanil, koji se miješa s ostalim opijatima pa i s kokainom, za sada još nije pronađen u Hrvatskoj ni kao primjesa niti kao droga koju se konzumira zasebno. Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se fentanil počne miješati s kokainom, slično kao u drugim dijelovima Europe. Objašnjavaju da je riječ o sintetskom opioidu znatno snažnijem od heroina te može biti smrtonosan čak i u vrlo malim količinama.

S obzirom na ozbiljnost rizika koje fentanil predstavlja, važno je kontinuirano pratiti njegovu eventualnu prisutnost u ilegalnim drogama i poduzimati preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od predoziranja i drugih ozbiljnih posljedica po zdravlje.

Kad se spominje kokain, on nažalost postaje jedna od popularnijih droga u Hrvatskoj proteklih godina. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu da se u općoj populaciji, onoj između 15 i 64 godina starosti, prisutnost njegove konzumacije posljednjih godina povećala s 0,5 u 2011. na 2,6 posto u 2023. godini.

U mlađih, čija se dob kreće između 15 i 34 godine, porast je još uočljiviji. S 0,9 u 2011. skočio je na 4,2 posto u 2023. godini. Podaci su pokazatelj na trend rasta uporabe kokaina, osobito među mlađima. Sreća u nesreći jest ta što se prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života.

U usporedbi s najpopularnijom drogom u nas kanabisom, istraživanja pokazuju da ga je konzumirala svaka četvrta osoba, odnosno 24,6 posto odraslih. Ipak, kod kanabisa se posljednjih godina bilježi stabilan trend uporabe, bez značajnijeg rasta ili pada, dok se kod kokaina uočava stalan rast.

Govoreći o kokainu, on spada među droge s visokim potencijalom razvoja ovisnosti. Liječenje o njegovoj ovisnosti nema univerzalno trajanje te ovisi o težini ovisnosti, zdravstvenom stanju osobe, motivaciji i dostupnoj podršci.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu