Connect with us

Hrvatska

DHMZ objavio specijalno priopćenje: Voda izmiče kontroli, postaje sve ekstremnije

Objavljeno

-

World Meteorological Organization

Hidrološki ciklus, odnosno kruženje vode u prirodi, postaje iz godine u godinu sve ekstremniji i teže predvidljiv. Krajnosti se kreću od razornih poplava do dugotrajnih suša – istaknula je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u najnovijem izvješću, naglašavajući da svaki višak ili manjak vode ima snažne posljedice na gospodarstva, društva i živote ljudi.

Prema izvješću State of Global Water Resources, tijekom 2024. godine normalni hidrološki uvjeti zabilježeni su tek u trećini svjetskih riječnih slivova. U svima ostalima vrijednosti su bile ili više ili niže od uobičajenih, a taj poremećeni balans traje već šestu godinu zaredom.

Niz ekstrema u svijetu

Treću godinu za redom bilježi se i značajan gubitak mase ledenjaka na velikim područjima i u svim regijama svijeta. Mnogi manji ledenjaci već su došli do svoje točke „vrhunca otapanja“, odnosno trenutka kada daju najviše vode, nakon čega otjecanje počinje slabjeti jer se sam ledenjak topi i nestaje.

Godina 2024. donijela je niz ekstrema. Sliv Amazone i veliki dijelovi Južne Amerike, kao i južna Afrika, trpjeli su jake suše. Istovremeno, u srednjoj, zapadnoj i istočnoj Africi, dijelovima Azije te u srednjoj Europi oborina je bilo znatno više od prosjeka.

„Naša društva, gospodarstva i čitavi ekosustavi ovise o vodi. No svjetski vodni resursi pod sve su većim pritiskom, a sve ekstremnije opasnosti povezane s vodama sve više utječu na ljudske živote i egzistenciju“, upozorila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Dodala je i da su pouzdane, znanstveno utemeljene informacije potrebne više nego ikad: „Upravljanje vodama zahtijeva mjerenja. WMO neumorno radi na tome da osigura te podatke, a izvješće State of Global Water Resources za 2024. jedan je od načina na koji to činimo.“

Mjerodavna procjena svjetskih vodnih resursa

Ovo godišnje izvješće pripada paketu ključnih WMO-ovih dokumenata namijenjenih donositeljima odluka. Riječ je o detaljnoj procjeni dostupnosti slatke vode na globalnoj razini, koja obuhvaća rijeke, jezera, akumulacije, vlagu u tlu, snijeg i led. Temelji se na podacima država članica, globalnim hidrološkim modelima i satelitskim mjerenjima brojnih partnera.

WMO, rijeke, voda
World Meteorological Organization

Poseban naglasak stavljen je na nužnost boljeg praćenja i razmjene podataka. „Daljnja ulaganja i snažnija suradnja u razmjeni informacija presudni su za rješavanje nedostataka u praćenju. Bez podataka tapkamo u mraku“, rekla je Saulo.

UN Water podsjeća da danas čak 3,6 milijardi ljudi barem jedan mjesec godišnje nema odgovarajući pristup vodi. Do 2050. taj bi broj mogao narasti na više od 5 milijardi. To jasno pokazuje koliko je svijet daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja broj 6 – osiguravanja vode i odvodnje za sve.

Sve postaje jako nepredvidljivo

Godina 2024. bila je najtoplija u povijesti mjerenja. Počela je pojavom El Niña, koji je snažno utjecao na velike riječne slivove i doprinio sušama u sjevernom dijelu Južne Amerike, amazonskom bazenu i južnoj Africi. S druge strane, oborina je bilo više od prosjeka u srednjoj i zapadnoj Africi, bazenu Viktorijina jezera, Kazahstanu i južnoj Rusiji, srednjoj Europi, Pakistanu, sjevernoj Indiji, južnom Iranu i sjeveroistočnoj Kini.

U posljednjih šest godina, samo je u oko trećine svjetskih riječnih slivova protok vode bio u granicama prosjeka iz razdoblja 1991.–2020. Drugim riječima, dvije trećine područja bilježile su ili manjak ili višak vode, što potvrđuje sve veću nepredvidljivost ciklusa.

Posebno je zabrinjavajuće da su protoci bili znatno niži od normalnih u nekima od najvažnijih svjetskih riječnih slivova: Amazone, São Francisca, Parane i Orinoca u Južnoj Americi, te Zambezi, Limpopa, Okavanga i Orangea u južnoj Africi.

WMO, graf
WMO

S druge strane, u zapadnoj Africi, odnosno u slivovima rijeka Senegal, Niger i Volta te oko jezera Čad, zabilježene su snažne poplave. U srednjoj Europi i dijelovima Azije, uključujući Dunav, Ganges, Godavari i Ind, protoci su bili znatno iznad prosjeka.

Kada je riječ o jezerima, u gotovo svim od 75 najvažnijih svjetskih jezera temperature su u srpnju 2024. bile više, a često i znatno više od uobičajenih vrijednosti, što je narušilo kvalitetu vode.

Podaci o akumulacijama, podzemnim vodama, vlazi u tlu i evapotranspiraciji pokazuju snažne regionalne kontraste. Dok su se zalihe vode obnavljale u područjima s obilnijim oborinama, poput dijelova Europe i Indije, u mnogim dijelovima Afrike, obje Amerike i Australije vladao je trajni deficit.

Prekomjerno crpljenje podzemnih voda ostaje velik problem jer dugoročno ugrožava dostupnost resursa i dodatno opterećuje globalne zalihe. Prema podacima iz 47 zemalja, od ukupno 37 406 mjerenih izvora podzemnih voda, samo njih 38 % bilo je u granicama normalnih vrijednosti. Svi ostali bilježili su ili previsoke ili preniske razine.

Ledenjaci

Tijekom 2024. masa ledenjaka ponovno se smanjila, a to se događa treću godinu zaredom. Ukupni gubitak iznosio je 450 gigatona, što odgovara ledenom bloku visokome, širokom i dubokom po 7 kilometara. Takav blok ima dovoljno vode da napuni čak 180 milijuna olimpijskih bazena. To otapanje podiglo je globalnu razinu mora za dodatnih 1,2 mm godišnje, povećavajući rizik od poplava za stotine milijuna ljudi koji žive na obalama.

wmo, graf
WMO

Najveće smanjenje zabilježeno je u Skandinaviji, na Svalbardu i u sjevernoj Aziji. U nekim područjima, poput kanadskog Arktika i rubnih dijelova Grenlanda, gubici su bili blaži. No u tropskim područjima situacija je alarmantna – masa kolumbijskih ledenjaka pala je za 5 % samo u 2024. godini.

Ekstremni događaji

U tropskom pojasu Afrike oborine su 2024. bile daleko iznad prosjeka. Posljedice su bile strašne: poginulo je oko 2 500 ljudi, a raseljeno njih 4 milijuna. Europa je svjedočila najtežim poplavama od 2013. godine – u trećini riječnih mreža premašeni su visoki pragovi.

U Aziji i na Pacifiku zabilježeni su rekordni pljuskovi i tropski cikloni, koji su odnijeli oko 1 000 života. Brazil je doživio oba ekstrema – katastrofalne poplave na jugu zemlje, s 183 izgubljena života, dok je u amazonskom slivu nastavila trajati suša koja je započela još 2023. i zahvatila čak 59 % teritorija.

wmo ledenjaci
WMO
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.

Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.

Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.

Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.

Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.

U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.

Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.

Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.

Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.

Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.

Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.

Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.

U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.

Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija

Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.

U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.

Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.

Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.

Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.

U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.

Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.

Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.

Nastavi čitati

U trendu