Hrvatska
Srpkinja progovorila o sezonskom radu u Hrvatskoj: U rujnu mi je već svega dosta
Sezonski rad tijekom ljeta u Hrvatskoj zvuči kao dobra prilika za zaradu, ali je prilično naporan.
Bojana iz Srbije zimi radi kao profesorica engleskog jezika u Vijetnamu, a ljeta provodi radeći u Hrvatskoj. Ove je godine radila u jednom restoranu na Malom Lošinju, a njezini su dojmovi privukli dosta pažnje na društvenim mrežama, osobito među onima koji i sami razmišljaju o sezonskim poslovima na obali.
Iako bi se po njezinim objavama moglo zaključiti da je zadovoljna, sada je podijelila i lošu stranu sezonskog rada u Hrvatskoj, navodeći pet stvari koje ne voli.
“Nakon pet dobrih stvari evo i popisa pet stvari koje ne volim u sezoni. Nisam pisala o stvarima koje su univerzalne, tipa loši poslodavci. To nema veze sa sezonom, to se može dogoditi bilo gdje. Može se dogoditi i da imaš loš smještaj, ali meni je uvijek bilo dobro”, napomenula je.
Puno se radi
Kaže da zna biti jako naporno – ponekad završi smjenu u ponoć, a onda radi ujutro od 8.
“Zbog intenzivnog rada brže se naživciraš zbog svega i svačega jer to nije normalan tempo… U rujnu mi je već svega dosta i jedva čekam doći kući u svoj krevet da se naspavam.”
Gosti znaju biti naporni
“Znam, tu smo zbog gostiju i poznata mi je politika: gost je uvijek u pravu, ali nekad jednostavno ne mogu vjerovati što sve ljudi pitaju i kako se ponašaju”, navodi, ističući da je 90 posto gostiju u redu, ali neki… “Misle da zaslužuju poseban tretman jer su nešto platili, iako su svi ostali platili isto. Ne razumiju da ne mogu dobiti sve odmah i sada ako je gužva, koliko god puta pitali.”
Stalno sam umorna
Bojana cijelo ljeto radi dvokratne smjene – doručak i večeru – i žali se da se ne može naspavati; bole je leđa i noge; ne stiže vježbati, a prelazi 20.000 koraka svaki dan.
Sve je skupo
To je poznata stavka za Hrvatsku u sezoni – kafići, restorani, trgovine – sve je skupo i za turiste i za lokalne. Bojana kaže da trgovine na otocima znaju biti dvostruko skuplje od onih u kontinentalnom dijelu, a priznaje da nije sigurna bi li s ovom plaćom mogla tamo normalno živjeti cijele godine. Ipak, napominje da je život na Balkanu općenito skup i da misli da Hrvatska nije puno skuplja od Srbije.
Baš je vruće
“Da, ljeto je i treba biti vruće, ali biti na suncu u košulji dok se gosti premišljaju što naručiti nije baš ugodno”, ističe Bojana i dodaje:
“Ali, lagano, svako će sljedeće ljeto biti još toplije.”
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




