Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Svetkovina Uznesenja BDM na nebo na Belafuži

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na svetkovinu Uznesenja BDM na nebo, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano večernje misno slavlje za vanjskim oltarom u svetištu Gospe Maslinske na Belafuži u Zadru u petak, 15. kolovoza.

Propovijed nadbiskupa Zgrablića prenosimo u cijelosti.

  1. Marijino uznesenje – srž vjere

Braćo i sestre!

Danas slavimo veliku i radosnu istinu naše vjere – uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Nakon što je Marija navršila tijek svog zemaljskog života, uznesena je tijelom i dušom na nebo. Ona koja je svojim životom odgovorila na Božju riječ: “Neka mi bude po tvojoj riječi”, sada je u potpunosti sjedinjena s Bogom — ne samo dušom, nego cijelom svojom stvarnošću, dušom i tijelom.

Središte otajstva vjere koje danas slavimo jest što je Marija prva među nama ušla u puninu onoga što svi mi iščekujemo, čemu se nadamo. U Mariji gledamo čudo Božjeg djela stvaranja i Božje obećanje koje vrijedi za svakoga od nas. U Mariji se ostvaruje Božji plan spasenja u potpunosti: tijelo, koje je u ovom životu ranjivo, prolazno i izloženo boli – u Bogu postaje proslavljeno, neraspadljivo, vječno; duša, koja je u ovom životu izložena sumnjama, ranjivostima i borbama – u Bogu postaje prosvijetljena, očišćena i sjedinjena s Njim u vječnoj ljubavi. Bog ne otkupljuje samo dušu, nego i tijelo. Ova temeljna istina naše vjere potvrđena je i u Kristovom uskrsnuću i u Marijinom uznesenju na nebo.

Papa Benedikt XVI. kaže da je Marija “pobijedila smrt i već trijumfalna u nebeskoj slavi, u cjelovitosti svoga bića”(Homilija 15. kolovoza 2010.). Drugim riječima, u Mariji nema više tragova grijeha, raspadanja ni smrti, nego samo punina života, punina milosti, punina zajedništva s Bogom.

Papa Franjo dodatno produbljuje tu istinu govoreći da je Marijino uznesenje “u potpunosti upisano u Kristovo uskrsnuće” te da “čovječnost Majke ‘privlači’ Sin u vječni život” (Homilija, 15. kolovoza 2014.). To znači da nema Uznesenja Marijina bez Uskrsnuća Isusa. Marijina sudbina je neraskidivo vezana uz sudbinu njezina Sina Isusa.

Krist koji je uzeo tijelo od Marije, sada to isto tijelo, tu čovječnost, uvodi u slavu. Marijino uznesenje je posljedica njezine trajne povezanosti s Kristom: ona koja je bila uz njega u Nazaretu, u Kani, na Kalvariji… – sada je s njim i u nebu.

Ova činjenica Marijina uznesenja nama je snažna poruka: vjernost Bogu u svakodnevnom, običnom životu ima vječne posljedice.

  1. Marijino uznesenje – ispunjenje hodočašća nade

U ovoj Jubilejskoj godini, u kojoj nas Crkva poziva da budemo ‘hodočasnici nade’, Uznesenje Marijino dobiva još snažniji smisao. Marija je prva ‘hodočasnica nade’, ona koja je kročila zemljom nadahnuta vjerom, sada sjaji na nebu kao cilj svakog našeg hoda. U njoj vidimo kamo vodi put vjernosti, poslušnosti i predanja Bogu. Ona nas uči da život nije lutanje, nego hodočašće prema najvećem Svetištu – i da ono ne završava besmislom i prazninom, nego Bogom i puninom života.

  1. Marijino Uznesenje – odgovor na glad za smislom

Stoga se možemo pitati: što Marijino uzašašće na nebo znači nama danas? U svijetu koji sve manje sluša Boga, a sve više obožava materijalno, novac, status, moć i tijelo, što nam poručuje ova svetkovina?

Današnji čovjek živi u napasti da vjeruje samo onome što vidi, ono što mu donosi korist, ono što se može izmjeriti, posjedovati, ponoviti – kao da ne postoji jedinstveno i neponovljivo, kao što je život svakoga od nas. Danas sve mora biti brzo, vidljivo, korisno. Javno mnijenje stalno nam poručuje: vrijediš koliko imaš, koliko zarađuješ, kako izgledaš, a ne tko si i što si u Božjim očima.

No, u toj logici svijeta, lako se izgubi unutarnji mir, identitet i osjećaj svrhe i smisla. Život postaje utrka bez cilja. Duša se iscrpljuje u stalnom dokazivanju i uspoređivanju.

U tom svijetu, blagdan Uznesenja Marijina je protuteža. On nas podsjeća: Nisi stvoren samo za ovaj svijet. Tvoj život, tvoje tijelo, duh i duša, tvoj intelekt, tvoje emocije, cijelo tvoje biće, nisu predmet nepoznate energije  koje upravljaju s tobom – Ti si, kao cjelovita osoba, pozvan na slavu Božju. Tvoj život ima krajnji cilj, a to je vječno zajedništvo s Bogom.

Uznesenje Marijino nam, nadalje, kaže: Tvoje tijelo nije trgovačka roba; tvoje srce nije programirano kako bi bilo poligon za reklame; tvoje postojanje nije igra slučajnih sila. Tvoje tijelo ima smisao i ima cilj u kojem se želi Bog nastaniti i proslaviti. Tvoje plemenite želje nisu isprazne fantazije koje u tebi slijepo djeluju, već nada koju Duh Božji u tebi potiče. I tvoj cilj nije uspjeh, slava ni udobnost koje se mjeri ovosvjetskim kriterijima – nego, tvoj cilj jest svetost, to jest život s Bogom, ispunjenje u Bogu.

Uznesenje Marijino nam, dakle, usmjerava pogled prema gore, prema vječnosti, prema Bogu – i to ne zato da pobjegnemo od stvarnosti, nego da se u njoj ne izgubimo. Ovaj pogled prema Mariji na nebo uznesenoj, vraća nas temeljnim pitanjima: Zašto živim? Što ostaje kad sve ovo prođe? Koji je cilj i smisao mojeg života? Kamo idem? Koga slijedim?

Ta pitanja nisu apstraktna, ona su duboko životna i sudbonosna. Jer, bez odgovora na njih, čovjek živi mehanički, instinktivno, beznutarnje, na razini životinjskog i biljnog svijeta. Marija nas uči da postanemo u tom hodu istinski hodočasnici nade.

  1. Marijino Uznesenje – odgovor umornom svijetu

Marija nije bajka ni mit, poput mnogih drugih mitoloških bića. Ona je djevojka iz Nazareta, stvarna žena, iz stvarnog svijeta – u kakvom i mi živimo, koja je živjela jednostavno, tiho i duboko povezano s Bogom. Marija nije bila bez problema, strahova ni nejasnoća – ali sve to nosila je u molitvi, vjeri i pouzdanju, u zajedništvu sa svojim sinom Isusom. Njezin svakodnevni život u Nazaretu bio je prožet Bogom, iako izvana nije bio nimalo spektakularan.

Marija nas uči kako biti u tišini pred Bogom, jer u tišini se rađa povjerenje; uči nas živjeti vjernost i strpljivost, jer velike stvari rastu polako; uči nas kako je potrebno više slušati nego govoriti, jer Božji glas dolazi tiho; uči nas služenju više nego isticanju, jer ljubav se mjeri darivanjem i samoodricanjem, a ne intenzitetom emocija.

Marijin život je alternativa buci suvremenog života. Ona pokazuje da istinsko dostojanstvo čovjeka nije u samoostvarenju koje se oslanja isključivo na sebe samoga, nego u onome što nas čini istinskom djecom Božjom, a to je naša suradnja s Božjim planom duboko utkanim u naše biće. Marija je odgovor svijetu koji je umoran od površnosti i gladan smisla.

  1. Marijino uznesenje – poziv na prihvaćanje vječnih vrijednosti

Uznesenje Marijino na nebo nas izaziva da se pitamo: Živim li za vječnost ili se trošim samo za prolazne stvari? Jesam li čovjek duha ili čovjek potrošnje? Gradim li svoj identitet na Božjoj riječi – Evanđelju, ili mentalitetu ovoga svijeta, po promociji na društvenim mrežama, na vanjskim dojmovima i modnim idolima?

Ova pitanja su duboko osobna i zahtijevaju iskrenost. Suvremeni čovjek lako se izgubi u svakodnevnim zahtjevima, pod stalnim je pritiskom da se školuje i skupi više informacija, da dobro izgleda, da se što više zabavlja, da što više zarađuje, da što lagodnije živi, da što više posjeduje… A sve to čovjeka ostavlja praznog i u konačnici vodi u razočaranje.

Uznesenje Marijino i poruka ovog blagdana poziva nas na buđenje iz te iluzije. Poziva nas na spoznaju Božjeg nauma s čovjekom, produbljivanje i njegovanje onoga što je vječno; na razmatranje onoga što najčešće nije vidljivo na prvi pogled.

Marija je znak nade. Ona nam poručuje: “Vrijedi predati se Bogu. Vrijedi ostati vjeran Isusovoj riječi. Vrijedi živjeti za ono što se ne vidi, za Božje – jer to je jedino što ostaje”.

Marija je svjedok da Bog ne zaboravlja niti razočarava onoga tko mu vjeruje, tko slijedi put Isusa Krista. Njezino Uznesenje je potvrda da život ima smisao – i to ne kada ga sebično čuvamo, nego kada ga velikodušno darujemo.

Blagdan Uznesenja Marijina nam kaže: postoji mjesto za tebe kod Boga. Tvoje tijelo, tvoju dušu, tvoj razum, tvoje srce, tvoju povijest, tvoje rane, tvoje grijehe – sve to Bog želi otkupiti i uzdignuti, kao što je to učinio s Marijom.

  1. Marijino uznesenje – zemaljska škola za vječnost

U Marijinom uznesenju i u božanskoj obitelji Presvetog Trojstva prepoznajemo i nezamjenjivu ulogu obitelji.

Obitelj – zajednica muškarca i žene, braće i sestara, nije tek privatna ili pravna ustanova – ona je prva i najvažnija zajednica u kojoj se prenose vječne vrijednosti. U obitelji, gdje se život prihvaća, štiti, njeguje i ljubi – tamo već počinje Kraljevstvo Božje.

U vremenu kada se obitelj često relativizira ili potiskuje u stranu, Uznesenje Blažene Djevice Marije nas poziva da ponovno otkrijemo ljepotu i nužnost obitelji kao mjestâ gdje se voli život, gdje djeca uče moliti, gdje se uče poštivati otac i majka, gdje se oblikuje karakter kroz žrtvu, oprost i zajedništvo.

Obitelj je škola ljubavi koja nas priprema za Nebo.

  1. Marijino uznesenje – otpor opasnosti kulture smrti

Dok Crkva slavi život i slavi Marijino Uznesenje kao pobjedu života nad smrću, ne možemo zatvoriti oči pred opasnostima kulture smrti koja se širi u suvremenom društvu – osobito u europskom kontekstu. To je kultura koja odbacuje nerođeni život, starost, bolesne, slabe i nemoćne. To je mentalitet koji ne prepoznaje vrijednost života, ako on ne donosi korist, produktivnost, mladolikost ili ugodu.

Kultura smrti očituje se u legalizaciji pobačaja, eutanazije, napadima na brak i obitelj, rodnoj ideologiji, poticanju individualizma bez odgovornosti i sustavnom odbacivanju transcendentnog smisla. U europskim društvima, koja su nekada bila kolijevka kršćanstva, sve više se institucionalizira zaborav Boga, dok se promiču zakoni i stilovi života koji razaraju temeljne kršćanske antropološke i moralne istine o čovjeku.

U svojoj enciklici Evangelium Vitae (Bruxelles, 30. ožujka 1995.), sveti Ivan Pavao II. jasno upozorava“U društvu koje gubi osjećaj za Boga, gubi se i osjećaj za čovjeka, za njegovo dostojanstvo, za život sam. Tada prevladava logika moći, efikasnosti i koristi, a ne logika ljubavi”.

Na to je upozorio i papa Benedikt XVI. u govoru održanom u Bundestagu 22. rujna 2011.: “U korijenu europske kulture je traženje Boga i spremnost da se sluša. Gdje se zaboravi Bog, umire i čovjek. Bez poštovanja naravnog zakona i objektivne istine o čovjeku, pravda postaje instrument vlasti”.

U tom kontekstu, Uznesenje Marijino je snažan prosvjed protiv kulture smrti i poziv da se vratimo našim kršćanskim temeljima, kulturi života – kulturi ljubavi, civilizaciji prihvaćanja, žrtve i vjernosti Isusu Kristu i Crkvi.

  1. Zaključak

Braćo i sestre, neka ovaj blagdan ne prođe kao još jedan u nizu. Pogledajmo prema Mariji, ne samo s divljenjem, nego s nadom i odlukom. Marija nas poziva da živimo dublje, svjesnije i s pogledom na vječnost.

Neka nas Marijino uznesenje na nebo podsjeti: mjera života je ljubav i vjernost, a nagrada nije prolazna – nego vječna.

Ne dopustimo da nas ubrzani ritam, lažno zamamljivi prioriteti i površna kultura, otuđe od onoga što je najvažnije. Ne zaboravimo: Marija nas uči da se najveće promjene događaju u tišini srca, ustrajnošću u dobru i pouzdanju u Boga, čak i kad se, na prvi pogled, ništa oko nas ne mijenja.

Neka nas Marija vodi da u svijetu koji zaboravlja i zanemaruje Boga, mi ne zaboravimo sebe; da ne izgubimo iz vida ono što je vječno; da ne živimo samo od trenutka, nego iz vjere; da ne padnemo u ravnodušnost, nego se sjetimo da je naš život hodočašće kojem cilj nije ovdje, nego u vječnosti.

Neka nas Uznesenje Blažene Djevice Marije obnovi u toj svijesti, u toj nadi i u toj odluci. Amen.

Foto: Ines Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu