ZADAR / ŽUPANIJA
SVEUČILIŠTE U ZADRU U UZLAZNOJ PUTANJI / Više upisanih studenata nego prošle godine unatoč općem padu upisa u Hrvatskoj!
Dok većina hrvatskih sveučilišta bilježi pad interesa i broja upisanih studenata, Sveučilište u Zadru ove je godine ipak privuklo više studenata nego prošle godine. Time se potvrđuje status poželjnog odredišta za studij, ali i život mladih osoba u Zadru.
U prvom upisnom roku akademske godine 2025./2026. upisano je ukupno 709 studenata, što je 15% više nego prošle godine, kada ih je bilo 613.
Od jednopredmetnih studija najviše studenata, u apsolutnim brojkama i u relativnom omjeru broja upisanih i upisne kvote, upisano je na studijima Kulture i turizma, Menadžmenta, Sestrinstva, Ranoga i predškolskog odgoja, Psihologije, Nautike i tehnologije pomorskog prometa te Logopedije.
Najmanji broj studenata upisao je sljedeće studijske programe: Latinski jezik i književnost, Grčki jezik i književnost, Talijanski jezik i književnost (smjer: prevoditeljski), Ruski jezik i književnost te Primijenjena ekologija u poljoprivredi.
Rast je zabilježen u svim kategorijama upisa:
• Dvopredmetni studiji: 175 studenata (prethodne godine 172)
• Redoviti jednopredmetni studiji: 429 studenata (prethodne godine 372)
• Izvanredni studiji: 105 studenata (prethodne godine 69)
Ti brojevi uključuju hrvatske državljane, strane studente, Hrvate izvan Republike Hrvatske te kandidate koji su maturirali prije 2010. godine.
Potrebno je, međutim, istaknuti da nisu popunjene sve predviđene upisne kvote, a opravdano je očekivati da se one neće u cijelosti popuniti niti u jesenskom upisnom roku. To je u skladu s trendovima u cijeloj Hrvatskoj u kojoj je svake godine sve manji broj upisanih studenata. Mnogi su razlozi koji uzrokuju pad broja studenata. Najvažniji je razlog negativna demografska promjena, ponajprije zbog višegodišnje negativne bilance između broja rođenih i broja umrlih osoba, ali i zbog iseljavanja mladih osoba, koje se u pogledu potencijalnih studenata ne nadomješta useljavanjem u našu državu koje je uglavnom vezano uz zapošljavanje na niže plaćena radna mjesta.
Višedesetljetni negativni demografski trendovi održavaju se u smanjenju broja učenika, a istodobno su sve su porazniji rezultati na ispitima državne mature koja je preduvjet za upis na studij. K tomu, u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi znatno opada interes za studije u humanističkom području znanosti i za druge studije čijim završetkom se stječu kompetencije za rad u školi i drugim radnim mjestima u kojima se ne može brzo ostvariti velika financijska dobit. Također, dio mladih se ne odlučuje za studij jer u nedostatku radne snage mogu dobiti relativno dobro plaćeni posao i sa srednjom stručnom spremom. Sveučilište u Zadru u takvim okolnostima društvenih neravnoteža i poremećenoga sustava vrijednosti za sada ne doživljava daljnji pad broja studenata, a neznatan ali ipak znakovit rast svjedoči o prepoznatoj kvaliteti i konkurentnosti Sveučilišta u Zadru. Tomu pridonose bogata ponuda atraktivnih jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, kvalitetna nastava, individualan pristup i poticajno akademsko okruženje, aktivna međunarodna suradnja (Erasmus+, EU-CONEXUS, bilateralne razmjene) te različite mogućnosti stručne prakse, terenske nastave i znanstvenog razvoja. Uz to, poseban iskorak ove je godine učinjen pokretanjem sveučilišnoga prijediplomskoga studija logopedije, a od akademske godine 2026./2027. započet će i nastava na sveučilišnom prijediplomskom studiju mehatronike i robotike. No, planiramo i druge aktivnosti iako s neizvjesnim učinkom u situaciji ako se uzme u obzir da se ove godine raspon između onih koji su stekli pravo upisa i slobodnih mjesta za studij u Hrvatskoj popeo na 15.000!
Svi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja trebamo ozbiljno pristupiti tom problemu i pokušati pronaći optimalna rješenja koja će uvažiti razvojne potrebe postojećih sveučilišta i regija u kojima ona kao generatori znanja, ideja i inovacija djeluju, ali i potrebu smanjenja upisnih kvota te agregiranju patuljastih visokoškolskih ustanova.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





