Connect with us

Hrvatska

TOP 10 / Zadarske općine prednjače po izdašnosti potpora za djecu! Evo gdje su najveće…

Objavljeno

-

Pexels

Općina Sali i ove godine prednjači po potporama za prvo i drugo dijete od 7.963 eura, za treće najviše daju Imotski i Novska, 10.000 eura, dok je Vir rekorder po potporama za četvrto i peto dijete, a iznose 13.000, odnosno čak 26.000 eura, a pritom Vir ima i besplatni vrtić.

Podaci su to o demografskim mjerama u 2025., koje sedmu godinu za redom prikuplja Ministarstvo demografije i useljeništva, a na upitnik o mjerama odgovorilo je 570 od ukupno 575 općina, gradova i županija.

Od tih 570 jedinica, njih samo 18 ne daje novčane potpore za rođenje djeteta, šest općina i 12 županija.

Općine koje ne daju potpore su Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Peteranec i Petrijanec.

Županije koje ne daju potpore su Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska.

Potpore daju i bogatiji i siromašniji

Podaci iz upitnika upućuju da jednokratne potpore koje općine i gradovi daju za rođenje svojih novih stanovnika nisu nužno vezane za njihovu razvijenost, primjere dobre prakse bogatijih turističkih jedinica, prate i one siromašnije, slabije razvijene u Dalmatinskoj zagori i Slavoniji.

Po potpori koju isplaćuje za prvo dijete, Sali prati općina Ražanac koja daje 7.000 eura. Respektabilnih 3.000 eura daju općine Povljana i Kolan, Grad Imotski daje 500 eura manje, a čak pet jedinica daje po 2.000 eura, to su Novi Vinodolski, Pašman, Vir, Đulovac i Magadenovac. Neznatno manje, 1.990 eura daje Grad  Otočac.  

Sličan je redoslijed i kod potpora za drugo dijete, općine Sali i Ražanac, koja i za drugo dijete daje 7.000 eura, slijedi Povljana koja je u odnosu na prvo dijete za drugo udvostručila iznos, na 6.000 eura.

Imotski za drugo dijete daje dvostruko više nego za prvo, 5.000 eura, Pašman i Kolan daju po 4.000 eura, Vir 3.500, a mala općina Magadenovac u Osječko-baranjskoj županiji, 3.000 eura. Osim toga, ta općina ima i besplatan vrtić.

Za treće i četvrto dijete Imotski i Novska daju po 10.000 eura

Imotski i Novska široke su ruke kod rođenja trećeg i četvrtog djeteta, u oba slučaja daju po 10.000 eura. Isto vrijedi i za Stari Grad na Hvaru koji daje po 9.310 eura, te Povljanu koja daje po 9.000 eura.  Za treće dijete Blato na otoku Korčuli daje potporu od 7.963 eura.

Split je jedini veliki grad koji rođenje trećeg djeteta podupire sa 7.300 eura. U potporama je izdašna i općina Ražanac koja za treće dijete daje 7.000 eura, ali i mala, slabo razvijena općina Cista Provo koja daje 6.635 eura.

Nešto manje, 6.500, odnosno 6.000 eura, daju turistički Vir i Pašman, a 5.400 eura Runovići, slabo razvijena općina pored Imotskoga.

Sa po 5.000 eura rođenje trećeg djeteta financijski prate Županja, Cres, Biograd na Moru, Brela i Kolan.

U potporama za rođenje četvrtog djeteta rekorderi su Vir i Bol, turistička općina na Braču, koji daju 13.000 odnosno 12.000 eura.

Uz Imotski i Novsku, rođenje četvrtog djeteta sa 10.000 eura nagrađuje i Biograd na Moru, neznatno manje daju Blato na Korčuli (9.556 eura), Stari Grad na Hvaru (9.310 eura), Povljana na Pagu (9.000 eura).

Po 8.000 eura za četvrto dijete daju općine Pašman i Preko, a po potporama ih slijede Sali (7. 963 eura), Split (7.300), Cista Provo (7.300), Ražanac (7.000), Lokvičići (6.643 eura) itd.

Vir: Jednokratne potpore, besplatan vrtić, stipendije

Sa 26.000 eura, koliko daje za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta, Vir je apsolutni rekorder. Ta općina, koja ima i besplatan vrtić, i drugim mjerama nastoji olakšati roditeljima, pa ih je tako nedavno pozvala da podnesu zahtjev da im pomogne u kupovini udžbenika i školske opreme za učenike u 2024./2025. u iznosu od 350 eura.  

Redovite studente pozvala je da se jave za dodjelu stipendija u iznosu od 200 eura mjesečno. Onima koji su ostvarili odličan uspjeh u prethodnoj akademskoj godini stipendiju uvećava za 100 eura.

Na rang-listi deset općina koje daju najveće potpore za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta su i Pašman (14. 000 eura), Bol (12.000), Biograd na Moru (11. 000), Imotski i Novska (po 10.000), Blato (9.556), Stari Grad (9. 310), Povljana (9.000) i Preko (8.000).

I (pre)skupi i besplatni vrtići

Od 570 jedinica koje su odgovorile na upitnik o demografskim mjerama, 46 općina i gradova, što je oko osam posto, ima besplatan vrtić. Mahom se radi o manjim općinama, no ima i većih gradova poput Velike Gorice, Slavonskog Broda, Siska, ali i onih manjih poput Jastrebarskog, Svete Nedelje, Belišća, Nina, Obrovca, Sinja, Paga, Ploča, Trilja.

Besplatan vrtić imaju i Baška, Biograd na Moru, Biskupija, Brod Moravice, Cres, Čabar, Čaglin, Čeminac, Draž, Dvor, Gola, Gradina, Ivankovo, Kalinovac, Karlobag, Kneževi Vinogradi.

U istom društvu su i Koška, Lipovljani, Lopar, Magadenovac, Mrkopalj, Nijemci, Nova Rača, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Smokvica, Sokolovac, Šolta, Umag, Vir, Vrlika i Vrsi.

Najskuplji vrtić za prvo dijete u pedagoškoj 2024./2025. plaćaju roditelji u općini Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji, čak 226 eura, a kad se tome doda 169 eura, koliko plaćaju za drugo, dolazi se do pozamašnih 395 eura.

Na neslavnom drugom mjestu po cijeni vrtića su Gorjani, općina u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj roditelji za prvo dijete plaćaju 196 eura, a za drugo 159 eura.

Na trećem je mjestu zagorska općina Radoboj, gdje prvo dijete u vrtiću roditelje stoji 178 eura, a drugo 135 eura.

Za prvo vrtićko dijete u međimurskoj općini Dekanovec roditelji plaćaju 170 eura, u Ljubešćici u Varaždinskoj županiji 160 eura, u zagorskoj općini Budinščina 152 eura, a po 150 eura u općinama Breznica, Marija Gorica i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji.  

U usporedbi s tim cijenama, roditelji vrtićanaca u tri velika grada Osijeku, Splitu i Rijeci mogu biti zadovoljni, u Osijeku za prvo dijete plaćaju 84, a za drugo 76 eura, u Splitu 80 i 56 eura, a u Rijeci 70 eura za prvo, a 49 eura za drugo dijete. 

Koliko plaćaju u Zagrebu, nepoznato je,  tih podataka nema u upitniku o demografskim mjerama u 2025. godini. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu