Hrvatska
TOP 10 / Zadarske općine prednjače po izdašnosti potpora za djecu! Evo gdje su najveće…
Općina Sali i ove godine prednjači po potporama za prvo i drugo dijete od 7.963 eura, za treće najviše daju Imotski i Novska, 10.000 eura, dok je Vir rekorder po potporama za četvrto i peto dijete, a iznose 13.000, odnosno čak 26.000 eura, a pritom Vir ima i besplatni vrtić.
Podaci su to o demografskim mjerama u 2025., koje sedmu godinu za redom prikuplja Ministarstvo demografije i useljeništva, a na upitnik o mjerama odgovorilo je 570 od ukupno 575 općina, gradova i županija.
Od tih 570 jedinica, njih samo 18 ne daje novčane potpore za rođenje djeteta, šest općina i 12 županija.
Općine koje ne daju potpore su Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Peteranec i Petrijanec.
Županije koje ne daju potpore su Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska.
Potpore daju i bogatiji i siromašniji
Podaci iz upitnika upućuju da jednokratne potpore koje općine i gradovi daju za rođenje svojih novih stanovnika nisu nužno vezane za njihovu razvijenost, primjere dobre prakse bogatijih turističkih jedinica, prate i one siromašnije, slabije razvijene u Dalmatinskoj zagori i Slavoniji.
Po potpori koju isplaćuje za prvo dijete, Sali prati općina Ražanac koja daje 7.000 eura. Respektabilnih 3.000 eura daju općine Povljana i Kolan, Grad Imotski daje 500 eura manje, a čak pet jedinica daje po 2.000 eura, to su Novi Vinodolski, Pašman, Vir, Đulovac i Magadenovac. Neznatno manje, 1.990 eura daje Grad Otočac.
Sličan je redoslijed i kod potpora za drugo dijete, općine Sali i Ražanac, koja i za drugo dijete daje 7.000 eura, slijedi Povljana koja je u odnosu na prvo dijete za drugo udvostručila iznos, na 6.000 eura.
Imotski za drugo dijete daje dvostruko više nego za prvo, 5.000 eura, Pašman i Kolan daju po 4.000 eura, Vir 3.500, a mala općina Magadenovac u Osječko-baranjskoj županiji, 3.000 eura. Osim toga, ta općina ima i besplatan vrtić.
Za treće i četvrto dijete Imotski i Novska daju po 10.000 eura
Imotski i Novska široke su ruke kod rođenja trećeg i četvrtog djeteta, u oba slučaja daju po 10.000 eura. Isto vrijedi i za Stari Grad na Hvaru koji daje po 9.310 eura, te Povljanu koja daje po 9.000 eura. Za treće dijete Blato na otoku Korčuli daje potporu od 7.963 eura.
Split je jedini veliki grad koji rođenje trećeg djeteta podupire sa 7.300 eura. U potporama je izdašna i općina Ražanac koja za treće dijete daje 7.000 eura, ali i mala, slabo razvijena općina Cista Provo koja daje 6.635 eura.
Nešto manje, 6.500, odnosno 6.000 eura, daju turistički Vir i Pašman, a 5.400 eura Runovići, slabo razvijena općina pored Imotskoga.
Sa po 5.000 eura rođenje trećeg djeteta financijski prate Županja, Cres, Biograd na Moru, Brela i Kolan.
U potporama za rođenje četvrtog djeteta rekorderi su Vir i Bol, turistička općina na Braču, koji daju 13.000 odnosno 12.000 eura.
Uz Imotski i Novsku, rođenje četvrtog djeteta sa 10.000 eura nagrađuje i Biograd na Moru, neznatno manje daju Blato na Korčuli (9.556 eura), Stari Grad na Hvaru (9.310 eura), Povljana na Pagu (9.000 eura).
Po 8.000 eura za četvrto dijete daju općine Pašman i Preko, a po potporama ih slijede Sali (7. 963 eura), Split (7.300), Cista Provo (7.300), Ražanac (7.000), Lokvičići (6.643 eura) itd.
Vir: Jednokratne potpore, besplatan vrtić, stipendije
Sa 26.000 eura, koliko daje za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta, Vir je apsolutni rekorder. Ta općina, koja ima i besplatan vrtić, i drugim mjerama nastoji olakšati roditeljima, pa ih je tako nedavno pozvala da podnesu zahtjev da im pomogne u kupovini udžbenika i školske opreme za učenike u 2024./2025. u iznosu od 350 eura.
Redovite studente pozvala je da se jave za dodjelu stipendija u iznosu od 200 eura mjesečno. Onima koji su ostvarili odličan uspjeh u prethodnoj akademskoj godini stipendiju uvećava za 100 eura.
Na rang-listi deset općina koje daju najveće potpore za rođenje petog i svakog slijedećeg djeteta su i Pašman (14. 000 eura), Bol (12.000), Biograd na Moru (11. 000), Imotski i Novska (po 10.000), Blato (9.556), Stari Grad (9. 310), Povljana (9.000) i Preko (8.000).
I (pre)skupi i besplatni vrtići
Od 570 jedinica koje su odgovorile na upitnik o demografskim mjerama, 46 općina i gradova, što je oko osam posto, ima besplatan vrtić. Mahom se radi o manjim općinama, no ima i većih gradova poput Velike Gorice, Slavonskog Broda, Siska, ali i onih manjih poput Jastrebarskog, Svete Nedelje, Belišća, Nina, Obrovca, Sinja, Paga, Ploča, Trilja.
Besplatan vrtić imaju i Baška, Biograd na Moru, Biskupija, Brod Moravice, Cres, Čabar, Čaglin, Čeminac, Draž, Dvor, Gola, Gradina, Ivankovo, Kalinovac, Karlobag, Kneževi Vinogradi.
U istom društvu su i Koška, Lipovljani, Lopar, Magadenovac, Mrkopalj, Nijemci, Nova Rača, Okrug, Otok, Pojezerje, Saborsko, Smokvica, Sokolovac, Šolta, Umag, Vir, Vrlika i Vrsi.
Najskuplji vrtić za prvo dijete u pedagoškoj 2024./2025. plaćaju roditelji u općini Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji, čak 226 eura, a kad se tome doda 169 eura, koliko plaćaju za drugo, dolazi se do pozamašnih 395 eura.
Na neslavnom drugom mjestu po cijeni vrtića su Gorjani, općina u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj roditelji za prvo dijete plaćaju 196 eura, a za drugo 159 eura.
Na trećem je mjestu zagorska općina Radoboj, gdje prvo dijete u vrtiću roditelje stoji 178 eura, a drugo 135 eura.
Za prvo vrtićko dijete u međimurskoj općini Dekanovec roditelji plaćaju 170 eura, u Ljubešćici u Varaždinskoj županiji 160 eura, u zagorskoj općini Budinščina 152 eura, a po 150 eura u općinama Breznica, Marija Gorica i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji.
U usporedbi s tim cijenama, roditelji vrtićanaca u tri velika grada Osijeku, Splitu i Rijeci mogu biti zadovoljni, u Osijeku za prvo dijete plaćaju 84, a za drugo 76 eura, u Splitu 80 i 56 eura, a u Rijeci 70 eura za prvo, a 49 eura za drugo dijete.
Koliko plaćaju u Zagrebu, nepoznato je, tih podataka nema u upitniku o demografskim mjerama u 2025. godini.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




