ZADAR / ŽUPANIJA
LJETNA ŠKOLA NA SVEUČILIŠTU: “Nacionalizam jača jer suvremene države nisu uspjele zaštiti svoje državljane od osiromašivanja i gubitka sigurnih radnih mjesta”
Nacionalističke ideologije i nacionalistički pokreti oblikovali su moderni svijet. Slomom imperijalnih struktura nacionalna država etablirala se kao jedini legitimni oblik teritorijalne vladavine, a niz nacionalističkih ideja i praksi normalizirao se i ugradio u svakodnevni život. Međutim, nacionalizam dobiva na snazi tek kada postane agresivan i pretjeran. Posljednjih nekoliko godina agresivni nacionalistički idiomi postali su prevladavajući diljem svijeta: od porasta ekonomskih protekcionističkih politika, izbora desničarskih populističkih vođa i stranaka do porasta antiglobalističke retorike i širenja nativističkih i antiimigrantskih pokreta.
O tome zašto se nacionalizam pokazao tako snažnom silom u modernom dobu, kakvu ulogu globalizacija igra u stvaranju populističkih i nativističkih reakcija te o drugim područjima iz područja nacionalizma raspravlja se na Međunarodnoj doktorskoj ljetnoj školi „Nations and Nationalisms in the Contemporary World” (Nacije i nacionalizmi u suvremenom svijetu), koja se održava od 9. do 14. lipnja na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a na kojoj sudjeluju 34 doktoranda i profesora iz uglednih europskih sveučilišta od Filipina i Etiopije, preko Ukrajine, Crne Gore, Hrvatske i Njemačke do Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Neke od najvažnijih tema koje se obrađuju su nacionalizam u graničnim područjima; uloga ratnih pobjeda i poraza u oblikovanju nacionalističkog diskursa, način izgradnje teorije o nacionalizmu, metodološki aspekti istraživanja nacionalizma, suvremeni oblici nacionalizma poput „svakodnevnog nacionalizma” i „genetskog nacionalizma”.
– Nacionalizam kao ideologija koja zahtijeva preklapanje kulturnih grupa i političkih granica država od 19. stoljeća nije prestala biti aktualna, a vjerojatno niti neće, jer povijesna naslijeđa, društvena i geopolitička stvarnost vrlo često ne omogućuju brojnim nacionalističkim političkim pokretima da realiziraju svoje programe te ih primoravaju da ulaze u različite oblike konflikata. Kada je nekoliko generacija kulturnih ili etničkih grupa uključeno u nasilne konflikte oko granica država ili za dominaciju u državi, ti konflikti se institucionaliziraju i razvijaju vlastitu dinamiku koja se više ne može jednostavno zaustaviti, kaže prof. dr. sc. Saša Božić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Nacionalizam kao poseban kolektivni sentiment, posebno u etabliranim nacijama-državama, jača ili slabi ovisno o percepciji ugroze kulturnog i nacionalnog identiteta, odnosno sposobnosti društava da apsorbiraju političke ili ekonomske pritiske. Uvjeti u kojima dolazi do velikih društvenih ili ekonomskih promjena posebno su pogodni za jačanje nacionalizma kao isključujućeg sentimenta.
– Suvremene države nisu uspjele zaštiti velik dio svoje populacije od osiromašivanja, gubitka sigurnih radnih mjesta koja omogućuju biografsku stabilnost i stvaraju osjećaj ponosa i sigurnosti. Društveni status brojnih skupina danas je niži nego prije dvadesetak godina, a perspektiva budućeg rasta se izgubila. Ne začuđuje onda i porast zahtjeva da se nacije-države zatvore i prekinu ili smanje razmjenu i kretanje preko granica i prvenstveno okrenu jačanju blagostanja autohtone populacije za koju se vjeruje da je ekskluzivni vlasnik države. Globalizacija je stvorila brojne šanse za poboljšanje statusa velikog dijela populacije suvremenih nacija-država, ali je u brojnim država u isto vrijeme ekonomski i društveno opustošila pojedine regije, posebno ruralne. Međutim, trenutačni proces deglobalizacije koji smanjuje međuovisnost i povezanost država, nacionalnih gospodarstva i društvenih grupa, stvara novu geopolitičku nestabilnost koja povratno pojačava osjećaj nesigurnosti i ugroze te stvara dodatne uvjete za jačanje nacionalizma kao kolektivnog sentimenta isključivanja i zatvaranja, ističe Božić.
Sudionike ljetne škole na otvaranju je pozdravio prorektor za Sveučilište u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, koji je istaknuo kako se Ljetna škola posvećena proučavanju nacija i nacionalizma održava u gradu oblikovanom slojevima povijesti, kulture i identiteta.
– Posebno smo ponosni na doprinos našeg Odjela za sociologiju, čija je predanost i stručnost pomogla da se ovaj događaj ostvari. Odjel je dugo bio središte kritičkog mišljenja, međunarodne suradnje i istraživanja koja premošćuju lokalno s globalnim. Iskreno se nadamo da će Zadar postati konstanta na vašem profesionalnom putu – ne samo točka na karti, već stalni dom za vaš rad i ideje, rekao je Penezić.
Ljetna škola održava se u organizaciji međunarodne akademske organizacije The Association for the Study of Ethnicity and Nationalism (ASEN)” na London School of Economics and Political Science (LSE) i Sveučilišta u Zadru.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





