Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 740. godišnjica posvete zadarske katedrale sv. Stošije

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na 740. godišnjicu posvete zadarske katedrale sv. Stošije (27. svibnja 1285.-27. svibnja 2025.), misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u utorak, 27. svibnja, predvodio je don Josip Radojica Pinčić, katedralni župnik.

Don Josip je zahvalio za katedralu koju se naziva „majka svih crkava“ u mjesnoj Crkvi „Bogu i svim precima, duhovnim pastirima, nekadašnjim (nad)biskupima i svećenicima, koji su se pobrinuli da grad Zadar i Nadbiskupija dobiju veličanstvenu katedralu, punu izvanjske ljepote i unutarnjeg sklada. U njoj su se posvećivali biskupi, dočekivali novi nadbiskupi, zaređivali svećenici“, rekao je Pinčić.

„Zahvalni smo Bogu za sve što se dogodilo 27. svibnja 1285. godine, kada je na završetku njene obnove, katedralu ponovno posvetio tadašnji zadarski nadbiskup Lovro Periandar. Katedrala je posvećena nakon što je prethodno 1202. g. bila devastirana, razorena, opljačkana. Trebalo je pune 83 godine da se katedrala obnovi i da zablista u svom sjaju“, istaknuo je don Josip.

Naime, u studenom 1202., nakon opsade, grad Zadar osvojili su i razorili Mlečani, kada je i katedrala bila teško oštećena. Obnova katedrale trajala je kroz cijelo 13. stoljeće. Pročelje katedrale s kasnoromaničkim portalima, koje u gornjem dijelu ima arkade sa stupićima, dovršeno je 1324. godine.

U katedrali su kroz stoljeća slavljena misna slavlja, sakramenti, molitve, pobožnosti, „na izgradnju pojedinaca, obitelji i raznih zajednica. Brojni duhovni, molitveni susreti ugradili su se u baštinu katedrale i brojnih vjernika tijekom povijesti koji su dolazili u svoju katedralu i otvarali se Bogu, njegovoj prisutnosti, Božjoj Riječi i svetinjama“, poručio je don Josip, rekavši kako Crkva želi da se na poseban način obilježi posveta crkve, u župi i u biskupiji.

Arhitekt Ćiril Iveković rekao je da je „katedrala sv. Ivana u Trogiru za meditaciju, šibenska katedrala sv. Jakova da je za gledanje, a zadarska katedrala sv. Stošije da je za doček kraljeva“, podsjetio je Pinčić, rekavši da je zadarska katedrala dio i hrvatske povijesti. Bila je rušena i razarana kroz stoljeća, a u novijoj povijesti granatirana i u Domovinskom ratu.

Naime, 18. studenoga 1991., katedralu sv. Stošije srbijanski agresor pogodio je u zračnom napadu dvjema raketama koje su probile i oštetile dio njenog krovišta, dio galerije (matroneja) te tadašnje orgulje majstora Antona Jenka. Od 2010. g., u zadarskoj katedrali postavljene su treće po redu najveće orgulje u Hrvatskoj, iz njemačke radionice Eisenbarth.

„Na vremeniti način, katedrala je spomenik svoga vremena koja je doživjela lijepe i ružne događaje, pa i ratne od kojih ni ona nije bila pošteđena, ni u najnovije vrijeme, za vrijeme Domovinskog rata.

Već 740 godina susrećemo se sa svojim narodom u katedrali sakramentalno, molitveno i u zajedništvu slavimo razne događaje s Bogom. U katedrali se posvećuje zajedništvo u vjeri. Svaka crkva na poseban način izražava zajedništvo s Bogom. Crkva je najljepša kada smo mi, ljudi u njoj, sabrani oko Božje Riječi i njegovog Kruha“, rekao je don Josip, podsjetivši na riječi blagopokojnog nadbiskupa Marijana Oblaka: „Crkva je najljepša kada si ti u njoj“.

Istaknuvši da se tišinom i sabranošću u katedrali nastoji sačuvati sakralnost toga prostora, Pinčić je rekao da je  katedrala simbol grada i simbol novog Jeruzalema. Podsjetio je kako se kod posvete nove crkve stave križevi na zidove na sve četiri strane crkve, u znak jednoga grada ili 12 oznaka, kao što je bilo u jeruzalemskom hramu.

„Prvi kršćani okupljali su se u svojim domovima, slavili su euharistiju na dan smrti pokojnika, mučenika, na mjestu gdje su bili pokopani. Redovita euharistijska slavlja u prvim vremenima Crkve nisu se slavila u crkvama, nego u obiteljskim kućama. To je bio početak života Crkve u ranokršćansko vrijeme, za vrijeme progona kršćana. Nakon Milanskog edikta 313. g. počele su se graditi crkve, pa i Lateranska bazilika, stolna crkva Pape u Rimu“, podsjetio je don Josip.

Potaknuo je na molitvu Gospodinu „da se mi, živa Crkva, okupljamo i da dolazimo redovito slaviti Gospodina koji je jedini kamen temeljni. Neka bude zaglavni kamen kojega nitko neće pomaknuti iz središta našeg života, nego ćemo na njemu izgrađivati svoj katolički identitet“.

Poželio je da nam godišnjica posvete katedrale bude poticaj da s više ljubavi i vjere dolazimo u nju i molimo za naše obitelji i sve što nam je na srcu.

„Čestitamo rođendan katedrali, jer posveta katedrale je dan kad slavimo njen rođendan. To je časna i sveta uspomena ‘naše starice’ koja pod svojim svodovima, veličinom i ljepotom grli sve naše župne crkve u Nadbiskupiji.

Na katedralu gledamo kao na svoju majku. Ne sjećamo se samo događanja prije više od sedam stoljeća, nego želimo osvijestiti vjeru u Krista koji nas sabire oko biskupa na poseban način u stolnoj crkvi, jer u njoj stoluje nadbiskup. Katedrala je središnja crkva Zadarske Crkve, da budemo jedno, da u nama poraste svijest da je Gospodin naša glava“, poručio je katedralni župnik Pinčić.

Sarkofag u kojem su zemni ostaci sv. Stošije dao je izraditi zadarski biskup Donat koji je svetičine moći 810. g. donio iz Carigrada u Zadar i nalazi se u sjevernoj apsidi lijeve lađe katedrale gdje su i ostaci fresaka. U toj lađi nalazi se i grobnica zadarskih nadbiskupa, u kojoj su pokopani zadarski nadbiskupi Mate Garković, Marijan Oblak i Ivan Prenđa.

Osnovni podaci o arhitekturi katedrale sv. Stošije

Katedrala sv. Stošije datira iz tri razdoblja: ranog kršćanstva, iz 9. st. te iz 10., 11. i 12. stoljeća. Na prijelazu 12. / 13. st. bila je obnavljana i ponovno uspostavljena za redovitu liturgiju.

Zadarska katedrala izgrađena je u dva navrata, od 9. do 13. st., na temeljima starokršćanske bazilike iz 4. stoljeća. Prvotno je bila posvećena apostolskom prvaku sv. Petru, a od 9. st., otkad se u njoj nalaze moći sv. Stošije, prvostolnica nosi naziv ranokršćanske mučenice sv. Stošije.

Zadarska katedrala je najveća crkva u Dalmaciji, trobrodna romanička katedrala s prepoznatljivom rozetom na svom pročelju. Ima kasnoromaničke portale, a u gornjem dijelu malene arkade sa stupićima. Pohodili su je pape Aleksandar III. 1177. g., a Ivan Pavao II. 2003. g. za svog pohoda Zadru došao je u papamobilu ispred vrata katedrale i uputio blagoslov.

U monumentalnoj unutrašnjosti katedrale središnja lađa je tri puta šira od bočnih, a odijeljena je kamenim stupovima i pilonima. Ispod povišenog prezbiterija nalazi se kripta iz 12. stoljeća.

Korska sjedala u prezbiteriju u stilu cvjetne gotike izradio je Matej Morozan (1418. – 1450.). Nad glavnim oltarom je ranogotički ciborij iz 1322., a iza njega kamena katedra zadarskog nadbiskupa iz 13. stoljeća. Nad bočnim lađama nalazi se matronej.

U katedrali su pokrajnji oltari sv. Sakramenta, zatim oltar za relikvije na čijoj su unutrašnjoj strani vrata u reljefu ispisani nazivi 21 relikvije iz riznice zadarske katedrale koje su se nekad tu čuvale, a sada se te relikvije nalaze u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti Zadar; na lijevoj strani bočne lađe su oltari sv. Dominika, Duša u čistilištu i Srca Isusova.

Oltar sv. Sakramenta je izradio kipar A. Viviani 1718. g., bogato ukrašen stupovima i kipovima. Nad svetohraništem je Bogorodica s mrtvim Kristom u krilu. Sa strana su kipovi Mojsije i Ilije, a na krilima kipovi četvorice evanđelista, niže likovi kreposti i na antipediju Janje Božje.

Mramorni oltar sv. Dominika sa slikom sveca prenesen je iz istoimene zadarske crkve; oltar Duša u čistilišta izgradio ga mletački kamenoklesar Pietro Onega 1805., a oltarna slika je od Jakova Palme Mlađeg.

Šesterolisna krstionica iz 6. st. srušena je do temelja u savezničkim bombardiranjima 16. prosinca 1943. godine. Faksimilno je obnovljena 1989. godine.

Sakristija se naziva i kapelom sv. Barbare. Njeni zidovi i apsida su najstariji dijelovi katedrale, kao i podni mozaik u njoj s prikazom dva jelena, iz prve polovice 5. stoljeća.

Na lijevom rubu pročelja katedrale ugrađen je lav, a na desnom bik, simboli evanđelista Marka i Luke. U luneti glavnog portala je gotički reljef Bogorodice s Djetetom, desno je sv. Stošija, a lijevo sv. Krševan.

Uz bogati portal izrađene su figure četvorice apostola u grubom reljefu. U luneti lijevog portala je mistično janje, a na konzolama uz lukove motiv Navještenja: anđeo i Marija, koji su stariji od portala. U luneti desnog portala je samo mistično janje.

Zvonik zadarske katedrale građen je u dva navrata. Prizemlje i prvi kat zvonika katedrale izgrađeni su 1452., za vrijeme nadbiskupa Vallaressa, dok je gornje katove od 1890. do 1894. gradio engleski arhitekt Thomas Graham Jackson. Na ravnoj zidnoj plohi su stilizirani biljni mozaički ukrasi, a vijenci koji dijele katove istaknuti su mrežastim ukrasom. Na vrhu zvonika je visoka  osmerostrana piramida s mjedenim kipom anđela.

Ines Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

UZ BLAGDAN SV. ZOILA / Nadbiskupa Zgrablića: “Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav”

Objavljeno

-

By

foto: Zadarska nadbiskupija

Povodom Dana Caritasa Zadarske nadbiskupije koji se obilježava na blagdan sv. Zoila, zaštitnika zadarskog Caritasa, 16. prosinca, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je poruku vjernicima mjesne Crkve te na osobiti način članovima župnih caritasa u Zadarskoj nadbiskupiji i korisnicima caritasovih usluga:

Sv. Zoilo, sv. Stošija i sv. Krševan – vjera koja se pamti, ljubav koja se živi

Draga braćo i sestre!

Dragi članovi župnog Caritasa!

1. U ozračju blagdana sv. Zoila i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, koji obilježavamo 16. prosinca, mjesna Crkva mislima, molitvom i djelima ljubavi ponovno se vraća svojim dubokim kršćanskim korijenima. Dan Caritasa i slavlje blagdana sv. Zoila je spomen na sveca iz davnine, ali i trajni poziv da obnovimo ono što je Crkvu kroz stoljeća činilo prepoznatljivim: vjeru koja ne ostaje zatvorena u crkvenim zidovima, nego se prelijeva u djelotvornu ljubav prema čovjeku. U tom svjetlu, likovi naših zaštitnika – sv. Stošije, sv. Krševana i sv. Zoila – tvore nerazdvojno trojstvo svjedočanstva, vjere u Krista i ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a njihova se poruka na osobiti način povezuje sa sv. Šimunom, pravednikom iz Jeruzalema koji je, vođen Duhom Svetim – Duhom Ljubavi, u malenom Djetetu Isusu prepoznao „Svjetlost na prosvjetljenje naroda“. Kao što je sv. Šimun u jeruzalemskom hramu prepoznao ispunjenje Božjeg obećanja, tako su i naši zadarski sveci u konkretnim okolnostima života prepoznali Krista u bližnjima i posvjedočili ga svatko na svoj način.

2. Život suzaštitnika Zadra i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije – sv. Zoila, svećenika i pokornika iz 3. stoljeća, otkriva nam snažnu dimenziju svetosti. Sv. Zoilo je živio na području Akvileje, u skromnoj kolibi, u močvarnom kraju, povučeno i pokornički. Njegov život obilježen je molitvom, postom i sabranošću, ali i dubokom osjetljivošću za patnju drugih. U doba Dioklecijanovih progona, kada je strah paralizirao mnoge i kad su mnogi mučenički posvjedočili svoju vjeru, sv. Zoilo usudio se učiniti ono što je evanđelje tražilo: pokopati tijela pokojnika, među njima i mučenika sv. Krševana te tako izvršiti jedno od temeljnih djela milosrđa – mrtve pokopati.

Vjernici Zadra prihvatili su sv. Zoila kao svoga zaštitnika već u srednjem vijeku. Od 11. stoljeća njegov je kult čvrsto ukorijenjen u gradu Zadru, a od 1307. do početka 18. stoljeća gotovo da nije bilo crkve bez njegova lika. Bio je zaštitnik siromašnog puka – varošana, osobito u vremenima epidemija, gladi i društvenih nepravdi. Godine 1622. njegove su relikvije svečano prenesene u katedralu sv. Stošije, gdje je njegovo štovanje popraćeno zvonjavom, procesijama i otvaranjem relikvijara, što svjedoči koliko je bio omiljen među Zadranima.

U toj povijesnoj i duhovnoj pozadini, razumijemo zašto je sv. Zoilo danas zaštitnik Caritasa Zadarske nadbiskupije. Njegov život pokazuje da je svetost bez kompromisa i konkretna. Sv. Zoilo je most između mučeničke vjere sv. Stošije i sv. Krševana i svakodnevne ljubavi prema čovjeku, kao i prema sv. Šimunu koji je u malenom Djetetu prepoznao Spasitelja.

3. Caritas je srce i ruke Crkve – mjesto gdje vjera postaje dodir, pogled, riječ utjehe i konkretno djelo ljubavi. Caritas nije samo ustanova, nego način života Crkve. U Caritasu se nitko ne smije osjećati isključenim, ali nitko se ne smije osjećati ni oslobođenim od odgovornosti za bližnjega i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Svatko, bez iznimke, pozvan je biti dio caritasa – lanca ljubavi koji, radi zajedničkog sudjelovanja u Božjoj ljubavi, povezuje davatelja i primatelja, Boga i čovjeka, u jedno zajedništvo života.

4. Dragi članovi župnih Caritasa,

vaše služenje u župnim zajednicama nastavlja sv. Zoilov put dosljedne i bezuvjetne ljubavi prema Bogu i čovjeku onako kako nas Krist uči i kako nam je pokazao primjer.

Na blagdan sv. Zoila, zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, od srca čestitam svim članovima župnog Caritasa dan našeg nebeskog zaštitnika. Ovaj dan je prilika da s dubokom zahvalnošću Bogu prepoznamo i vrednujemo sve ono što činite – često tiho, nenametljivo i bez očekivanja zahvalnosti i priznanja – a što pred Bogom ima neizmjernu vrijednost. Vaše inicijative, vaša zauzetost, vaša spremnost da darujete vrijeme, snagu i srce, svjedoče da je Caritas doista srce i ruke Crkve, vjera koja se ne zadržava samo na riječima, nego postaje konkretno djelo ljubavi.

Hvala vam što u duhu sv. Zoila znate prepoznati Krista u svakoj prilici djela milosrđa, što ne prolazite ravnodušno pored potrebe i patnje i što svojom blizinom, razumijevanjem i pomoći gradite Crkvu u kojoj se nitko ne osjeća zaboravljenim. Vaša služba obogaćuje ne samo one kojima pomažete, nego i cijelu župnu zajednicu, jer nas podsjeća na ono bitno – da smo pozvani jedni drugima biti dar.

Posebnu čestitku i riječ blizine upućujem svim korisnicima caritasovih usluga. Vaša prisutnost među nama dragocjena je i važna. Crkva vas ne promatra samo kao primatelje pomoći, nego kao braću i sestre s kojima dijelimo istu Božju i međusobnu ljubavi i isti životni put. Neka vam ovaj blagdan sv. Zoila i predstojeći božićni i novogodišnji dani donesu ohrabrenje, nadu i iskustvo da niste sami, da vas Crkva prihvaća i cijeni.

Svima vama, članovima župnih Caritasa i korisnicima njegovih usluga, od srca čestitam skorašnji Božić, blagdan Božje blizine i ljubavi koja se rađa u Djetetu Isusu. Neka rođenje Isusa Krista ispuni vaša srca mirom, toplinom i povjerenjem, a vaše domove radošću i nadom.

Ujedno vam želim i blagoslovljenu Novu godinu, ispunjenu zdravljem, snagom, međusobnim razumijevanjem i otvorenošću za dobro. Neka nas u novoj godini i dalje vodi vjera sv. Zoila – duh djelotvorne ljubavi u kojoj se nitko ne osjeća isključenim, a svi se osjećamo pozvanima ljubiti Boga i bližnjega. Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav.

Na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova.”

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KOORA započela s radom: snažnija zaštita životinja u Zadarskoj županiji

Objavljeno

-

By

Održana je prva sjednica Koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja Zadarske županije, čime je službeno započeo rad novog županijskog tijela pod nazivom KOORA. Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu, a članica radne skupine i voditeljica Radnog odbora Lana Kira Mišurac održala je prezentaciju „Pravni okvir, uloga i zadaća KOORE“. Sjednicom su predsjedali predsjednik Koordinacijske skupine, zamjenik župana Robertino Dujela, te njegov zamjenik, resorni pročelnik Daniel Segarić. Posebno je istaknuto kako su naziv i logo KOORE osmislili učenici Prirodoslovno-grafičke škole, čime je u rad tijela uključen i obrazovni sektor. U nastavku sjednice Luka Oman iz udruge „Prijatelji životinja“ održao je predavanje o zakonskim obvezama lokalnih zajednica u području zaštite životinja, a donesena je i odluka o imenovanju članova Radnog odbora.

KOORA predstavlja županijsko radno tijelo osnovano s ciljem unapređenja sustava zaštite životinja te bolje koordinacije svih relevantnih dionika. Okuplja stručne predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, komunalnih redara, policije, inspektorata, veterinara i udruga, omogućujući izravnu komunikaciju, učinkovitiju suradnju i brže rješavanje problema iz područja dobrobiti životinja. Djelujući kao poveznica između nadležnih službi i sektora, KOORA doprinosi usklađenoj provedbi zakonskih propisa i razvoju kvalitetnih, održivih rješenja.

U okviru svojih zadaća, KOORA će izrađivati i predlagati strateške i operativne dokumente, uključujući Program kontrole populacije pasa, nacrte odluka o držanju kućnih ljubimaca i postupanju sa životinjama te druge akte važne za unapređenje lokalnih politika i prakse. Poseban naglasak stavlja se na edukativne aktivnosti i informativne kampanje usmjerene prema građanima, školama i ostalim interesnim skupinama, kao i na pružanje stručne podrške komunalnim redarima. Kroz svoje djelovanje KOORA će promicati odgovorno, savjesno i empatično ponašanje prema životinjama, te izrađivati i distribuirati različite edukativne i informativne materijale – od slikovnica i priručnika do brošura i vodiča – s ciljem podizanja svijesti i jačanja kulture zaštite životinja u Zadarskoj županiji.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Novi turistički sadržaj na Pagu: Planira se zip line kod Dinjiške

Objavljeno

-

By

Autentični prirodni ambijent otoka Paga uskoro bi mogao postati kulisa za novu adrenalinsku atrakciju koja će dodatno obogatiti turističku ponudu Zadarske županije. Naime, Županijska skupština odobrila je postupak davanja koncesije za izgradnju i korištenje zip line sustava na pomorskom dobru kod Dinjiške, u neposrednoj blizini Paškog mosta.

Odlukom skupštine otvoren je put za realizaciju projekta koji obuhvaća morsku površinu od 7.029 četvornih metara. Za zahvat je već ishodovana lokacijska dozvola, a ispunjeni su i svi zakonski uvjeti za raspisivanje javnog natječaja. Buduća koncesija dodjeljivat će se na rok do 20 godina, a od investitora se očekuje izgradnja sustava te organizirano vođenje posjetitelja, čime se Pag dodatno pozicionira na karti aktivnog i pustolovnog turizma.

Osim turističkih tema, dnevnim redom sjednice dominirala su i pitanja sigurnosti. Vijećnici su usvojili godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite, kao i trogodišnji plan razvoja za razdoblje od 2026. do 2028. godine.

Novi dokumenti temelj su za daljnja ulaganja u prevenciju te opremanje i osposobljavanje operativnih snaga. S obzirom na sve učestalije prirodne nepogode, cilj Zadarske županije je osigurati visoku razinu spremnosti službi na velike nesreće i katastrofe, nastavljajući se na smjernice usvojene početkom ove godine.

Kao odgovor na klimatske promjene i sve sušnija ljeta, Skupština je usvojila i Program gradnje sustava javnog navodnjavanja. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj poljoprivrede koji definira dinamiku projektiranja i izgradnje županijskih sustava navodnjavanja u nadolazećim godinama.

Program, izrađen u skladu sa Zakonom o vodama, obuhvaća procjenu interesa poljoprivrednika, modele financiranja te potrebne dozvole. Njegovom provedbom stvaraju se preduvjeti za racionalno upravljanje vodnim resursima i dugoročnu održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu