Connect with us

Hrvatska

SLAVIMO DAN DRŽAVNOSTI / Hrvatska prije 35 godine počela put prema samostalnosti

Objavljeno

-

Hrvatska danas svečano obilježava Dan državnosti, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada je u Zagrebu konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor. Bio je to povijesni trenutak kojim je simbolično započeo proces stvaranja neovisne i demokratske države.

Toga dana, nakon desetljeća komunističke vlasti i jednopartijskog sustava, na Trgu svetog Marka prvi su se put okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima. Održani u dva kruga – u travnju i svibnju – izbori su donijeli pobjedu Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a konstituiranje Sabora otvorilo je novo poglavlje u nacionalnoj povijesti.

„Bio je to doista velik događaj – vlast su preuzimali ljudi koji u bivšem sustavu često nisu bili politički podobni, a neki su čak bili i zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić, opisujući atmosferu tog dana kao povijesnu i oslobađajuću.

Na prvoj sjednici izabrano je vodstvo Sabora. Žarko Domljan postao je predsjednik, dok su za potpredsjednike imenovani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske preuzeo je Franjo Tuđman.

Obraćajući se zastupnicima, Tuđman je istaknuo da Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta, te izrazio vjeru u političku zrelost hrvatskog naroda:

„Nisam sumnjao da će narod pokazati svoju zrelost na izborima. Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, rekao je Tuđman na konstituirajućoj sjednici prvog demokratskog, višestranačkog Sabora RH, održanoj u zgradi Sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu.

Prvi višestranački Sabor imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Unatoč izazovima i ratnim okolnostima koje su uslijedile, taj je saziv donio niz ključnih odluka: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti, te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990.

Tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan u svom je govoru pozvao zastupnike na zajedništvo i odgovornost: „Veliko povjerenje koje su nam birači iskazali obvezuje nas da poštujući prošlost, usmjerimo pogled na budućnost – da okupimo sve ljude dobre volje u ostvarenju cilja slobodne, demokratske i suverene Hrvatske.“

Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. svibnja – od 1991. do 2001. godine, kao datum kada je simbolično započet proces stvaranja demokratske i samostalne države.

Godine 2001., izmjenom zakona u mandatu vlade Ivice Račana, premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježavala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Istodobno je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora, ali više nije bio državni blagdan niti neradni dan.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja. To je učinjeno izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koje su prihvaćene krajem 2019., a stupile na snagu 1. siječnja 2020.

Vlada je time željela vratiti simboliku početka demokracije u Hrvatskoj, odnosno početka višestranačkog parlamentarizma.

Cjelodnevno obilježavanje Dana državnosti

Dan državnosti obilježava se u svim hrvatskim gradovima. U Zagrebu će ujutro biti položeni vijenci na Mirogoju, a zatim će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvoditi misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu.

Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun organiziran je prigodni program koji uključuje tradicionalnu izložbu naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Za posjetitelje na Jarunu od 12 sati organizirana je podjela graha. Popodne i predvečer planirane su atraktivne vježbe prikaza sposobnosti Hrvatske vojske, prelet višenamjenskih borbenih aviona Rafale te koncert Jazz orkestra.

U večernjim satima, u Hrvatskom narodnom kazalištu održat će se svečani koncert na koji su pozvani i zastupnici prvog saziva Sabora iz 1990. godine. Od 351 zastupnika prvog saborskog saziva, danas ih je živo 188. Andro Krstulović Opara jedini je zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom 1990.

Na svečanosti u HNK najavljeno je prigodno obraćanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. 

Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih godina nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, 30 svibnja, uz objašnjenje da je HDZ taj datum proizvoljno proglasio Danom državnosti.

Premijer Andrej Plenković prethodnih je dana rekao da Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu